Juventas će, u saradnji sa Hrvatskim društvom za bolesti jetre ,,Hepatos“, organizovati javnozdravstvenu akciju 23. oktobra od 17 do 21 h ispred prostorija Drop-in Centra za osobe koje koriste droge. 

Akcija podrazumijeva usluge testiranja na hepatitis, brzim testovima i besplatnan pregled jetre transietnom elastografijom (fibroScan) u saradnji sa ljekarima KCCG-a i Institutom za Javno zdravlje Crne Gore.

Testiranje na hepatitis će se obavljati Bez Uputa izabranog ljekara, pa obavještavamo sve zainteresovane da se pridruže akciji.

Za dodatne informacije se možete obratiti na brojeve telefona: 020/624-608; 067/ 632-245; putem Fcebook stranice Bolesti zavisnosti ili u Drop-in Centu, svakog radnog dana od 8 do 12 sati i od 17 do 21 sat.  

 

Svi akteri društva moraju preuzeti odgovornost i reagovati na vršnjačko nasilje i na njegove naznake, u cilju pružanja efikasnijeg rješenje tog problema, koje će biti dostupno svoj djeci i roditeljima.

To je poručeno na promociji zbirke priča crnogorskih srednjoškolaca na temu vršnjačkog nasilja „Imaj u vidu", koja je rezultat istoimenog projekta, a koji je realizovala nevladina organizacija (NVO) TNT, u saradnji sa NVO Kuća.

Izvršni direktor NVO Savez za djecu i mlade Kuća”, Pavić Radović, kazao je da je na nagradni konkurs pristiglo 68 priča na temu vršnjačkog nasilja, od čega su, kako je objasnio, odabrane 23, koje čine zbirku Imaj u vidu”.

„Kada smo se uhvatili u koštac sa projektom nijesmo znali da stvari postoje u tolikoj mjeri i da ih srednjoškolci doživljavaju na takav način. Naš utisak je da doživljavaju vršnjačko nasilje mnogo ozbiljnije, emotivnije i poprilično tragičnije nego svi mi, koji bi trebalo da slušamo“, ocijenio je Radović.

On je kazao da veliki broj priča pokazuje na koji način mladi u Crnoj Gori doživljavaju pojavu vršnjačkog nasilja.

„Veliki broj tih priča ima snažne motive, tretira snažne probleme i veliki broj njih ima tragičan kraj, što nam govori o načinu na koji srednjoškolci percipiraju vršnjačko nasilje, odnosno u šta može da se izrodi“, rekao je Radović.

Govoreći o predstavi „Lutka“, Radović je pojasnio da je rađena po motivima iz zbirke priča „Imaj u vidu“.

„Trudili smo se da žanrovski, tematski prilagodimo te priče kako bi bile zanimljve, ali namjera nam je bila da zbirkom i samom predstavom naglasimo i da prikažimo kako srednjoškolci, odnosno oni kojih se to najviše tiče, doživljavaju cijeli problem vršnjačkog nasilja. Motivi su uzeti samo kao osnova, a u predstavi je to prikazano na eksplicitniji i direktniji način“, naveo je Radović.

U cilju dobijanja što realnije slike vršnjačkog nasilja, Radović je pojasnio da su glumci sami razvijali tekst za predstavu.

Projektom je predvidjeno, kako je kazao, da nakon premijere predstave „Lutka“ i promocije zbirke „Imaj u vidu“, bude organizovano do pet izvođenja.

„Naredno izvođenje biće u Gimnaziji Slobodan Škerović u četvrtak u 19 sati, a sat prije toga biće upriličena promocija zbirke. Zatim smo planirali organizovanje promocije i izvođenje predstave u Danilovgradu, Nikšiću, kao i u Centru za djecu i mlade Ljubović. Nadamo se da ćemo tokom svih ovih pet izvođenja uspjeti i da prikupimo sredstva prodajom same zbirke, kako bismo taj novac ponovo uložili u štampanje novog tiraža zbirki i izvođenje predstave u onim krajevima Crne Gore u kojima su ovakve stvari manje dostupne“, kazao je Radović.

Zamjenica Ombudsmana za oblast prava djece, mladih i socijalno staranje, Snežana Mijušković, poručila je da je neophodno više promišljanja o temi vršnjačkog nasilja u cilju pružanja boljeg rješenja.

 “Vjerujem da će, ukoliko bude više onih koji se bave ovim problemom, i odgovor biti adekvatniji i mnogo uspješniji”, istakla je Mijušković.

Ona je podsjetila da se ove godine obilježava 30. godina od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta i da su ti standardi upravo težnja i briga Crne Gore.

“To je uvijek dobra prilika da se prisjetimo ili odgovorimo na pitanja odakle smo krenuli i gdje se trenutno nalazimo. Naša institucija se bavi svakodnevno sa problemom nasilja, bilo da se radi o inicijativama koje dobijamo kao pritužbe učenika, roditelja, ponekad samih nastavnika, bilo da se radi o predmetima koje samoinicijativno formiramo ili se bavimo nekim našim istraživanjima ili organizacijom različitih skupova na kojima se govori o nasilju”, kazala je Mijušković.

Ona je kazala da se društveno-negativne pojave nikada ne mogu iskorijeniti u potpunosti, ali je neophodno, kako je istakla, držati ih pod kontrolom kako ne bi eskalirale.

“Suština postavljanja sistema jeste da uvijek postoji adekvatan odgovor, da bude dostupan svoj djeci, njihovim roditeljima i nastavnicima i da se pojava negativnog ponašanja kod djece, odnosno u ovom slučaju vršnjačkog nasilja, drži pod kontrolom”, navela je Mijušković.

Ona je poručila da je potrebna konstantna edukacija o toj temi, a da mediji imaju ključnu ulogu jer mogu, kako je pojasnila, pomoći i roditeljima da prepoznaju problem vršnjačkog nasilja kod djece.

Izvršna direktorka NVO "Roditelji", Kristina Mihailović, rekla je da roditelji i odrasli često zaboravljaju da čuju stavove i mišljenja djece zbog čega, kako je ocijenla, nisu dovoljno efikasni u rješavanju pojedinih problema.

“Svi mi, kao dio sistema, počev od roditelja do nastavnika, nadležnih institucija, svih onih koji su na neki način uključeni ili ih se vršnjačko nasilje tiče, vrlo loše ili vrlo slabo reagujemo. Kada pričamo o tome koliko ima vršnjačkog nasilja, pokušavamo da ga minimalizujem u odnosu na realnu situaciju”, rekla je Mihailović.

Iako statistika nije najvažnija, Mihailović je kazala da ona pokazuje da vršnjačkog nasilja “i dalje ima dovoljno da bi trebali da se zabrinemo, kao i da postoji previše rupa u sistemu koje omogućavaju da situacija bude takva kakva jeste”.

Vršnjačko nasilje se, kako je ocijenila, ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri kao ozbiljan problem.

“Činjenica je da takav oblik nasilja zaista može da izazove ogromne probleme kod svake maloljetne osobe, posebno kod tinejdžera i osnovaca. Ali ne samo kod onih koji su žrtve nasilja, već i kod onih koji su počinioci nasilja, jer i njima treba pomoć, podrška”, istakla je Mihailović.

Ona je poručila da svi akteri društva moraju preuzeti odgovornost.

“Sve do trenutka kada svako od nas bude imao odgovornosti ne bude odgovarao u onoj situaciji kada ne preuzme mjere a do nasilja dođe, apsolutno ne možemo očekivati promjenu”, rekla je Mihailović.

Ona je ocijenila da izmjena regulative može biti pozitivan pomak koji se može očekivati u narednom periodu, a koji će podrazumijevati preuzimanje odgovornosti.

Dobitnica treće nagrade na nagradnom konkursu za priču na temu vršnjačkog nasilja, Tijana Vulić, kazala je da je inspiraciju za priču pronašla u svakodnevnom životu.

“Danas je takav sistem i takvo društvo da će problem rješavati tek kada nastane, a ne kada primijetimo da se nasilje može desiti. U zbirci sam zastupljena sa dvije priče, a “Ćelija” je nagrađena, u kojoj sam pisala o ispovjesti dječaka koji je silovan jer je rekao da je gej”, pojasnila je Vulić.

Glumica u predstavi “Lutka”, Nina Račeta, navela je da je nedovoljna zainteresovanost svih činioca društva glavni problem vršnjačkog nasilja, a da predstava "Lutka" predstavlja kritiku društva.

“Naša predstava je osuda društva jer nije dovoljno zainteresovano za pojavu vršnjačkog nasilja. Slučajevi koji dođu do medija su najčešće slučajevi koji završe u Kliničkom centru, međutim vršnjačko nasilje nije samo to, već tu spada i svakodnevno omalovažavanja”, rekla je Račeta.

Pored nje, nagrađena je prvim mjestom autorka Ima Jarović sa pričom "Kad kroz krv proteče", dok je drugo mjesto osvojio autor Marko Kovačević, sa pričom "Dječak koji je ćutao".

Projekat je realizovan u okviru platforme "Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama", koju sprovode NVO Roditelji, Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centra za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete, finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

 

Konstantan i kvalitetetan radni angažman tokom izdržavanja kazne zatvora od posebnog je značaja, kako za sam period izdržavanja kazne, tako i za postupak reintagracije nakon odslužene kazne.

Prednosti radnog angažmana ogledaju se, između ostalog, u sticanju dodatnih znanja ali i kvalifikacija koje zatvorenicima i zatvorenicama mogu pomoći u procesu zapošljavanja nakon odslužene kazne.  

To je saopšteno na okruglom stolu „Radni angažman u zatvorskom sistemu Crne Gore“, koji je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „Ekonomsko i psihosocijalno osnaživanje žena na izdržavanju kazne zatvora u cilju poboljšanja reintegracije u društvo“, koji je finansijski podržalo Ministarstvo pravde Crne Gore.

Predstavnica NVO Juventas, Marija Radović, navela je da je ta organizacija u sklopu devetomjesečnog projekta sprovela set aktivnosti koje su imale za cilj psihosocijalnu podršku zatvorenicama kao i jačanja kapaciteta za rad krojačke radionice.  

 „Tim koji su činile socijalna radnica i psihološkinja pružao je jednom sedmično psihosocijalnu podršku u vidu radionica za osuđenice. Kada su pitanju aktivnosti koje se odnose na sami radni angažman i ekonomsko osnaživanje to su bile radionice krojačkog zanata. Tu smo angažovali krojačicu koja je održavala dvočasovne obuke dva puta sedmično u trajanju od tri mjeseca“, kazala je Radović.

Ona je rekla da je motivisanost osuđenica bila smanjena i da je samo jedna osuđenica prošla 100 odsto obuke i dobila potvrdu o ušešću.

„Mi smo očekivali veći broj učesnica, ali kako su one radno angažovane, plašile su se da će izgubiti radni angažman, iako im je bilo odobreno da idu na obuke. Onda je relokacija sredstava išla u pravcu osposobljavanja za rad krojačke radionice za muškarce, jer su osuđenici pokazali zainteresovanost da aktivno učestvuju u obuci za krojački zanat. Kada budu stvorene mogućnosti za pokretanje rada krojačke radionice, radni angažman će moći biti obezbijeđen za 15 do 20 osuđenika“, navela je Radović.

Shvatajući značaj održivosti projektnih aktivnosti, ona je navela da su u sklopu projekta izrađeni biznis i marketinški plan za krojačku radinicu.

„Cilj nije samo obezbijediti kvalitetan radni angažman zatvorenicima i zatvorenicama, već omogućiti ekonomsku održivost postojećih servisa, povezati ih sa tržištem i pronaći odgovarajući model koji bi doprinio da krojačka radionica može zadovoljiti potrebu i šireg tržišta van Uprave za izvršenje krivičnih sankcija“, kazala je Radović.

Ona je istakla da se na ovaj način direktno doprinosi i razvoju socijalnog preduzetništva.

Predstavnica Ministarstva pravde Crne Gore, Nataša Radonjić, ukazala je da je intencija da se cjelokupna zatvorenička populacija radno angažuje.

„Izazov je kako da osmislimo radni angažman za veći broj lica koja su u pritvoru, imajući u vidu odredbe Zakonika o krivičnom postupku, gdje je za njihovo radno angažovanje potrebna njihova saglasnost, ali i saglasnost sudije koji je odredio mjeru obezbjeđenja“, objasnila je Radonjić.

Ona je rekla da izazov predstavlja implementacija u dijelu povećanja radnih mjesta koja se mogu ponuditi zatvorenicima i u djelu stvaranja uslova za potencijalni rad zatvorenika van zatvora.

„Ali moram da ukažem da su prilično strogi kriterijumi koje zatvorenik može ispuniti za rad van zatvora, prvenstveno sa aspekta bezbjedonosnih izazova“, rekla je Radonjić.

Prema njenim riječima, sprovedene su obuke, postoje instruktori za rad sa zatvorenicima, a uspostavljen je i model za obuku samih zatvorenika, kako bi došlo do sertifikovanja njihovog zanimanja.

„Samo dobro sproveden tretman i dobra radna okupacija u zatvoru može što bolje pripremiti zatvorenika za život na slobodi, a istovremeno ga ekonomski osnažiti“, ukazala je Radonjić.

Predstavnica Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, Danijela Šamšal, kazala je da su ženama u zatvoru uglavnom ponuđena radna angažovanja koja se odnose na održavanje higijene, uslužne djelatnosti, krojačku radionicu, spremanje hrane i vešeraj, ali da se radi na proširivanju ponude za radni angažman.

„Mi u tretmanu ne pravimo razliku i trudimo se da postoji rodna ravnopravnost, tako da su i zatvorenici podjednako uključeni u održavanje higijene. Veliki broj njih se prijavio i za predstojeću obuku za krojačku radionicu“, navela je Šamšal.

Ona je istakla da mali broj žena izdržava zatvorsku kaznu i da su sve zatvorenice radno angažovane.

„Vodimo računa da, prilikom procjene rizika, svakoj zatvorenici damo mogućnost da obavlja posao u skladu sa njihovim mogućnostima i zdravstvenim stanjem. Sprovedene su stručne obuke za stolara, bravara. Dvije žene su dobile sertifikat za kuvara i dvije žene sertifikat za krojače. Učestvovalo je i jedno lice koje je polaznik posebnog programa tretmana zavisnika“, rekla je Šamšal.

Predstavnica Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, Dragica Rajković, kazala je da mali broj žena izdržava kazne i da su to uglavnom kratke zatvorske kazne.

„To je nešto što otežava proces obuke, jer u principu one završe sa zatvorskom kaznom ili budu uslovno otpuštene prije nego što se i neki proces obuke završi. To je jedna od specifičnosti koja nam nekad ne ide u prilog kada je u pitanju osnaživanje žena. Takođe, zatvorenice su nerijetko visokoobrazovane tako da nisu zainteresovane za obuke za zanimanja koja mi nudimo“, pojasnila je Rajković.

Ona je istakla da je radni angažman jedan od najbitnijih djelova programa tretmana pogotovo kada su u pitanju duge zatvorske kazne.

„Uslove u zatvoru moramo približiti što više uslovima u stvarnom životu. Tako da je neophodno da tim zatvorenicima obezbijedimo podršku i na adekvatan način provedeno vrijeme u toku radnog dana“, rekla je Rajković.

Pored jaja, kako je rekla, na ulazu u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, mogu se kupiti i stolovače i proizvodi iz stolarske radionice.

Predstavnik organizacije Help, Dženan Demić, kazao je da su kroz razgovor sa partnerima iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija definisane urgentne potrebe, pojašnjavajući da su rekonstrukcija pilićara za uzgoj koka nosilja i obuka za deset osoba koje su izdržavale kaznu.

„Ukupno je za taj projekat opredijeljeno 60 hiljada eura, od čega je 30 hiljada obezbijedilo Ministarstvo pravde“, kazao je Demić.

On je kazao da se jaja mogu kupiti na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

U ovoj godini je, kako je dodao, Help je opredijelio dodatnih 15 hiljada eura i Ministartsvo još 15 hiljada za nabavku dijela mašina i oprema koje su nužne u ZIKS-u.

„Nabavili smo traktor sa dodatkom za utovarivač stajnjaka, kuhinjsku opremu, liniju za pravljenje blokova i plastenik sa pratećom opremom. Sve ovo je bilo potrebno da bismo što bolje i kvalitetnije sproveli obuku za pet poljoprivrednika za plasteničku proizvodnju i pet pomoćnika kuvara“, naveo je Demić.

Predstavnica Programske kancelarija Savjeta Evrope u Crnoj Gori, Tatjana Miranović, smatra da je veoma važno da zatvorenici stiču i formalno osim stručnog obazovanja da bi bili kompatibilni na tržištu rada i da bi sjutra imali jednake šanse za posao kao ostala populacija.

„Raduje me da je taj broj sve veći, da je sve organizovanije. Mogu zaključiti da su projekti kompatibilni, da se dopunjavaju, zahvaljujući Ministarstvu pravde i njihovom nadzoru i koordinaciji svih aktivnosti. Savjet Evrope koristi svoje resurse i kapacitete, a to je zapravo stručna pomoć“, kazala je Miranović.

Na kraju je konstantovano da je postignut značajan napredak, posebno u dijelu koji se tiče uspostavljanja normativnog okvira i unapređenja infrastrukture za radni angažman u zatvorskom sistemu, ali da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se poboljšala implementacija kao i postigla veća održivost sprovedenih radnih aktivnosti.

Terenski radnici Drop in centra za osobe koje injektiraju droge NVO Juventas, u proteklom periodu obavili su dvije akcije čišćenja na nekoliko lokacija od kontaminiranog pribora za injektiranje.

Prikupljene su dvije kutije namijenjene za odlaganje kontaminiranih igala i špriceva. Naime, u okviru programa Smanjenja štete koju sprovodi NVO Juventas još od 2004.godine, a čije su aktivnosti usmjerene na podizanje kvaliteta života osoba koje koriste droge, organizuju se periodično akcije čišćenja javnih lokacija. Prikupljeni kontaminirani pribor se nosi na uništenje u Klinički centar Crne Gore.

Terenski radnici obišli su lokacije koje su dojavljivali građani, kao i lokacije koje se nalaze u blizini parkova i javnih površina.

Akcije čišćenja organizuju se na dobrovoljnoj osnovi u okviru našeg programa Smanjenje štete, a funkcionišu i po principu dojave građana koji su primijetili kontaminirani pribor.

Koristimo priliku da pozovemo građane da nas obavijeste ukoliko primijete odbačene špriceve i igle, kako bi pribor sakupile osobe koje su obučene za ovu vrstu aktivnosti.

Našoj organizaciji se možete javiti pozivom na brojeve: 067- 632-245; 020- 624-608, slanjem mail-a na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. i kao i slanjem poruke na našu facebook stranicu ,,Bolesti zavisnosti”.

 

U školama na Cetinju tereni za igru su dotrajali, parketi u salama su loši, zbog čega dolazi do povreda učenika i sportista kojih ih koriste, upozorila je profesorica francuskog i latinskog jezika u Gimnaziji, Tatjana Zeković.

Zeković je kazala da je negativno iskustvo imala i njena kćerka koja se povrijedila prilikom obavljanja sportskih aktivnosti u školskoj sali.

Ona je ispričala kako se povrijedio jedan igrač na fudbalskoj utakmici između ekipa sastavljenih od cetinjskih gimnazijalaca.

Igrač je, kako je rekla Zeković, završio sa nogom u metalnoj šipki, otvorenoj neki centimetar iznad terena.

“Na sopstveno čuđenje, prvi put sa metalnim produžetkom, koji je probio kožu negdje ispod koljena. Nije čekao pomoć, sopstveni nožni ekstremitet čupao je iz željeza, odvalio je dio kože i mesa, vidio svoju kost”, kazala je Zeković.

Prema njenim riječima, povrijeđeni igrač iz balon sale završio je u hitnoj pa kod plastičnog hirurga i na invazivnoj terapiji protiv bola i trovanja.

Zeković je rekla da se iako nije imala lično loše iskustvo na cetinjskim terenima, povrijedila u prostoriji jedne humanitarne organizacije na Cetinju kada joj je na nogu pao radijator.

“Doskakutah do vrata od seminara i zamolih koleginicu da me odvede do Doma zdravlja. Završih u Podgorici sa slomljenim prstom i tromjesečnim gipsom, štakama i novim navikavanjima”, kazala je Zeković.

Itana, učenica drugog razreda Gimnazije, rekla je da se često susreće sa problemom loše bezbjednosti u salama za fizičko.

Itana je kazala da su sale u školama namijenjene isključivo za dva eventualno tri sporta, a da se istovremeno igra čak i do pet i da je to jako loše po bezbjednost učenike koji se nalaze u toj prostoriji.

“Kada dođe zima, mnogo je hladno pa su sale sve manje pristupačne, od hladnoće pa sve do mokrih patika, koje ostavljaju tragove za sobom pa su česte i povrede. Kao što dolazi do povreda tako dolazi i do podizanja parketa”, navela je Itana.

Ona je rekla da su mreže za odbojku i koševi u dobrom stanju, ali da bi im dobro došla nova oprema, s obzirom da se tu provodi sve više i više vremena, a i svake godine dolaze nove generacije.

Ona je kazala da se obraćala starijim u vezi sa ovim problemom, ali da zna da škole nijesu u prilici da im sve omoguće.

“Njihova reakcija je bila sasvim normalna, jer ipak tu rade profesori koji se sa svim tim, svaki dan susrijeću i znaju što učenicima obično smeta”, navela je Itana.

Milica Radović je takođe učenica drugog razreda Gimnazije trenira odbojku i redovno ide na treninge koji su tri puta nedjeeljno u školskoj sali.

Radović je kazala su im treninzi u sali srednje škole koja je u veoma lošem stanju.

“Parket je star, više puta popravljan bezuspješno, od vlage se na nekim mjestima i podigao, neđe fali. Zbog kondezacije farba je krenula da pada, puno je prašine, jer dosta ljudi tokom nastave prolazi tuda. U svlačionici nema svijetla. Farba za obilježavanje terena se sva istrošila, skoro da se i ne vidi”, objasnila je Radović.

Ona smatra da bi škola trebalo da organizuje humanitarnu akciju i da skupe novac za renoviranje sale, da se djeca aktiviraju, da traže sponzore, drže razne donatorske prijeme.

“Takođe ako bi se realizovao taj projekat, učenici i ljudi kojima se sala iznajmljuje trebaju da čuvaju taj prostor, da poštuju pravila, jer mnogo vremena provode tu. Treba da čuvamo prostor u kojem radimo stvari koje volimo, da bude čisto i očuvano”, kazala je Radović.

Tekst je uradila učenica Gimnazije u Cetinju Anja Mirković, u sklopu projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”, u kojem je urađen mentoring đačkih i studentskih medija. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Dostupnost kontracepcije ne bi trebalo da zavisi od životnog standarda, a postoji očigledan nedostatak posvećenosti kreatora politika koje se odnose na reproduktivno zdravlje i vladinih aktera da besplatan pristup kontracepciji postane realnost.

To su saopštili iz nevladine organizacije (NVO) Juventas povodom 26. septembra Svjetskog dana kontracepcije, navodeći da u Crnoj Gori ne postoje besplatna savremena kontraceptivna sredstva.

“Pravo na siguran i dostojanstven seksualni i reproduktivni život, jedno je od osnovnih ljudskih prava. Dostupnost kontracepcije ne bi trebalo da zavisi od životnog standarda, a prepoznaje se očigledan nedostatak posvećenosti kreatora politika koje se odnose na reproduktivno zdravlje i vladinih aktera da besplatan pristup kontracepciji postane realnost”, kazali su iz Juventasa.

Oni su istakli da se mladi, posebno djevojke i žene često suočavaju sa institucionalizovanom stigmom i diskriminacijom u pogledu dostupnosti kontracepcije.

“Prema podacima EU Contraception Atlas iz 2018. godine kontracepcija u Crnoj Gori nije dovoljno dostupna, pa se naša zemlja nalazi među onima kod kojih je stanje ocijenjeno lošim. Pored nedovoljnog pristupa modernin sredstvima kontracepcije, potrebno je unaprijediti i dostupnost podataka i informacija o kontracepciji”, rekli su iz Juventasa.

Oni su napomenuli da i CEDAW izvještaj za Crnu Goru navodi da se mora osigurati da informacije o kontracepciji moraju biti dostupnije.

“Navodi se da je potrebna integracija seksualnog i reproduktivnog zdravlja u školske kurikulume gdje će se, poseba pažnja posvetiti prevenciji maloljetničkih trudnoća, seksualno prenosivih bolesti, ali i patrijahalnih koncepata koji vode ka rodno uslovljenom nasilju”, rekli su iz Juventasa.

 

Primjena određenih podsticajnih mjera, podrška lokalne zajednice i bolja motivisanost bračnih parova neki su od načina koji bi mogli doprinijeti prevazilaženju sve izraženijeg problema negativnog prirodnog priraštaja u Pljevljima.

Negativan prirodni priraštaj u Pljevljima svake godine poprima sve veće razmjere, pa je tako prošle godine dostigao rekord od -268. Pljevlja su i prethodnih godina nosila titulu grada kojem nedostaje podmladak i čiji negativni prirodni priraštaj 2017. godine bio -237, a 2016. godine -236.

Takav trend je prisutan godinama unazad, kada su te vrijednosti bile neznatno niže u odnosu na trenutne.

Egzodus mladog stanovništva zbog loših ekonomskih uslova, kao i potraga za boljim poslom ili sigurnijom egzistencijom glavni su uzroci deficita u porodilištu.

Sagovornik iz Pljevalja, koji je želio da ostane anoniman, smatra da bez porodice nema društva, bez kojeg nema države, zbog čega bi podsticajne mjere bile stepenica bliže ka iskorenjivanju tog problema.

„Bolji životni uslovi i šansa za napredovanje u poslu bili su okidač za napuštanje države. Kao i većini mladih ljudi u tom trenutku, pa i meni, svaki dinar više bio je dobrodošao. Povratak u svoju zemlju uslijedio je nakon 20 godina mukotrpnog i napornog rada“, rekao je sagovornik iz Pljevalja.

On je dodao da mu rad u inostranstvu nije donio ništa više osim zavidne ekonomske pozicije u odnosu na druge, ali i da je ostao uskraćen za najvažniju životnu ulogu.

„Nijesam imao privilegiju da postanem roditelj, a sada je isuviše kasno. Teško mi pada kad vidim da su bračni parovi ograničeni na jedno, eventualno dvoje djece. Bez porodice nema društva, a bez društva nema države“, poručio je on.

Posljedice negativnog prirodnog priraštaja u Pljevljima su već osjetne, zbog čega su za prevazilaženje tog problema neophodne podsticajne mjere, podrška lokalne i bolja motivisanost bračnih parova.

Tekst je uradila Branka Drobnjak učenica Gimnazije u Pljevljima, u sklopu projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”, u kojem je urađen mentoring đačkih i studentskih medija. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

 

Barovi koji u svojoj ponudi imaju nargile sve su popularniji među mladima u Plavu, što potvrđuje činjenica da je u tom gradu prije dvije godine postojao samo jedan kafić koji nudio tu uslugu, dok ih danas ima tri.

Srednjoškolci u Plavu, koji u tim barovima provode u prosjeku sat i po, i sedmično koriste nargilu dva do tri puta, kažu da su svjesni posljedica koje one mogu imati po njihovo zdravlje, ali ipak ne odustaju od konzumiranja.

Srednjoškolac M.S. iz Plava, koji ima 16 godina, kazao je da svaki drugi dan konzumira nargilu, kao i da u barovima koji je nude provodi do dva sata. Slična situacija je i sa drugim srednjoškolcima u tom gradu.

Vlasnici lokala koji u svojoj ponudi imaju nargile, kao i zaposleni u njima nijesu bili raspoloženi da govore o tome koliko dnevno prodaju doza, čije se cijene kreću od četiri do pet EUR. Učenici se, sa druge strane, udružuju i izdvajaju po jedan do dva EUR i konzumiraju nargile u grupama od po tri do četiri osobe.

U Crnoj Gori ne postoji ozbiljna analiza ili istraživanje o upotrebi nargila među mladima, opsegu problema ili štetnosti njenog uticaja.

Prema studiji pod nazivom Prevencija hroničnih bolesti, koju je 2012. godine objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), većina ispitanika koji su koristili nargile saopštili su da vjeruju da je njena upotreba manje štetna i rizična nego upotreba cigareta.

Duvan u cigaretama sadrži iste štetne materije i supstance koje se nalaze i u duvanu u nargilama, i u oba slučaja, osoba u organizam unosi supstance koje se povezuju sa pojavom karcinoma pluća i grla, kao i pojavom srčanih i oboljenja disajnih puteva i krvnih sudova.

Dakle, sasvim je jasno da je zbog zabluda i nedostatka informacija, upotreba nargila u našem društvu percipirana kao svojevrstan i bezopasan trend. Međutim, ni mladi, ni ugostitelji nijesu svjesni štetnosti ovakvog načina korišćenja duvana.

Na prvi pogled svi misle da je nargila bezopasna zato što se koristi voda, ukus koji je najčesće voćni i žar. Uvlačenjem vazduha kroz muštiklu i crijevo, žar i voda prave vodenu paru, a duvanska smjesa daje aromu. Tom prilikom se izbacuje velika količina dima.

Upotrebom nargile unosi se nikotin, koji podstiče zavisnost. Sagorijevanjem uglja u nargili nastaju visoke koncentracije ugljen-monoksida, metala i kancerogenih materija, što pored štetnih supstanci iz duvana, dodatno povećava rizik po zdravlje.

U Crnoj Gori bi trebalo da obrazovne istitucije, u saradnji sa domovima zdravlja, nevladinim organizacijama i nadležnim ministarstvima pokrenu kampanju kroz koju bi se građani bolje upoznali sa ovim problemom.

Tekst je uradio Amil Đešević učenik Gimnazije u Plavu, u sklopu projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”, u kojem je urađen mentoring đačkih i studentskih medija. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

 

Drop in centar za LGBT populaciju otvoren je na novoj lokaciji u centru Glavnog grada, što ga čini vidljivijim u crnogorskom društvu, a pružaće psihološku, vršnjačku, kao i ljekarsku podršku u cilju unapređenja socijalnih i zdravstvenih okolnosti te zajednice.

Programska direktorica u nevladinoj organizaciji Juventas, Jelena Čolaković je, na otvaranju novog Drop in centra, ocijenila da se društvena i politička klima u Crnoj Gori promijenila od otvaranja prvog Drop in centra 2011. godine.

„Kontekst u kojem ćemo sada raditi je drugačiji u odnosu na 2011., kada smo počeli i kada smo imali prilično poteškoća, odnosno kada je politička i društvena klima bila mnogo više neprijateljski nastrojena u odnosu na ovu temu, kao i na same LGBT osobe. Nije bilo baš prijatno, ali sada jeste drugačije i sada imamo mnogo više ljudi koji su „izašli iz ormara“ i koji su, svojim primjerom, pokazali da je sloboda lijepa stvar“, kazala je Čolaković.

Ona je saopštila da će radno vrijeme Drop in centra biti od 10 do 22 sata.

„Drop in centar biće dostupan mladima, ali i ne samo mladima, već i svima onima kojima su jednakost, poštovanje, ljubav, vrijednosti koje zagovaraju. Za sve takve ljude, Centar je u potpunosti otvoren i želimo da nam oni budu gosti, nezavisno od seksualne orjentacije, rodnog identiteta ili bilo koje druge različitosti koja nas karakteriše i čini društvo bogatijim i ljepšim“, poručila je Čolaković.

Ona je kazala da Drop in centar, kao socijalno-zdravstveni servis, ima misiju da unaprijedi socijalne i zdravstvene okolnosti LGBT zajednice.

„I dalje ćemo imati psihološku podršku, podršku ljekara, ali i vršnjačku podršku, odnosno podršku osoba iz zajednice za sve one koji žele da dođu, kao i za njihovu porodicu i prijatelje, ali i partnere i partnerke. Svi koji žele da praktikuju siguran seksualan odnos moći će kod nas da uzmu i kondome i lubrikante, a biće propraćeno i konsultacijama koje će biti jedan dio usluge“, pojasnila je Čolaković.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, naveo je da Drop in centar predstavlja najznačajnije mjesto za LGBT zajednicu već devet godina, otkad je otvoren prvi.

„Od 2011. godine, kada je otvoren prvi Drop in centar, to je bilo jedino mjesto okupljanja, u kom smo se svi diskretno okupljali i počeli da rastemo kao zajednica. U tom Juventasovom centru, osnaživali smo se međusobno, povezivali, dijelili mnoge lijepe trenutke, ali i bili tu jedni za druge u manje lijepim trenucima kao jedna velika porodica“, istakao je Kalezić.

On je naveo da je Drop in centar bitan za LGBT zajednicu jer je se tu radilo na organizaciji prvog Montenegro prajda.

„Takođe, to je mjesto iz kojeg je nastala Kvir brigada, kao jedna neformalna grupa koja je prethodila Kvir Montenegru. Iz svega toga je proistekla i prva trans organizacija Spektra, Prajd koji se od prvog dana i najave sprema u Centru, na različitim lokacijama, pa sve do onog momenta kada smo prestali da budemo na lokacijama koje su skrivenije“, kazao je Kalezić.

Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada, Slađana Vujačić, kazala je da je otvaranje novog Drop in centra izuzetno značajno za Glavni grad, što predstavlja, kako je ocijenila, korak naprijed ka poštovanju ljudskih prava.

„Značajno je što se ovaj Drop in nalazi u samom centru grada. Nekoliko godina unazad učinjeni su značajni koraci i danas imamo manje izazova kada je u pitanju ova tema, koja više definitivno nije tabu“, rekla je Vujačić.

Ona je pozvala sugrađane Glavnog grada da, bez obzira na seksualnu orjentaciju, rodnu ili nacionalne razlike, posjete Drop in centar.

„Mislim da će ovo biti jedno novo, lijepo mjesto za okupljanje u Glavnom gradu, čiji će značaj biti višestruk – edukativni, socijalni, psihološki, a takođe će biti mjesto za razonodu i druženje naših sugrađana“, istakla je Vujačić.

Sekretar u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, Nikola Antović, kazao je da taj resor i Vlada Crne Gore podržavaju sve aktivnosti koje znače unapređenje ljudskih prava i integraciju svih članova društva u zajednici.

„U ovom Centru će se sprovoditi određene javno-zdravstvene aktivnosti koje su podržane kroz projekte koje Ministarstvo zdravlja razvija i implementira. I dalje ćemo biti opredijeljeni za jačanje i poštovanje ljudskih prava i nadamo se da će ovakvi centri biti otvoreni za sve građane“, istakao je Antović.

On je ocijenio da će novootvoreni Drop in centar unaprijediti status svih osoba koje ga posjećuju.

Direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kazala je da je značajno što se novootvoreni Drop in centar nalazi u centru grada, jer su na taj način, kako je kazala, pripadnici te populacije vidljiviji u crnogorskom društvu.

„Mnogo je važno da se ovakve organizacije i institucije nalaze na centralnoj lokaciji u gradu, kako bi mladi ljudi koji pripadaju ovoj zajednici, kao i oni koji se aktivno zalažu za ljudska prava bili vidljiviji. Na taj način, ova priča može dodatno da se promoviše i ukazuje da Glavni grad prepoznaje značaj ovih prava“, ocijenila je Raičević.

 

 

 

Smrt od predoziranja se može spriječiti malim investicijama u zdravstveni sistem, a u Crnoj Gori nedostaju gotovo svi mogući sistemi prevencije predoziranja, zbog čega tom problemu hitno treba posvetiti više pažnje, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Juventas.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe u riziku od socijalne isključenosti u Juventasu, Marija Mijović je, povodom 31. avgusta, Međunarodnog dana prevencije predoziranja, kazala da, što se tiče javnosti i institiucija sistema, predoziranje kao problem u Crnoj Gori ne postoji.

„Ali, među ljudima koji rade sa osobama koje koriste psiho-aktivne supstance i osobama koje koriste te supstance, ovo je problem kojem se hitno treba posvetiti više pažnje“, poručila je Mijović.

Ona je istakla da zvaničnih podataka o predoziranju nema.

„Stoga možemo navesti samo podatke o pojedinačnim slučajevima koje dobijamo iz direktnog kontakta sa klijentima koji posjećuju naš Drop-in centar i sa kojima smo u kontaktu prilikom rada na terenu. Naši podaci ukazuju da se samo početkom ove godine, nažalost, desilo najmanje 10 smrtnih slučajeva usljed predoziranja. Ovi slučajevi nijesu prijavljeni kao predoziranje, jer naše zdravstvene institucije po ovom pitanju ne primjenjuju adekvatnu evidenciju“, objasnila je Mijović.

Prema njenim riječima, kao i kod mnogih problema sa kojima se sprecifično suočavaju grupe sa povećanim rizikom od socijalne isključenosti, problemu predoziranja nije dato dovoljno prostora, niti mu se posvećuje potrebna pažnja.

„S druge strane, smrti od predoziranja je moguće prevenirati malim investicijama u sistem. Potrebno je da sve zdravstvene institucije posjeduju antidote za predoziranje (lijekove koji poništavaju dejstvo psihoktivne supstance), koji gotovo da ne predstavljaju opterećenje za zdravstveni budžet, a neophodno je i da je dovoljan broj zdravstvenih radnika upoznat sa simptomima predoziranja i načinom reagovanja“, pojasnila je Mijović.

Osim toga, potrebno je, kako smatra, voditi evidenciju o slučajevima predoziranja, kako bi se pratila situacija na terenu da bi sistem brže, fleksibilnije i adekvatnije reagovao.

Mijović je kazala da se u Crnoj Gori ne prati ni situacija na crnom tržištu narkotika.

„Ozbiljnije zemlje imaju načine da prate koje su droge na ilegalnom tržištu dostupne, ali i kakva im je čistoća. U mnogim drugim zemljama postoji uvezanost insitucija, razvijeni su načini da se alarmiraju korisnici, kada na tržištu dođe do promjena u sastavu droge koju konzumiraju“, rekla je Mijović.

Ona je pojasnila da ozbiljne zemlje obezbjeđuju korisnicima droge antidote i to uz pribor za bezbjedno injektiranje u centrima gdje se vrši zamjena špriceva i igala.

 „U Crnoj Gori postoje zakonske prepreke za nabavku i dijeljenje antidota, npr naloxone od strane nevladinih organizacija. U nekim zemljama su dostupni i testovi kojima se utvrđuje sastav i tzv “čistoća” droge, kako bi korisnici znali šta uzimaju i da prema tome umjeli da droge doziraju, ali i da reaguju u slučaju predoziranja. Već smo istakli, u Crnoj Gori gotovo svi mogući sistemi prevencije predoziranja nedostaju“, poručila je Mijović.

Nvo Juventas, kako je kazala, i ove godine obilježava Međunarodni dan prevencije predoziranja, kako bi se skrenula pažnja na taj gorući problem među populacijom osoba koje koriste droge.

„Dokumentarni film, našeg kolege Mladena Vujovića, snimljen uz podršku Drug reporters-a iz Mađarske, a nedavno prikazan i u okviru ovogodišnjeg Green Montenegro International Film Fest-a na Žabljaku, ima za cilj da promoviše obavezu prevencije predoziranja, kao i da naglasi potrebu za dostupnošću antidota potrebnih za predoziranje opijatima, koji su trenutno dostupni samo u državnim bolnicama i u okviru Hitne medicinske pomoći“, rekla je Mijović.

Ona je kazala da je u dokumentarnom filmu naglašena potreba za adekvatnim i pravovremenim odgovorom na pitanje predoziranja od strane države i državnih institucija, odnosno nedostatak iste, kao i osnovni koraci koje bi trebalo preduzeti ukoliko se sumnja na predoziranje.

„Najveći akcenat stavljen je na lične priče klijenata koji su učestvovali u snimanju dokumentarnog filma“, kazala je Mijović.

Kroz kontinuirani rad sa klijentima, radionice i individualna savjetovanja, zaposleni u Juventasu, kako je navela, kontinuirano rade na podizanju svijesti o tom važnom i nedovoljno zastupljenom problemu među ljudima koji koriste drogu, kao i njihovim prijateljima i porodicama.

„Smrti uslijed predoziranja se mogu spriječiti“, poručila je Mijović.

 

 

Socijaldemokratska partija Crne Gore (SDP), Bošnjačka stranka, koalicija ,,Albanci odlučno”, Hrvatska građanska inicijativa i svi nezavisni poslanici, odnosno oni koji se deklarativno zalažu za evropsku Crnu Goru, pali su na ispitu i ugrozili evropsku integraciju države.

To je saopšteno iz Juventasa i Kvir Montenegra, nakon što juče u Skupštini Crne Gore nije usvojen Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola.

Programska direktorica NVO Juventas, Jelena Čolaković, poručila je da je opomena građana i građanki, koja je uslijedila nakon jučerašnjeg glasanja o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola jedina koja je relevantna i koju SDP, ali i druge političke partije u Parlamentu, treba da čuju.

„Niste u pačijoj školi i ljudska prava nisu igračka koju možete da uzimate i ostavljate po želji u odnosu na to kako ste raspoloženi“, poručila je Čolaković.

Ljudska prava u Crnoj Gori, kako je rekla, nažalost nisu ni ono što u svojoj prirodi treba da jesu- datost, ono što ljudima po rođenju pripada.

„To odlično znaju manjinske partije koje su ujedinjeno glasale protiv pravnog uobličavanja zajednica koje, priznali oni to ili ne, postoje. Većina manjinskih grupa nažalost zna ili pamti šta znači ignorisanje, nipodaštavanje i negiranje postojanja sopstvenog identiteta. Očekivali smo da ključnu ulogu u donošenja odluka iskoriste tako da niko više ne bude izložen ugrožavanju dostojanstva, sigurnosti i umanjenju kvaliteta života“, kazala je Čolaković.

Ona istakla da je vjerovala da se poslanici i poslanice vode vrijednostima poput jednakosti, poštovanja i razumijevanja.

„Međutim vidjeli smo da nas tretiraju kao puko sredstvo u ostvarivanju niskih političkih interesa i nemamo više strpljenja da opominjemo ili bolje reći podstičemo poslanike i poslanice da razmisle o svojoj ulozi i koju odgovornost ona nosi. U oktobru imaju priliku da nam pokažu da smo izveli/e pogrešne zaključke“, poručila je Čolaković.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, kazao je da LGBTIQ osobe državi doprinose kao i svi ostali, „a usljed neodgovornosti većine poslanika crnogorskog parlamenta i dalje smo primorani da živimo kao građani i građanke drugog reda“.

„Mi smo i dalje obespravljeni i ponižavani od strane većine onih čiji je glavni zadatak i odgovornost da zaštite osnovna ljudska prava svih u ovoj zemlji koji plaćaju visoke poslaničke plate i sve ostale privilegije koje poslanici imaju. Nas su juče svi oni koji nisu podržali zakon javno ponizili. Ali mi spustiti glavu nećemo“, poručio je Kalezić.

To što Zakon nije usvojen za direktnu posljedicu, kako je kazao, ima da su životi desetine hiljada građana i građanki Crne Gore  i dalje na pauzi.

„Neusvajanje Zakona  znači da  osobu koju volimo ne možemo posjetiti u bolnici i biti uz nju, jer nije pravno prepoznata kao dio porodice. Mnogi građani i građanke naše zemlje i dalje su bez osnovnih socijalnih prava po osnovu zajedničkog života. Ako smo nezapošljeni, ne možemo ostvariti nijedno pravo ili benificiju po osnovu zajedničkog života sa osobom koju volimo, kao ni pravo na zdravstvenu zaštitu“, rekao je Kalezić.

On je dodao da LGBT osobe i dalje ne mogu naslijediti imovinu partnera/partnerke, koju su godinama zajedno stvarali.

„Ako ta osoba umre, imovinu će oduzeti oni koji su zakonom prepoznati kao nasljednici a koji su, u ne malom broju slučajeva snažno protiv našeg zajedničkog života i emotivnog odnosa“, istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, neusvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola pokazalo je duboku hipokriziju partijskog sistema Crne Gore zasnovanog, kako smatra, ne na ozbiljnim politikama, nego na politikanstvu i ličnim i partijskim interesima.

„Bošnjačka stranka, koalicija ,,Albanci odlučno” i Hrvatska građanska inicijativa, partije nacionalnih manjina koje čine dio vladajuće, zvanično evropske, koalicije glasale su protiv ovog zakona“, ukazao je Kalezić.

U današnjoj Crnoj Gori, kako smatra, manjinske grupe koje su na vlasti ne da ne podržavaju ljudska prava najugroženijih ljudi, nego im se protive.

„Znači, oni koji na sva zvona zvone da su obespravljeni i lobiraju da se poboljša položaj njihovih grupa, izborili su se čak i za izborni sistem koji im omogućava prednost u odnosu na ostale kada je ulazak u parlament u pitanju, troše ogromne resurse svih građana ove zemlje kroz sve benificije koje imaju, a koje koštaju ko zna koliko miliona eura godišnje, ne da nisu tu da nam pomognu nego se protive osnovnim ljudskim pravima ljudi koji, između svih ostalih muka sa kojima su suočeni, svakodnevno trpe brutalno fizičko i psihičko nasilje“, ocijenio je Kalezić.

On je dodao da lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba ima i među Bošnjacima i Albancima i Hrvatima.

SDP kao partija u čijoj osnovi ideologije i programa je zaštita osnovnih ljudskih prava svih građana i građanki Crne Gore je, kako je kazao, tokom protekla četiri mjeseca tri puta našla izgovor da zaobiđe glasanje i direktno je odgovorna za to što zakon nije usvojen „iako prebacuje odgovornost na vladajuću koaliciju i ostale partije za neusvajanje zakona“.

„Ali, njihovo saopštenje puno govori o tome koliko SDP slijedi svoj program i ideologiju koju ima na papiru. SDP bi glasao za zakon “ali” im je poslanik uvrijeđen od strane potpredsjednika Skupštine pa neće glasati. SDP to čini treći put i zato je jasno da je SDP partijske interese stavio ispred interesa ljudskih prava građana i građanki ove države“, poručio je Kačezić.

On smatra da predstavnici nacionalnih manjina, SDP i nezavisni poslanici imaju vremena da odluče da ipak ne stavljaju, kako je kazao, svoje egoe, ličnu homofobiju i partijske interese ispred ljudskih prava, već da pokažu političku dosljednost i principijelnost, ispoštuju svoje partijske i političke programe i zaštite najugroženiju društvenu grupu u Crnoj Gori tako što će u oktobru glasati za Zakon o životnim zajednicama lica istog pola.

„Mi i dalje očekujemo njihovu podršku koju su i SDP i nezavisni poslanici javno ili interno najavili i obećali. Očekujemo i podršku ostalih građanski i demokratski orijentisanih partija koje trenutno bojkotuju parlament ukoliko do oktobra započnu učešće u radu Skupštine. Ako ne, onda predlažemo da svi makar budu iskreni, da javno saopšte da su promijenili ideologiju koju zastupaju, da su prešli u desničarske populističke ideologije koje se protive EU integracijama i neka formiraju koaliciju sa Demokratskim frontom, a mi ćemo nastaviti još snažnije da se borimo za naša osnovna ljudska prava i ljudska prava svih ljudi u ovoj zemlji još snažnije“, zaključio je Kalezić.

 

 

 

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević je, govoreći o akciji “Klap”, iznio teške neistine na račun nevladine organizacije (NVO) Juventas u pokušaju da joj nanese štetu, a uvrijedio je civilni sektor i građane, pokazujući da ne razumije pojam “nevladina organizacija”.

To je navedeno u reagovanju NVO Juventasa, povodom govora poslanika Medojevića u Skupštini Crne Gore 22. jula.

Iz Juventasa su istakli da je, govoreći o akciji "Klap", Medojević pomenuo tu organizaciju iznoseći, kako su kazali, teške neistine u pokušaju da nanese štetu organizaciji, njenim aktivnostima, zaposlenima, članovima i porodicama zaposlenih.

“Kako je ranije, putem medija, objavljena analitička kartica firme "Warriors", na kojoj se nalazi informacija da je ova firma izdala fakturu Juventasu u iznosu od 400 eura plus PDV, u ukupnom iznosu 476 eura, svim zainteresovanim stranama možemo dostaviti fakturu i fotografije sa materijalom koji je 2016. ova firma izradila za potrebe realizacije Sajma inovativnih ideja. Ova faktura je oslobođena od plaćanja poreza u za to predviđenoj proceduri”, objasnili su iz Juventasa.

Iz te organizacije su saopštili da je Medojević pri navođenju privrednih subjekata, čija se imena pominju na analitičkoj kartici firme Warriors, pominjao i konkretne sume koje su iskazane na kartici, dok je to namjerno izbjegao kada je u pitanju NVO Juventas.

“Nebojša Medojević je analitičar brojnih oblasti, uključujuči i ekonomsku, i sasvim mu je jasno da se ovdje radi o faktičkom odnosu kupca i dobavljača, što je jasno iz fakture i fotografija sa Sajma. Da je pomenuo da je u pitanju cifra od 400 eura, i laičkoj javnosti bi bilo odmah jasno da se radi o namjernom nanošenju štete ugledu NVO Juventasa”, kazali su iz Juventasa.

Oni su rekli da je Medojević iznio i niz uvreda na račun civilnog sektora i građana pokazujući, kako smatraju, elementarno nerazumijevanje pojma „nevladina organizacije“, iako je i sam u jednom periodu vodio nevladinu organizaciju „Centar za tranziciju“, a nakon toga „Grupu za promjene“, koja se transformisala u političku partiju.

“Naveo je da treba onemogućiti nevladine organizacije da se direktno miješaju u rad Skupštine, da one ne mogu biti posrednici između građana i Parlamenta, te da ne mogu da kontrolišu Vladu. Nebojša Medojević, kao poslanik koga su birali građani Crne Gore, treba da zna da je uloga NVO-a da radi u interesu građana, kroz ispunjavanje svoje misije i svojih programskih ciljeva”, saopštili su iz Juventasa.

Iz te organizacije su naveli da su rad sa predstavnicima Parlamenta, uticaj na odluke koje donosi Vlada, Parlament, građanska kontrola rada institucija i Parlamenta, pružanje socijalnih usluga, podizanje svijesti građana o problemima sa kojima se država susrijeće, davanje predloga za izmjene regulativa i praksi, modeli rada te i brojih nevladinih organizacija.

„Ukoliko se ne radi o namjernom spinovanju, čudi nas nepoznavanje suštine civilnog sektora, naročito kada se uzme u obzir da Medojevićeva supruga vodi „Banku Hrane“, NVO sa kojom mi imamo dobru saradnju“, kazali su iz Juventasa.

Iz te NVO ocijenili su da su opozicione partija u Crnoj Gori često u neravnopravnom položaju, crnogorske institucije politički zarobljene, nivo demokratije je, kako su naveli, nezadovoljavajući, nivo korupcije nedopustiv, a ljudska prava mnogih grupa ugrožena.

„Nevladine organizacije su u prethodnom periodu bile izložene snažnoj negativnoj kampanji, koja dolazi u ovom trenutku i od dijela opozicije koja nas targetira, na taj način trošeći bespotrebno prijeko potrebne kapacitete za unapređenje stanja u mnogim oblastima od interesa za crnogorske građane”, rekli su iz Juventasa.

U toj NVO smatraju da je Skupština jedan od prostora u kome treba da se izdejstvuju politike koje će unaprijediti postojeću situaciju.

“Isto tako, uvjereni smo da naš integritet i rezultate moramo štiti od malicioznih, lažnih optužbi. DF-u nije prvi put da u negativni kontekst stavlja našu organizaciju dajući lažne ili manipulative izjave. Ovoga puta ćemo se suzdržati od traženja pravde pred nadležnim organima, nudeći zainteresovanim stranama na uvid tačne podatke o ovom slučaju”, rekli su iz Juventasa.

Sljedeći put će, kako su dodali, predati prijavu nadležnom sudu protiv svakog lažnog navoda, koji na račun te organizacije izrekne neko od predstavnika DF-a.

 

U okviru projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“, od 5.do 7. jula održan je regionalni trening  #ARYSE mreže o javnom zastupanju za unapređenje položaja djece i mladih u riziku.

Projekat “Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti” sprovodi se u šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) i ima za cilj pružanje doprinosa postizanju socijalne inkluzije većine mladih u riziku na regionalnom nivou, kroz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, regionalne/nacionalne saradnje i aktivnosti koje se tiču zastupanja.

Ovaj trening okupio je predstavnike organizacija koje sprovode projekat i predstavnike nacionalnih radnih grupa formiranih u sklopu projekta. Ideja treninga bila je da članovi nacionalnih radnih grupa i predstavnici organizacija formiraju regionalno zagovaračko tijelo koje će nastaviti da funkcioniše nakon završenog projekta. Učesnici su tokom treninga radili na razvoju zajedničke platforme na kojoj će se zasnivati njihov budući rad vezan za mlade u riziku. Tokom treninga učesnici su radili i na razvoju plana zagovaranja za sve ciljne grupe obuhvaćene projektom: djeca i mladi bez roditeljskog staranja, djeca i mladi sa ulice, Romi, djeca i mladi koji koriste psihoaktivne supstance, ili su u sukobu sa zakonom, kao i djeca i mladi koji žive u porodicama koji imaju problem sa zakonom ili sa istorijom korišćenja psihoaktivnih supstanci.

Regionalno tijelo imaće za cilj da nastavi promociju rezultata ARYSE projekta i da zagovara za adekvatnu primjernu smjernica kreiranih kroz ovaj projekat. Pored toga, regionalno tijelo će konstantno raditi na razmjeni informacija i primjera dobre prakse, a u cilju poboljšanja politika vezanih za mlade u riziku i dostupnosti servisa namijenjenih njima.

Projekat sprovode NVO Juventas (Crna Gora), Udruženje “Prevent” (Srbija), Asocijacija Margina (BiH), ARSIS (Albanija), HOPS (Makedonija), NGO Lavirint (Kosovo) i SHL fondacija (Njemačka). Mreža pomenutih organizacija sprovodi aktivnosti sa ciljem da doprinese aktivnom učešću u društvenim procesima mladih sa Zapadnog Balkana, a koji su u najvećem riziku od socijalne isključenosti.

 

Pojavom online prostora, veliki broj informacija se prenosi bez detaljne provjere, zbog čega je nužna institucionalizacija medijske pismenosti u obrazovni sistem, a novinarska etika je jedini način da mediji dugoročno dođu do čitalaca, kredibilnosti i održivosti.

To je saopštio član tima Raskrinkavanje.ba i predsjednik udruženja građana „Zašto ne“ Darko Brkan, koji je bio predavač na dvodnevnoj radionici za novinare/ke o medijskoj pismenosti, koja je organizovana u okviru projeketa „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, a koji sprovode agencija MINA i nevladina organizacija Juventas uz finansijsku podršku Ambasade USA iz Podgorice.

Brkan je kazao da borba protiv dezinformacija ima nekoliko segmenata a prvi je, kako je pojasnio, regulatorni u kojem bi najvažniji akteri društva trebalo da se dogovore kako i kojim legalnim sredstvima se boriti protiv dezinformacija.

„Zatim, imamo novinarski segmet, u kojem bi novinari trebalo da uspostave standarde i da ih prate, kako bi postali kredibilni mediji. I na kraju, najveća odgovornost je na cijelom društvu, a to je upravo pitanje medijske pismenosti, gdje se ljudi edukuju kako da sami provjeravaju činjenice, kako da znaju koji su mediji kredibilni, koji nisu i na koji način da čitaju medijske sadržaje“, kazao je Brkan.

Medijska pismenost se, kako je rekao, značajno promijenila pojavom online prostora, koji je, kako je istakao, sada glavni u kontekstu informisanja i teško je razaznati pouzdane informacije u odnosu na one koje u sebi sadrže medijske manipulacije.

„Međutim, postoje neke tradicionalne metode. Bitno je znati ko je izvor informacije, da li je ona prenijeta ili je originalni članak nekog medija, da li je potpisana, postoji li autor, koji izvori su korišćeni. Svi mi treba da steknemo osjećaj u praćenju pravih vijesti i pravih medija“, rekao je Brkan.

On smatra da mediji moraju postati mnogo pismeniji i da moraju znati provjeravati činjenice, koje prenose i plasiraju svojoj publici.

„Samo prenošenje nekih informacija ne skida odgovornost sa medija. Jer, ukoliko prenesemo nešto sa drugog medija, to znači da mi preuzimamo odgovornost za to što je objavljeno. I toga treba de se mediji paze. Mislim da je najveći problem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i regionu, što se veliki broj informacija prenosi bez detaljne provjere“, objasnio je Brkan.

Medijska pismenost je, kako smatra, u cijelom regionu slična i „mi smo u tranzicionom periodu između društva koje se uglavnom informisalo iz centralnih vijesti na televizijama i društva koje se sve više informiše putem interneta i online izvora“.

„I tu leži problem. Ljudi su nešto smatrali kredibilnim izvorima i odjednom dobijaju internet, kao izvor. Većina ljudi ne zna razlikovati različite izvore na internetu. Kad to nauče, moraju da nauče koji od tih izvora su kredibilniji, a koji su manje kredibilni, koji novinari imaju novinarsku etiku, a koji nemaju. Jako mala svijest je trenutno o tome svuda i jako je velika poplava nečega što zovemo anonimni portali“, ocijenio je Brkan.

Takvi portali, kako je pojasnio, uglavnom proizvode dezinformacije ili medijskom manipulacijom pokušavaju da dođu do novčanih sredstava od oglašavanja.

„Oni ruše mogućnosti da budemo medijski pismeniji i to u krajnjem slučaju počinju da prate i tradicionalni mediji, jer vide da, u kontekstu čitalaca, bolje ide ukoliko koriste određene medijske manipulacije. I na kraju, imamo sliku koja uopšte nije dobra i mislim da u narednom periodu moramo puno raditi sa novinarima i građanima, kako bi se to popravilo i kako bi samo kredibilni mediji imali koristi od toga što su kredibilni, što rade svoje priče, što istražuju, izvještavaju“, rekao je Brkan.

Prema njegovim riječima, nužna je institucionalizacija medijske pismenosti u obrazovni sistem na svim nivoima.

„Bez toga ne možemo dalje. Ovo što mi radimo, što rade slične organizacije i pojedini mediji je samo kap u moru. Zato je potrebno da društveno institucionalizujemo sve to, od legislative, preko uvođenja u škole, pa do medijskih udruženja, samoregulacionih i regulacionih tijela. Sve to mora biti zajednički napor u kojem ćemo doći do konačnih rezultata“, smatra Brkan.

On je kazao da društvo postaje svjesnije problema i da postoji interesovanje za pitanje medijske pismenosti, ali sa druge strane, kako je rekao, kod novinara postoje dva različita pravca.

„U jednom su oni koji žele da zaživi medijska pismenost, jer oni imaju problem u naplaćivanju onoga što rade. Veliki dio marketinškog kolača im oduzimaju lažni, anonimni portali, koji uopšte ne prate novinarsku etiku. Sa druge strane, imamo novinare koji su navikli da nisu u novinarskoj etici baš najbolji i postoji otpor, jer moraju mijenjati svoje svakodnevne načine djelovanja, a nisu svjesni da to njima u konačnici može donijeti korist“, objasnio je Brkan.

U narednom periodu, kako je rekao, postoje mogućnosti za napredak i potrebno je da novinari shvate da su standardi i profesionalna novinarska etika jedini način da dugoročno dođu do čitalaca, kredibilnosti i održivosti.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da lako kreirati lažne vijesti i dezinformacije.

„To je neetično naravno, ali isplativo. Zato i imamo čitavu epidemiiju članaka čiji sadržaj, cilj, namjenu i uticaj treba razotkrivati kako bi sve slične u buduće izbjegavali“, objasnila je Vujović.

Prema njenim riječima, podizanjem medijske pismenosti opšte populacije, a posebno mladih, kreira se kritičko društvo, koje ne želi da konzumira sadržaj koji je senzacionalistički i lažan i tako se, kako je dodala, smanjuje prostor za zloupotrebe putem medija.

„Na kraju, ko od nas želi da bude obmanjen u ime tuđeg profita? Obuke za novinare su takođe ključne. Mi imamo kredibilne, obrazovane ljude u medijima kojima treba dati odgovarajuće uslove, podržati ih da se bave isključivo etičkim novinarstvom, koje je zasnovano na istini i provjerenim izvorima“, poručila je Vujović.

Novinarka Televizije Crne Gore, Ana Popović, rekla je da je veoma važno da novinari i građani prepoznaju sve manipulacije koje se pojavljuju u medijma.

„Smatram da je ova radionica veoma značajna, zbog toga što smo kao društvo medijski nepismeni. Ovo je važno ne samo za novinare, već za cjelokupno društvo. Jer, podložni smo uticaju medija“, rekla je Popović.

Oni, kako je dodala, kreiraju sliku u koju neki vjeruju, neki ne vjeruju i zbog toga je medijska pismenost veoma važna.

„Tako da se nadam da će ovakva i slične radionice podići sve ovo na malo viši nivo i nadam se da će ovo biti jedan od predmeta koji će biti uveden u obrazovanje, jer je potrebno krenuti od najmlađih do najstarijih da bi cjelokupno društvo transformisali i bili medijski pismeni“, poručila je Popović.

Novinarka Studenstkog radija Krš, Nikolina Tomović, rekla je da je radionica bila veoma korisna, zbog toga što su se, kako je objasnila, učesnici umrežili i zajedno sa predavačem stekli utisak o tome kakva je regionalna scena kada je riječ o medijskoj pismenosti.

„Zaključili smo da je medijska pismenost danas itekako važna. U vremenu kada veliki protok informacija karakteriše svakodnevni život, medijska pismenost se nameće kao neoophodnost snalaženja u moru informacija i dezinformacija. Kada je riječ o medijskoj pismenosti, predstoji još mnogo rada i o njoj se treba izučavati na seminarima i radionicama u vidu neformalnog obrazovanje i edukacije, ali je svakako važno sa tim institucionalno krenuti na ozbiljniji način“, kazala je Tomović.

 

 

U okviru projekta „Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“ održan je drugi sastanak neformalne Radne grupe koja je oformljena u sklopu pomenutog projekta.

U toku prethodnog perioda kroz projekat je razvijena regionalna studija “Poboljšanje socijalne inkluzije identifikovanih rizičnih grupa djece i mladih na Zapadnom Balkanu”. Na osnovu tih rezultata kreiran je nacrt sažetka dokumenta.

Drugi sastanak neformalne Radne grupe bio je posvećen predstavljanju nacrta sažetka dokumenta, te diskusiji o navedenim problemima i preporukama. Plan je kreiranje sažetog dokumenta sa glavnim nalazima i preporukama koji će se koristiti kao glavni alat u procesu zagovaranja.

Podsjećamo da se projekat sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana u periodu od 45 mjeseci (01.01.2016 – 30.09.2019.godine), a koji finansira Evropska unija.

Kordinator projekta je NVO Juventas, a partneri na projektu su: Udruženje “Prevent” (Srbija), Asocijacija Margina (BiH), ARSIS (Albanija), HOPS (Makedonija), NGO Lavirint (Kosovo) i SHL fondacija (Njemačka).

Mreža pomenutih organizacija sprovodi aktivnosti sa ciljem da doprinese aktivnom učešću u društvenim procesima mladih sa Zapadnog Balkana koji su u najvećem riziku od socijalne isključenosti.