JUVENTAS

requires

International consultancy

for the provision of technical expertise for the development and implementation of needs assessment for the members of NGO network for protection children from violence

(as part of UNICEF-EU partnership “Protecting children from violence and promoting social inclusion of children with disabilities in Western Balkans and Turkey - IPA 2015”)

 

 

Minimum Requirements:

  • Advanced university degree in political/social science (or other relevant field);
  • Experience in conducting organizational assessments and development of strategic documents;
  • Experience in development of questionnaire/survey related to needs assessment;
  • Knowledge of relevant international standards and research in the areas of the protection of children from violence;
  • Familiarity with functioning and policy situation about civil society organizations in Montenegro;
  • Excellent command of local language (both spoken and written), while fluency in both local language and English will be considered as an asset;
  • Strong communication skills;
  • Excellent writing skills.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

The Terms of Reference for the consultancy position can be found here: ToR Juventas .docx

If you are a dynamic person who would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in development of Montenegrin CSOs, please apply with a cover letter, CV, proposed methodology and financial offer by email or fax quoting the position “Technical expertise for the development and implementation of needs assessment” to the following address:

Fax: +3820657098

Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

      Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Closing date for applications is 19th December 2017 by 12:00 noon.

Only short listed candidates will be contacted for an interview.

JUVENTAS

requires

International consultancy

for the provision of technical expertise for the creation of

Training course Program for staff of Children’s Home “Mladost” regarding peer violence

(as part of UNICEF-EU partnership “Protecting children from violence and promoting social inclusion of children with disabilities in Western Balkans and Turkey - IPA 2015”)

 

 

Minimum Requirements:

  • Advanced university degree in social work, psychology, pedagogy or other relevant field;
  • At least 7 years of experience and expertise (including practical) in the area of protection of children from violence in institutional care;
  • Through knowledge of relevant international standards and research in the areas of alternative care, deinstitutionalization and the protection of children from violence;
  • Familiarity with the social and child  care system reform in Montenegro;
  • Familiarity with procedures for program accreditation by the Institute for Social and Child Protection of Montenegro;
  • Excellent command of local language (both spoken and written), while fluency in both local language and English will be considered as an asset;
  • Previous experience in creating trainings on peer violence;
  • Strong communication skills;
  • Excellent writing skills.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

The Terms of Reference for the consultancy position can be found on the website www.juventas.co.me, ToR_Juventas_final.docx

If you are a dynamic person who would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes for Montenegro’s children, please apply with a cover letter, CV, and financial offer by email or fax quoting the position “Training course program regarding peer violence” to the following address:

Fax: +3820657098

Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

      Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Closing date for applications is 7th December 2017 by 12:00 noon.

Only short listed candidates will be contacted for an interview.

U Crnoj Gori je potrebno unaprijediti socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti mladih, ocijenio je programski menadžer u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Miguel Magro Gomez.

On je, na nacionalnom treningu "Standardi i vodiči u radu sa mladima u riziku", koji je NVO Juventas organizovala u okviru projekta “Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti”, koji se sprovodi na području Zapadnog Balkana, a koji je podržala Evropska Unija, podsjetio da je u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru 2016. godine istaknuto da je zabrinjavajuća visoka stopa nezaposlenosti, „što pokazuju i najnoviji podaci“.

„Posebno su ugroženi mladi, oni koji su sučeni sa marginalizacijom. Zbog toga je potrebno da unaprijedimo socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti. Usluge u oblasti zdravlja, edukacije, socijalne zaštite i pravne pomoći su takođe potrebne“, kazao je Gomez u PR Centru.

Nevladine organizacije, kako je kazao, ostaju glavni provajderi socijalnih usluga u Crnoj Gori.

„Prema Institutu Alternativa u 2013. godini imali smo 284 sociajlnih servisa na raspolaganju za 27 hiljada korisnika, mnogi od njih su bili djeca i mladi, a 80 odsto pružalaca usluga su NVO. Zbog toga je važno da im se pruži podrška za konstantno unapređenje kapaciteta“, pojasnio je Gomez.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da se projektom želi pružiti podrška NVO u regionu, koje pružaju usluge djeci i mladima u riziku.

„Tokom sljedeće godine ćemo sa partnerima regionalno distribuirati oko 210 hiljada eura, kroz šemu podgrantova. Grantovi će biti namijenjeni onim NVO-ima koje se pridržavaju standarda kvaliteta i rade u najboljem interesu djece i mladih“, pojasnila je Vujović.

Ona je istakla da se godišnje registruje oko 300 djece kao počinilaca krivičnih djela, napominjući da ni za njih ni za članove njihovih porodica nije dovoljno razvijen funkcionalan sistem socijalne zaštite.

„Reforma maloljetničkog pravosuđa je donijela značajne novine, uvodeći vaninstiucionalne, alternativne mjere i jačajući ulogu stručnih službi pri pravosudnim organima kao i centara za socijalni rad. Ipak, u cilju prevencije kriminaliteta, te rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i NVO treba da preuzmu značajniju ulogu“, smatra Vujović.

Mladima na izdržavanju kazne zatvora, kako je ocijenila, vrijeme provedeno u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija nije dovoljno konstruktivno osmišljeno, a kako je rekla, nedostaju i usluge podrške po izlasku.

Vujović je istakla da se, najmanje 30 odsto djece i mladih Roma, uzrasta od 15 do 30 godina, suočava sa nepismenošću a, kako je kazala, i pored postojanja olakšica za poslodavce, većina Roma je nezaposlena.

„Prema istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz 2016. godine, nezaposleno je 83% Roma i Egipćana. U pomenutom istraživanju navodi se da 40% Roma i Egipćana vlastito zdravstveno stanje procenjuje kao loše ili veoma loše“, navela je Vujović.

Ona je kazala da nije zanemarljiv broj NVO koje na veoma kvalitetan način pružaju usluge djeci i mladim Romima u Crnoj Gori, ali se, kako je rekla, suočavaju sa stalnim problemom održivosti programa koje pokreću i koji se pokazuju uspješnim.

Vujović je saopštila da je potrebno ojačati ulogu NVO koje pružaju podršku djeci i mladima bez roditeljskog staranja, napominjući i da su servisi za djecu i mlade ulice veoma limitirani.

„Gotovo da ne postoje servisi za djecu ulice koja nemaju legalan boravak u Crnoj Gori. Posebno je vidljiv problem velikog broja registrovane djece koja prose, te nedostatka usluga dnevnog i noćnog prihvata, i pored snažnog zagovaranja NVO da se problemu sistemski pristupi“, objasnila je Vujović.

Za djecu i mlade koji koriste psihoaktivne supstance, kako je kazala, od posebnog je značaja postojanje usluga u zajednici koje su stalnog karaktera i dostupne u svim opštinama.

„Kada su u pitanju djeca i mladi koji žive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i/ili bolesti zavisnosti ne postoje ni statistički podaci, ni servisi podrške posebno usmjereni ovoj grupi. Jedino ih lokalni planovi akcija za socijalnu inkluiziju jednog broja opština pepoznaju kao grupu u stanju socijalne potrebe i s tim u vezi predviđaju konkretne aktivnosti“, navela je Vujović.

Konsultantkinja Katarina Mitić, kazala je da u projektu osim Crne Gore učestvuju Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo.

„U projektu prvenstveno učestvuju NVO, koje međutim ne bi mogle dovoljno da urade bez saradnje sa vladinim institucijama i organizacijama. Kroz partnerstvo i doprinos svih učesnika organizacija civilnog društva, iz šest zemalja regiona, kreirani su zajednički standardi za obezbjeđenje socijalnih usluga“, objasnila je Mitić.

Standardi, kako je pojasnila, predstavljaju korisna i praktična uputstva, daju moralnu snagu, ali omogućavaju i razumijevanje.

„Pomažu da definišemo i razmijemo koncepte i osnovne pojmove na isti način, da se dogovaramo o načinu na koji ćemo ih pratiti i sprovoditi, kako ćemo mjeriti postignuće. Samim tim, konstantno radimo na unapređenju kvaliteta usluga za krajnje korisnike“, navela je Mitić.

alma 3U Crnoj Gori je, prema nezvaničnim podacima, ove godine registrovano 20 novih slučajeva HIV infekcije, od čega je sedmoro već u fazi bolesti saopštila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević.

Ona je, povodom 1. decembra Svjestkog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, kazala je da je Crna Gora prva država u istočnoj Evropi i u centralnoj Aziji, koja ima preventivni servis socijalnog ugovaranja.

“Naredne godine će biti 125 hiljada od strane naše države za ove preventivne servise, biće još 50 hiljada za bolesti zavisnosti i za mentalno zdravlje. To će biti ukupno 175 hiljada. Plus, od Global Fonda ćemo naredne tri godine imati po 185 hiljada godišnje”, rekla je Drešević u intervjuu za PR Centar.

U narednom periodu je, kako je kazala, najveći izazov obezbijediti održivost servisa, odnosno drop in centara, koji se bave prevencijom HIV infekcije i koji omogućavaju bolji život onima koji žive sa HIV-om.

Drešević je kazala da prema nezvaničnim informacijama, ove godine ima 20 novih slučajeva HIV infekcije, a od toga je, kako je pojasnila, sedmoro već u fazi bolesti.

Da bi se osobe koje žive sa HIV-om integrisale u društvo, potrebno je, kako je rekla, znanjem se boriti protiv stigma i diskriminacije.

“Osim HIV-a, na isti način se prenosi hepatit B i hepatit C, s tim što je mnogo lakše dobiti hepatit B i hepatit C, nego HIV. Poznato je da je potrebna jako mala količina krvi da bi se dobio hepetit B, pa nemamo stigma prema osobama koje boluju od hepatita B ili C”, objasnila je Drešević.

Ona je istakla da se HIV ne može prenijeti preko čaše, rukovanjem, poljupcem, preko WC šolje.

“Najčešći vid prenošenje je seksulanim putem, homoseksualnim, biseksualnim. Vrlo malo putem transfuzije, jer se vrše kontrole. Dakle, glavni put prenošenja je seksulani i putem krvi”, navela je Drešević.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da postoji napredak u legislativnom i strateškom okviru, i da se danas zna šta je odgovornost koje institucije, kada je u pitanju prevencija i nadzor nad HIV-om.

“Međutim, od 2015. godine, kada je Globalni fond prestao da finanisra rad NVO koje pružaju usluge prevencije osobama koje su u povećanom riziku od HIV-a, došlo je od naglog skoka broja novoinficiranih slučajeva. Imali smo alarmantnu situaciju 2015, a posebno prošle godine”, rekla je Vujović.

Da bi se sistem, kakav danas postoji, kako je navela, unaprijedio, potrebno je investirati u njega.

“Potrebno je obezbijediti uvezanost državnog i nevladinog sistema, državnog između sebe i nevladinog između sebe. Naš zdravstveni sistem reaguje onda kada se već dođe u stanje bolesti. Pored toga što je najveći broj bolesti preventabilnog karaktera u prevenciju samu se ne ulaže dovoljno ni kroz zdravstveni sistem, ni kroz sistem obrazovanja, niti kroz povezan sistem socijalne zaštite”, ocijenila je Vujović.

On je ukazala da je primijećena jasna politička volja iskazana od Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da se podrži rad na terenu i da se prethodne i ove godine izdvoje sredstva za NVO.

“Ove godine je Ministarstvo zdravlja izdvojilo 100 hiljada eura i napravilo plan u saradnji sa Globalnim fondom da će se rad NVO podržavati u prilično optimalnom iznosu naredne tri i po godine. Sada se odgovornost za preventivne usluge dijeli između državnih i nevladinih organizacija”, istakla je Vujović.

Juventas tokom godine, kako je istakla, pruži usluge prevencije za oko 1.200 pripadnika populacije, koje su u najvećem riziku od HIV-a.

“Taj rad se sprovodi kroz terenski rad, podršku i konsultacije psihologa, socijalnih radnika, vršnjačkih edukatora. U onim godinama kada imamo konstantnu podršku imamo i konstantan rast klijenata kojima tu podršku pružamo”, objasnila je Vujović.

Ona smatra da predmet zdravi stilovi života treba da bude obavezan u svim školama, jer je, kako je kazala, u okviru toga predmeta dovoljno prostora posvećeno prevenciji HIV/AIDS-a.

“Ukoliko se na pravi način ta poglavlja obrade onda stvarno mladi dobijaju dovoljno informacija, što nažalost nije slučaj trenutno. I to pokazuju naše vršnjačke edukacije”, pojasnila je Vujović.

Prema njenim riječima Savjetovališta za HIV nalaze se u osam Domova zdravlja u Crnoj Gori u kojima se, kako je rekla, može uraditi testiranje.

“Naš savjet je da i ukoliko ne postoji strah i potreba da se uradi test na HIV, da mladi posjete savjetovalište, jer će im edukovani savjetnici dati informacije kako da se zaštite od HIV-a. To je možda jedna od najboljih adresa za dobijanje provjerenih informacija”, kazala je Vujović.

Specijalista socijalne medicine iz Instituta za javno zdravlje, Aleksandra Marjanović, saopštila je da je prema podacima, u Crnoj Gori do kraja 2016. godine bilo 227 registrovanih osoba sa HIV-om i AIDS-om.

„Od toga je 49 osoba preminulo, 104 osobe imaju razvijenu formu bolesti ili AIDS, a ostali su HIV pozitivni. Ono što nas raduje je da je povećan broj osoba koje imaju HIV infekciju, što znači da dolaze rano da se testiraju. Znatno je veći broj muškaraca, a 85 odsto slučajeva HIV/AIDS-a je nastalo seksualnim putem“, pojasnila je Marjanović.

Ona je kazala da broj testiranja i dolazaka na povjerljivo savjetovanje pokazuje stabilan rast tokom godina.

„Ali ni približno nije onako dobar kako bi mi željeli. Za sada Crna Gora spada u grupu zemalja sa veoma malim brojem osoba koje dolaze na dobrovoljno testiranje. Veoma rijetko i zdravstveni radnici upućuju na testiranje na HIV“, istakla je Marjanović.

Visokopotentna anti-retrovirusna terapija, kako je pojasnila, omogućava da osoba, ako na vrijeme sazna da ima HIV infekciju, vodi kvalitetan i zdrav život.

„Kod osobe koja kontroliše svoju infekciju i uzima anti-retrovirusnu terapiju broj virusnih kopija u perifernoj krvi pada ispod nivoa mjerljivosti i ta osoba onda ne može da prenese infekciju. To znači da rano otkrivanje HIV infekcije na neki način predstavlja preventivnu mjeru širenju HIV infekcije“, objasnila je Marjanović.

Problem nastaje, kako je kazala, kada osobe koje nisu svjesne da bi mogle da imaju infekciju ne mijenjaju svoje rizično ponašanje i nesvjesno šire infekciju.

Marjanović je ukazala da je veoma važno da promotivne i preventivne poruke stalno šalju preventivni zdravstveni profesionalci, ali i ljekari koji se bave liječenjem pacijenata koji imaju HIV infekciju.

„HIV pozitivni pacijenti, koji su na kontrolisanoj terapiji, veoma često dođu kod ljekara, stomatologa i otkriju svoj status i onda budu stigmatizovani, pa čak i diskriminisani, odnosno ne ostvare pravo zbog koga su došli. Uvijek se nađu drugi razlozi zbog kojih budu odbijeni, a da to nije jasno i glasno zbog HIV infekcije. Međutim, tako jeste“, objasnila ja Marjanović.

Pacijenti sa HIV infekcijom, neželeći da budu izloženi širenju informacija i otkrivanju njihovih ličnih podataka ne upuštaju se u prijavljivanje takvih slučajeva.

„I onda kada se takvi slučajevi ne prijavljuju, kao da ne postoje. Tako da ne možemo da govorimo o diskriminaciji vezanoj za HIV status, zbog toga što nemamo slučajeva prijavljivanja diskriminacije, ali iskustveno znamo da postoje slučajevi stigmatizacije jako često i doskriminacije u pojedinim slučajevima“, navale je Marjanović.

Prema njenim riječima, napravljen je pomak u liječenju HIV pozitivnih osoba.

„Naše HIV pozitivne osobe dobijaju anti-retrovirusnu terapiju na teret Fonda, znači besplatna je terapija. U skorije vrijeme je odrađeno da pacijenti mogu da dođu na Infektivnu kliniku po recepte, na svaka tri mjeseca. Ljudi onda ne moraju da dolaze baš svakoga mjeseca i u tom smislu smo relaksirali naše pacijente“, kazala je Marjanović.

U budućnosti je, kako je kazala, potrebna bolja saradnja sa zaštitnicima prava pacijenata, kako bi se ojačali i pacijenti i porodice.  

Pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u svim sektorima, čime se doprinosi da zaštita zdravlja te populacije, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Juventas.

Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević, ocijenila je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, da su dobro zdravlje, bezbjednost i adekvatan sistem podrške u svim segmentima, preduslov za kvalitetan prelazak u zrelo životno doba.

“Zbog toga je neophodan multisektorski pristup koji zahtijeva kordinisane i integrisane intervencije. Mladima su u periodu odrastanja potrebne prilagođene kvalitetne i specifične informacije o mogućnostima u oblasti zdravlja, kao i različite informacije od važnosti za ovu populaciju”, kazala je Drešević.

U nekim crnogorskim gradovima, kako je rekla, mladi ne posjećuju dovoljno savjetovališta, i ne koriste resurse koji im, kako je objasnila, mogu pomoći da riješe problem.

“Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Podgorica u kojem gravitira najveći broj korisnika ovih usluga, od 2009. godine kontinuirano sprovodi edukaciju adolescenata i omladine u oblastima HIV/AIDS, zdravi stilovi života, odvikavanje od pušenja, vršnjačko nasilje, gojaznost, narkomanija, alkoholizam”, navela je Drešević.

Prema njenim riječima, kroz program edukacije u Podgorici, godišnje prođe 1.350 učenika, a individualnu pomoć zatraži 500 učenika.

“Poslije Podgorice, savjetovališta za mlade se najviše posjećuju u Kotoru, oko 180 godišnje, a najmanje na Cetinju i u Danilovgradu”, rekla je Drešević.

Prema njenim riječima, adekvatan pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u sektoru zdravstva, drugih sektora, nevladinih organizacija i lokalne uprave.

“Time se doprinosi da zaštita zdravlja mladih u svim njegovim aspektima, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva”, naglasila je Drešević.

Ona je istakla da mladi, za svoje nedoumice, često traže rješenje u neadekvatnim izvorima informisanja.

“Zdravlje je najveća vrijednost svakoga pojedinca i najvažniji resurs svakoga društva. Iako ne možemo da utičemo na svoj genetski potencijal, možemo da izaberemo zdrav način života, što podrazumijeva aktivnu ulogu svakog pojedinca u očuvanju svoga zdravlja, odgovorno ponašanje prema sebi, drugima i životnoj sredini”, pojasnila je Drešević.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, neveo je da u Crnoj Gori postoji 18 savjetovališta za mlade, napominjući da je javnost slabo upućena u njihovo postojanje i rad.

“Zbog toga se njihove usluge ne koriste u odgovarajućoj mjeri. Nažalost, djeca u riziku od socijalne isključenosti nisu obuhvaćena nijednim preventivnim programom, koji bi trebalo biti uključen u savjetovalištu za mlade, izuzimajući rad sa mladim Romima koji se sprovodi u kampovima”, kazao je Dašić.

On je dodao da savjetovališta često raspolažu limitiranim kadrovskim, materijalnim i prostornim kapacitetima što, kako je kazao, utiče na kvantitet i kvalitet pruženih usluga.

“Da razvijenost i veličina opštine ipak nije ključna za uspješan rad, dokazuju odlični rezultati Savjetovališta za mlade u Andrijevici. U pojedinim opštinama, ipak imamo slučajeve da savjetovališta za mlade funcionišu samo na papiru", kazao je Dašić.

Prema njegovim riječima nedostaju detaljne smjernice za organizaciju rada savjetovališta, temeljan pristup u pripremi godišnjih planova rada, a, potrebno je, kako je kazao, unaprijediti sistem vođenje evidencija.

“Što se tiče savjetovališta za mlade mi nemamo centralizovan sistem vođenje evidencija, kada su u pitanju pružene preventivne usluge”, rekao je Dašić.

On je istakao da je potrebno opredijeliti jasan budžet za rad savjetovališta, uvesti jasan i centralizovan sistem vođenja evidencija, izraditi plan i program za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti, kao i razviti programe promocije savjetovališta na lokalnom i nacionalnom nivou.

“Trebalo bi poslati instrukciju o ciljnim grupama, kako bi se obuhvatila i kategorija od 19 do 30 godina, poslati predlog za uspostavljanje saradnje sa lokalnim, državnim i nevladinim organizacijama i razviti sistem međusobnog upućivanja. Potrebno je bolje uvezeti savjetovališta sa školama i uputiti pedagoško/psihološke službe u mogućnost saradnje…”, naveo je Dašić

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, Agima Ljaljević, ocijenila je da je promocija zdravlja veoma bitna za sve populacione kategorije, a posebno, kako je rekla, za mlade.

“Jer su mladi budućnost svakoga društva. Zemlje koje brinu o zdravstvenim sistemima i zdravstvenom stanju svoje populacije jako puno ulažu u zdravlje mladih, jer samo zdravi ljudi mogu da razmišljaju o prosperitetu i da rade na napretku jedne države”, kazala je Ljaljević.

Prema njenim riječima, zabrinjavajuće je da raste upoteba duvana, alkohola i psihoaktivnih supstanci.

“Sve veći broj mladih ljudi poseže za kockom. Postoje podaci o neadekvatnom seksualnom ponašanju, o neadekvatnoj ishrani. Sve ovo ukazuje da zaista moramo raditi na razvijanju promocije zdravlja”, istakla je Ljaljević.

Ona je navela da opada prirodni priraštaj, da se mladi sve više neadekvatno ponašaju, a, kako je kazala, morbiditetni i mortalitetni podaci su uglavnom vezani za ponašanje.

“Čak 70 odsto oboljenja koja se javljaju u populacji vezuju se za ponašanje. A naši mladi su pokazali da ne raspolažu adekvatnim vještinama koje bi bile osnovni razlog preuzimanja ponašanja koje je u skladu sa zdravljem”, objasnila je Ljajević.

Koordinatorka omladinskog programa u NVO Juventas, Marija Ružić Stajović, kazala je da istraživanja pokazuju da mali broj učenika bira predmet Zdravi stilovi života.

“Predmet je izborni za osmi i deveti razred osnovnih škola, kao i za prvi i drugi razred gimnazija, dok srednje stručne škole, kojih ima najviše, nemaju predviđen taj predmet”, pojasnila je Ružić Stajović.

Ona je istakla da je zabilježen nizak stepen znanja mladih o reproduktivnom zdravlju, uz, kako je kazala, rast broja inficiranih polno-prenosivim bolestima i rast broja zavisnika od psihoaktivnih suspstanci.

Stajović je dodala da mladi izuzetno malo koriste savjetovališta i servise koji funkcionišu u okviru domova zdravlja.

“Samim tim postoji evidentna potreba za promocijom postojećih savjetovališta i servisa, kao i samog značaja edukacije o zdravim stilovima života”, navela je Stajović.

Samostalna savjetnica u Direktoratu za mlade u Ministartvu sporta, Andrea Popović, kazala je da je nacrtom Akcionog plana za narednu godinu predviđeno da zdravlje mladih obuhvati 20 aktivnosti.

“Svakako najznačajnije od njih jesu promocija savjetovališta za mlade, sprovođenje istraživanja koja se odnose na zdravlje mladih u svim školama. Tu je i organizovanje obuka za vršnjačke edukatore, a jedna od najvažnijih stavki jeste potpisivanje memoranduma o saradnji između lokalnih samouprava, javnih zdravstvenih ustanova i omladinskih organizacija u vezi sa unapređenjem informisanja mladih o zdravlju”, najavila je Popović.

Direktorat za mlade je, kako je kazala, počeo izradu novoga Zakona o mladima, koji će, kako je dodala, omogućiti kvalitetnije finansiranje omladinskih organizacija i omladinskih projekata.

“Ono što je značajno je da smo u Nikšiću finansirali prvu teretanu za osobe sa invaliditetom i vježbalište za male i velike u Šavniku. To je sve u cilju kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena, kako roditelja, tako i njihove djece”, navela je Popović.

Pedijatrica i koordinatorka Savjetovališta za mlade u Domu zdravlja u Kotoru, Vesna Maćić, kazala je da preko 700 osoba godišnje posjeti Savjetovalište za mlade u Kotoru, napominjući da bi u budućoj generaciji savjetovališta bilo dobro da se odredi tim koji će se samo time baviti.

“U Savjetovalištu sada rade pedijatri koji su u svojoj ambulanti sa 50, 60 70 pregleda. Naravno da im je ovo dopunska aktivnost i opterećenje. Savjetovališta ako misle da funkcionišu kako treba moraju da budu nešto što je cjelovito. Dakle, treba da postoji neko ko bi se samo time bavio”, objasnila je Maćić.

Vršnjačka edukatorka u SMŠ „Mladost“ u Tivatu, Polina Čečina, kazala je da postoji neodgovornost mladih prema sebi, kao i prema partneru kada je u pitanju seksualno i reproduktivno zdravlje.

“Iskreno se nadam da smo našim radionicama, kako u Tivtu, tako i u drugim gradovima, uspjeli da doprinesemo edukaciji srednjoškolaca. Jer za kafom mladi govore kako su bili kod zubara ili očnog, ali nikako ne o ginekologu ili urologu. O tome se ne priča”, rekla je Čečina.

Okrugli sto je završna aktivnost projekta „Promocija populacionih savjetovališta među mladima u Crnoj Gori“, koji je finansijski podržalo Ministarstva sporta Crne Gore, tj. Direktorat za mlade.

3464Međunarodni dan studenata i srednjoškolaca, 17. novembar, u svijetu se obilježava još od 1941. godine. Posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori ga proslavlja nikad brojnija, a utisak je, nikada pasivnija studentska populacija.

Istina, studentska populacija je aktivna kada je članstvo u političkim partijama u pitanju, pa je tako niz istraživanja pokazao da je preko 10 odsto mladih od 18 do 30 godina član neke političke partije. Ipak pitanje je koliko je članstvo u političkim partijama aktivizam, koliko je zaista studentima omogućeno da kritički, nezavisno od partijskog programa i partijske discipline formiraju i iskazuju svoj stav.

Zdrava participacija mladih ipak izostaje, pa su tako studentske organizacije i udruženja sve neaktivniji, suočavaju se sa problemima u ljudskim, finansijskim i logističkim resursima. Rijetka studentska udruženja koja uprkos svemu uspješno funkcionišu, plod su pojedinačnog napora njegovog članstva, dok izostaje dugoročnija i sistemska platforma za studentsko udruživanje. Rijetki studentski časopisi i online portali su ili već ugašeni ili na putu ka tome, zbog čega ćemo uskoro doći u poziciju da se studentski glas ne može čuti, sve da i neko želi da ga čuje, a to je već sasvim drugo pitanje.

Za razliku od srednjoškolaca, veoma mali broj studenata je aktivan u nevladinom sektoru, bilo kao polaznik brojnih obuka koje organizuju NVO, bilo kao volonter ili stažista na njihovim programima.

Saradnja između različitih studentskih organizacija gotovo da i ne postoji. Naučna istraživanja i okupljanje studenata u neke vidove akademske zajednice na izuzetno je niskom nivou. Rad studentskih parlamenata i predstavnika studenata u tim tijelima je neprimjetan, kako zbog loše promocije i netransparentnosti rada istih, tako i zbog  činjenice da nam nedostaje ciljano, udruženo, jedinstveno i utemeljeno djelovanje pomenutih. Reakcije studentskih predstavnika izostaju u situacijama koje se direktno i nedvosmisleno tiču prava i položaja studenata, a još više zabrinjava i nezainteresovanost samih studenata za ta pitanja i za aktivnosti njihovih predstavnika, te sami izbori predstavnika postaju nedovoljno bitni i privlačni.

Studentski glas se može čuti jedino kada je interes određene grupe studenata direktno ugoržen, kao što je to bio slučaj sa studentima Fakulteta političkih nauka i Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, a nešto ranije i sa studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. U tim situacijama, izostala je podrška studenata drugih jedinica i studijskih programa, te nikad nisu formirani širi zahtjevi koji bi se dublje bavili pitanjem visokog obrazovanja. S druge strane, studenti privatnih fakulteta se ne stavljaju u isti rang sa studentima Univerziteta Crne Gore, te je međusobna saradnja ove dvije skupine na veoma niskom nivou.

Zajedničko studentima privatnih fakulteta i studentima državnih fakulteta je, pak, odsustvo kritičkog posmatranja i reagovanja na šire društveno stanje. Društvene vrijednosti, ekonomska, politička i pravna pitanja studentima su strane i nedovoljno interesantne teme. Visoka stopa nezaposlenosti pitanje je kojim će se studenti nositi nakon završetka studija, do tada će biti na čekanju. Studentima je nedovoljno bliska i kultura, pa je tako istraživanje UCG-a iz prve polovine 2016. godine pokazalo da je 37 odsto studenata za godinu dana pročitalo samo jednu do dvije knjige (neobavezna literatura), 16 odsto nijednu knjigu, a da nemaju naviku odlaska u pozorište, bioskop, muzeje.

Međutim, ne možemo krivicu svaliti samo na studente. Sistem je taj koji je studente učaurio i učinio pasivnim. Obrazovni sistem nije uradio svoj posao u oblasti prenošenja određenih tekovina demokratske i participativne kulture, a mediji i šira društvena zajednica je pak doprinosila suprotnom efektu. Studentima je poslata poruka da ne mogu ništa da promjene, te da je loše izdvojiti se iz mase, posebno sada kada je studentska populacija izrazito masovna. Da nisu dovoljno bitni, poruka je koju im šalju političke partije, s obzirom da se u toku izbornih kampanja nijedna stranka nije bavila pitanjem visokog obrazovanja i položaja studenata na dubinski i temeljan način. Zbog toga ne čudi visok stepen pasivnosti studenata, koji su samo žrtve sistema koji je progutao sve njihove nade, uvjerenja i mladalačke zanose. Nažalost, jedini cilj dijela studenata su postali programi razmjene i stipendija inostranih ambasada i univerziteta. Drugi su, pak, odani misiji završavanja fakulteta u određenom roku uz maksimalno posvećivanje jedino testovima i ispitnom gradivu. Trećoj grupi studenata ovakav sistem nije pružio bilo kakvu viziju i materijal za planiranje.

Međunarodni dan studenata i srednjoškolaca obilježava se u znak sjećaja na 17. novembar 1939. godine i studente iz Praga koji su ubijeni ili odvedeni u logore zbog protestovanja protiv nacističke vlasti. Ironično, nedavna istraživanja su pokazala nizak stepen znanja kod crnogorskih studenata upravo o (anti)fašizmu, i to u vrijeme kad se u cijelom svijetu opet javljaju fašističke ideje, populizam i autoritarne ličnosti. Češki studenti su u tom oholom vremenu, žrtvovali sebe boreći se za ideale, a teško je zamisliti crnogorskog studenta koji bi se danas borio za bilo kakav ideal. Pitanje je da li studenti uopšte imaju ideale i uvjerenja, te da li su u tome, kao i u svemu ostalom, samo slika cjelokupnog društva. Studenti bi sami po sebi trebalo da budu ideal. Ideal zaštitnika temeljnih vrijednosti jednog društva, ideal nosilaca progresivnog duha i mladalačkog bunta i aktivizma.

Sada je red na obrazovne institucije- da isprave greške. Da studentima usade demokratske vrijednosti, da ih osposobe da kritički razmišljaju i analiziraju događaje i stanje u društvu, te da budu medijski pismeni i intelektualno zreli. U tom procesu svi socijalni akteri moraju uzeti učešće, pa tako i mediji i organizacije civilnog društva.

Priznajemo, tokom ovog obraćanja studentska populacija je generalizovana. Među studentima se nalaze i vrlo aktivni pojedinci, oni koji vrijedno rade na unapređenju crnogorske svakodnevnice, još važnije- na unaprijeđenju sebe, što je za jednu mladu osobu, zapravo, i najvažniji produkt aktivizma.

Upravo zbog toga, uz nadu da je pasivnost studenata samo zatišje pred buru i vjerovanje da će pomenuti aktivni studenti biti nosioci talasa novog i svježeg studentskog duha, NVO Juventas svim crnogorskim studentima/kinjama čestita Međunarodni dan studenata i srednjoškolaca.

testiranje hivMINA: U Crnoj Gori se svega oko jedan odsto građana testira na HIV, što je svrstava među države sa najnižom stopom testiranja u Evropi.

U Crnoj Gori sjutra počinje sedmica testiranje na HIV kada će Savjetovališta za povjerljivo i dobrovoljno testiranje raditi svaki dan.

Kako je agenciji MINA saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), stopa testiranja, isključujući dobrovoljne davaoce krvi, iznosi 10,1 na hiljadu stanovnika.

Specijalista socijalne medicine, Aleksandra Marjanović, kazala je da su, prema podacima koji su iz zdravstvenih ustanova dostavljeni Institutu, u 2016. godini na HIV testirane 23.144 osobe.

"Od ukupnog broja testiranih, 18.046 osobe testirane su u transfuziološkim jedinicama, 4.751 osoba je testirano u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje, a 960 osoba je testirano u Savjetovalištima za povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST)", precizirala je Marjanović.

Prema njenim riječima, podaci o svim testiranim trudnicama nijesu dostupni. »Dostupan je samo podatak da su od početka epidemije kod četvoro djece HIV pozitivnih majki pronađena antitijela na HIV«.

Marjanović je kazala da ne postoje ni podaci o broju osoba testiranih na HIV u privatnim laboratorijskim ustanovama u Crnoj Gori.

Ona je ocijenila da je testiranje u Crnoj Gori u proteklih nekoliko godina značajno unaprijeđeno uspostavljanjem mreže od osam regionalnih Savjetovališta za povjerljivo savjetovanje i testiranje, u Baru, Kotoru, Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Pljevljima.

U Institutu, kako je navela, nemaju pouzdane podatke zašto je u Crnoj Gori stopa testiranja jedna od najnižih u Evropi.

"Pretpostvaka je da postoji smanjena svijest o mogućoj HIV infekciji jer ne postoji jasna percepcija pripadanja zajednici u kojima češće zbog rizičnog ponašanja dolazi do infekcije. Takođe se razmišlja i o tome da je mala sredina, tabui u vezi sa seksualnosti, predrasude i sterotip razlog zbog koga osobe ne dolaze na testiranje", kazala je Marjanović.

Tome bi se, smatra ona, moglo dodati i nepovjerenje u institucije sistema i strah u vezi sa otkrivanjem ličnih podataka.

"Sve ovo, uz određenu kliničku sliku (koja nije kod HIV infekcije tipična i skoro da sedam do deset godina od postojanja infekcije može da prođe bez ikakvih simtoma, a da osoba izgleda potpuno zdravo ) čini da se osobe rijetko i poslije mnogo razmišljanja odlučuju na testiranje", dodala je Marjanović.

Ona smatra da, u cilju podizanaja svijesti o značaju testiranja, treba promovisati savjetovanja sa testiranjem kao efikasnu preventivnu mjeru protiv HIV infekcije.

"Kroz savjetovanje se utiče na smanjenje rizika i prepoznavanje rizičnog ponašanja, kao i jačanje kapaciteta osobe u cilju angažovanja svih svojih snaga na smanjenju rizika i promjene ponašanja", kazala je Marjanović.

Kako je navela, neophodno je, takođe, širiti znanje uz obnavljanje postojećeg sa najnovijim istraživanjima zasnovanim na dokazima.

Marjanović je naglasila da osobe koje ranije otkriju HIV infekciju mogu biti i ranije uključene u proces liječenja. Tom prilikom, pojasnila je ona, omogućavaju sebi značajno kvalitetan život i zdravstveno stanje, a takođe i sprječavaju prenošenje infekcije.

»Najnovija naučna istraživanja pokazu da ako osoba ima nemjerljiv nivo virusnih kopija u krvi, takozvani nedetektabilni nivo, ne može da prenese HIV, odnosno ne može da inficira drugu osobu«, kazala je Marjanović.

Za preventivne aktivnosti u vezi sa HIV/AIDS-om, kao i u vezi sa svim preventabilnim bolestima, zadužene su preventivne medicinske grane, a odgovornost je, kako je kazala Marjanović, na onima koji jačaju, odnosno razvijaju preventivne programe.

"Međutim, smatram da je za podizanje svijesti o značaju testiranja vrlo važna zajednička aktivnost i onih koji donose odluke u zdravstvu i zdravstvenih profesionalaca, bez obzira da li su u preventivi ili kurativi", rekla je Marjanović.

Takođe je, kako je navela, vrlo važna i neophodna edukacija opšteg građanstva, posebno u radno i seksualno aktivnoj dobi, uz poseban akcenat edukacije ključnih populacijskih zajednica koje su u povećanom riziku (muskarci koji imaju seks sa muskarcima, injekcioni korisnici droga, seksualne radnice i radnici).

Marjanović je podsjetila da se građani mogu testirati na HIV u Savjetovalistima koja se nalaze u sedam domova zdravlja - u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Kotoru, Herceg Novom i Pljevljima, kao i u Instiutu za javno zdravlje.

"Na tim mjestima se može obaviti testiranje i savjetovanje bez ljekarskog uputa, dakle radi se o dobrovoljnom savjetovanju i testiranju. Takođe se u prijemnoj laboratoriji IJZ može obaviti samo testiranje bez razgovora, i to po uputu izabranog ljekara, kao i u centrima za transfuziologiju", pojasnila je ona.

Kako je kazala, savjetovanje i testiranje podrazumijeva povjerljiv razgovor između klijenta i savjetnika sa ciljem da se klijent osposobi da preuzme odgovornost i bude spreman za promjenu svog rizičnog ponašanja.

Nakon pred-test savjetovanja obavlja se testiranje, a potom post-test savjetovanje. Kakav razgovor će se voditi, zavisti od rezultata testa. Tokom tog razgovora može doći do prepoznavanja faktora za rizično ponašanje i utvrđivanje smjernica za njegovu promjenu za one osobe čiji je HIV test negativan. Za one čiji je test pozitivan, razgovor u vidu pružanja podrške i edukacija novoinficirane osobe i /ili člana porodice, bračnog ili seksualnog partnera je vrlo važna komponenta u cilju sprečavanja prenošenja HIV infekcije", precizirala je Marjanović.

Izvršna direktorka Juventasa Ivana Vujović smatra da Crna Gora ima razloga da bude zabrinuta kada je u pitanju HIV posebno zato što uglavnom mladi, koji ne znaju da žive sa tom infekcijom, nerijetko saznaju svoj status u uznapredovalom stadijumu AIDS-a.

"Ukoliko se na vrijeme ustanovi infekcija, HIV ne utiče značajnije na kvalitet života, dok osobe koje primaju ARV terapiju i imaju nedetektabilan broj kopija virusa - ne mogu prenijeti HIV svom patneru/ki seksualnim putem. Dakle, testiranje je jako važno", rekla je Vujović agenciji MINA.

Ona je kazala da su prošle godine u Crnoj Gori registrovana 34 slučaja HIV-a što je za 16 više od odnosu na 2015. kada je evidenetino 19 slučajeva, ocjenjujući da je to alarmantan porast.

Vujović je kazala da je Crna Gora još daleko od cilja UNAIDS-a da do 2020. godine 90 odsto osoba koje žive sa HIV-om zna svoj status, od čega 90 odsto prima ARV terapiju, koja kod 90 odsto dovodi do supresije virusa.

"Razlog zašto smo još daleko od tog cilja dominantno je zbog odsustva testiranja, koje je, iako anonimimno i povjerljivo, rijetko praktikovano", rekla je Vujović.

Ona smatra da se na tom primjeru vidi jedna od osnovnih manjkavosti crnogorskog sistema gdje kreatori zdravstvenih politika u duže vrijema ne stavljaju prevenciju u prvi plan.

Vujović je rekla da u Crnoj Gori ima osam centara za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, ali da oni nijesu dovoljno promovisani, a većina građana nije svjesna da postoje.

„Imamo Savjetovališta za mlade u svim Domovima zdravlja u kojima rade stručnjaci različitih profila, ali se rijetko u kom Domu zdravlja oni dovoljno posjećuju. Imamo predmet Zdravi stilovi života, ali on nije obavezan, i nije dostupan u svim školama“, rekla je Vujović.

Ona je kazala da je posljedicu takvog stanja, da mladi nedovoljno znaju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i rasporostranjene rizične seksualne prakse.

"Nijesmo svjesni da je radi očuvanja zdravlja svih nas pojedinačno, pa onda i cijele crnogorske populacije, prevenciju treba postaviti na viši nivo važnosti. U konkretnom slučaju, preporuke su da testiranje treba češće promovisati kroz medije, obrazovanje, kroz zdravstvene ustanove i rad u zajednici", kazala je Vujović.

Ona je rekla da su iz Juventusa i ranijih godina ukazivali na značaj mobilnog testiranja, posebno za grupe koje su u pojačanom riziku od HIV-a, po ugledu na uspješne priče iz regiona i Zapadne Evrope.

"Uzimajući u obzir poslednje napretke u cilju postizanja održivih servisa prevencije među grupama u riziku, koji je koordiniran od Ministarstva zdravlja, nadamo se konkretnom unapredjenju i u oblasti testiranja i promocije dobrih zdravstvenih praksi kod mladih", rekla je Vujović.

Ona je najavila da će Juventas naredne dvije sedmice sa Unijom srednjoškolaca promovisati testiranje, prvenstveno među tom populacijom, kako bi im približili funkcionisanje savjetovališta, razbili barijere koje mogu imati pri uspostavljanju kontakta sa savjetnicima i uputili ih u usluge koje mogu koristiti i na koje po potrebi mogu upućivati svoje vršnjake.

"U saradnji sa IJZ-om i Savjetovalištima za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje, organizovaće se i tribine po srednjim školama koje će za temu imati prevenciju HIV-a", najavila je Vujović.

logoRegionalni stručni skup na temu “Upravljanje podacima za unaprijeđeno javno zagovaranje u oblasti nasilja nad djecom i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju” održan je prošle nedelje u Beogradu.

Regionalni stručni skup okupio je brojne predstavnike vladinog i NVO sektora, iz sedam zemalja. Iz Crne Gore stručnom skupu prisustvovali su: Marija Stajović - koordinatorka Omladinskog programa u NVO Juventas, Anđela Radovanović i Milanko Vojičić iz UMHCG, Bojana Miletić - Zavoda za Socijalnu i Dječiju zaštitu, Svetlana Sovilj – Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Regionalni stručni skup je vezan za Unicefov projekat pod nazivom “Unapređenje zaštite djece u Dječijem domu “Mladost” i djece korisnika odabranih NVO u Crnoj Gori – II faza”.

Ciljevi Regionalnog stručnog skupa bili su: unapređenje znjanja učesnika o ključnim elementima efikasnog upravljanja podacima koji su u vezi sa nasiljem u porodici i djecom sa smetnjama u razvoju. Predstavljeni su primjeri efikasnih regiona u upravljanju podataka, indetifikovana su ključna pitanja za svaku zemlju i njihova razrada u domaćem kontekstu.

Regionalni stručni skup na temu “Upravljanje podacima za unaprijeđeno javno zagovaranje u oblasti nasilja nad djecom i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju”, otvorili su: Catherine Naughton, Direktorica EDF (European Disability Forum), John Patrick Clarke, potpredsjednik EDF (European Disability Forum), Michel Saint-Lot, Šef predstavništva UNICEF-a za Srbiju i Isil Erdemi, Projekt menadžerka , Internationaln Children’s Center Turkey.

dom zdravlja kotorMINA: Savjetovalište za mlade u kotorskom Domu zdravlja mjesečno posjeti više od 60 osoba, a veća angažovanost prosvjetnih radnika može doprinijeti povećanju broja polaznika, saopštio je direktor te zdravstvene ustanove, Igor Kumburović.

Kumburović je agenciji MINA kazao da je Dom zdravlja Kotor savremena zdravstvena ustanova, koja sugrađanima obezbjeđuje i pruža kvalitetnu i dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, brine o njihovom zdravlju i vodi računa o njihovim pravima.

Kako je rekao, ta ustanova, koja je savremeno opremljena, sa efikasnom organizacijom, stručnim kadrom, primjenjujući dobru kliničku praksu i zakonsku regulativu, danas je moderan zdravstveni centar, koji prati evropske standarde i primjenjuje najsavremenije medicinske doktrine i pruža visok kvalitet zdravstvenih usluga.

Kumburović je naveo da kotorski Dom zdravlja, u skladu sa politikom Ministarstva zdravlja, primat daje preventivnim programima.

“Tako da smo otvorili brojna savjetovališta, među kojima je i Savjetovalište za mlade, čije je osnivanje bilo neophodno jer je mnogo pitanja na koji tinejdžeri traže odgovor i kada je vrlo važno pravilno ih usmjeriti na pravi put”, saopštio je Kumburović.

Prema njegovim riječima, Savjetovalište za mlade državni je projekat, i u okviru tih savjetovališta država je uočila potrebu za edukacijom i prevencijom mladih ljudi koji uz pomoć stručnih ljudi na najbolji mogući način izgrađuju svoju ličnost.

“Zadovoljni smo interesovanjem mladih za programe u Savjetovalištu, a primjetan je trend rasta posljednjih godina. Mjesečno više od 60 mladih posjeti Savjetovalište i kroz rad u grupama, uz pomoć naših stručnjaka prevazilazi probleme zbog kojih su nam se obratili za pomoć”, saopštio je Kumburović.

On je pojasnio da se radi grupno, pozivom i kontaktom sa prosvjetnim radnicima koji se u školi bave zdravim stilovima života.

“Aktivnosti se sprovode kroz predavanja (pedijatri, psiholog, ginekolog), radionice (psiholog), tribine organizovane u Centru za kulturu Kotor ( teme: vakcinacije, rezistencije na antibiotike, autistični sindrom, HIV, grip, sporta , a u četvrtak 26.10.2017. godine održaće se tribina na temu “ Nasilje u porodici”), edukativne radionice za mlade majke”, naveo je Kumburović.

Kako je kazao, mladi najviše posjećuju psihologa, sa problemima vezanim za rast i odrastanje, emocionalnu inteligenciju, nasilje u porodici i vršnjačko nasilje, preventivnu ginekologiju i nutricionizam.

Kumburović smatra da je mlade potrebno animirati, i dodaje da ne dolaze svi u Savjetovalište dobrovoljno.

“To rade prvenstveno prosvjetni radnici u školama u saradnji sa medicinskom sestrom iz Savjetovališta, koja organizuje rad u Savjetovalištu”, naveo je Kumburović.

On je naglasio da učesnici njihovih radionica prenose informacije svojim drugarima i na najbolji način preporučuju dolazak u savjetovalište, tako da im mladi dolaze i preventivno.

Iz Savjetovališta za mlade u cetinjskom Domu zdavlja su saopštili da ih posjete svake godine učenici osmih razreda osnovnih škola, kao i učenici trećih razreda srednjih škola.

“Broj posjeta je uglavnom isti (oko 160 učenika osnovnih i isto toliko učenika srednjih škola)”, rekli su iz tog Savjetovališta agenciji MINA.

Oni su ukazali da savjetovališta za mlade postoje u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori od 2009. godine, a opseg rada su problemi mentalnog i reproduktivnog zdravlja, zlostavljanja i zanemarivanja djece, kao i zdravi stilovi života.

Kako su naveli iz Savjetovališta na Cetinju, radi uniformnosti rada svih savjetovališta, kao i mogućnosti evaluacije, Institut za javno zdravlje (IJZ), kao krovna institucija, predlaže svake godine temu koju treba obraditi, uz mogućnost da svako radi ono što smatra neophodnim i interesantnim za svoju sredinu, a iz opsega je rada Savjetovališta.

“IJZ predlaže temu „Odvikavanje od pušenja po Mc. Farlandovoj metodi“, međutim mi smo procijenili da nemamo još uvijek značajan broj zavisnika od pušnje na pomenutom uzrastu”, rekli su iz Savjetovališta.

Oni smatraju da većina djece tog uztrasta eksperimentiše sa upotrebom duvanskim proizvoda, pa su odlučili da rade program prevencije pasivnog pušenja uz osvrt na reklamiranje duvanskih proizvoda, na šta su mladi pozitivno reagovali.

“Rad sa mladima se organizuje u grupama – predavanja, razgovori i radionice. Sa njima radi pedijatar na temu „Štetnost pušenja i pasivnog pušenja po zdravlje, sa osvrtom na fizički razvoj adolescenata“, a onda psiholog na temu „Problemi adolescencije sa psihološkog aspekta, formiranje i mijenjanje stavova, kako donosim odluke i kako reći ne u rizičnoj situciju“, objašnjavaju iz Savjetovališta.

Oni dodaju da rad sa mladima temelje na pređašnjem iskustvu.

Kako su kazali, cetinjski Dom zdravlja je od 2001. do 2009. dodine, odnosno do početka rada Savjetovališta, svake godine u okviru svojih preventivnih aktivnosti, realizovao istraživanje na temu „Zdravstveno ponašanje omladine sa osvrtom na maladaptivne forme ponašanja (upotreba alkohola, droge i pušenje)“, a ciljna grupa su takođe bili mladi iz osnovnih i srednjih škola.

Podaci iz tih istraživanja su, kako navode iz cetinjskog Savjetovališta, poslužili kao smjernica u radu sa mladima.

“Problemi sa kojima se mladi najčešće javljaju u Savjetovalište su strah od neuspjeha (karakterističan za prelazak iz osnove za srednju školu), problemi sa prihvatanjem autoriteta, posttraumatski stresni sindrom i anksiozni poremećaji”, saopštili su iz Savjetovališta na Cetinju.

Kako su rekli, broj slučajeva nije veliki, ali se javljaju u više navrata da bi problem bio riješen.

Iz Savjetovališta su naveli da se mladi uglavnom javljaju u Savjetovalište kad imaju neki problem, mada se, kako dodaju, dešavalo da sami iniciraju neke teme koje ih zanimaju, kao što je razvoj intelektualnih spsobnosti sa mogućnošću provjere svoje opšte sposobnosti, što im je udovoljeno, i upotreba seroida.

“Promovisanje rada savjetovališta uvijek je dobrodošlo, pogotovo putem medija, jer na taj način mladi najbrže dobijaju informacije o radu savjetovališta, i to ih može dodatno zainteresovati da se više uključe u rad”, poručuju iz cetinjskog Savjetovališta.

Kako navode, radu njihovog Savjetovališta realizuje se uz odličnu saradnju sa osnovnim i srednjim škola iz tog grada, bez čije podrške bi bilo mnogo komplikovanije obuhvatiti svu populaciju učenika.

ADP ZIDMINA: Koncept rada sa mladima u savjetovalištima u okviru domova zdravlja u Crnoj Gori odgovarajući je, ali je potrebno jačati saradnju sa civilnim sektorom, i zajednički rad na terenu, smatraju u nevladinoj organizaciji ADP Zid.

“To bi podrazumijevalo realizaciju većeg broja radionica, treninga i info sesija sa mladima”, kazala je psihološkinja u toj organizaciji, Maja Lješnjak agenciji MINA.

Ona je ocijenila je da da se mladima u Crnoj Gori ne posvećuje dovoljno pažnje u prevenciji bolesti zavisnosti.

“Uloga države je jako bitna u rješavanju problema mladih i potrebno je veće uključivanje u promovisanju značaja savjetovališta”, rekla je Lješnjak.

Ona je navela da Savjetovalište za osobe sa problemom kockanja u okviru ADP Zida sprovodi prevenciju zavisnosti od kockanja u sklopu koje se realizuju radionice u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore, kao i u sportskim klubovima.

“Realizuju se i treninzi za vršnjačke edukatore, tokom kojih se mladi osposobljavaju za rad na prevenciji zavisnosti. Pored prevencije, savjetovalište nudi i specijalizovan tretman osobama koje kockaju na problematičnom i patološkom nivou”, pojasnila je Lješnjak.

Ona je saopštila da je trenutno u procesu tretmana osam klijenata.

Lješnjak je navela da im se najčešće obraćaju članovi porodica osoba koje imaju problem sa kockanjem, i dodala da se na početku odradi dijagnostički pregled kako bi se utvrdilo na kom nivou osoba kocka i, u skladu sa dobijenim rezultatima, određuje se program tretmana.

“U savjetovalištu se realizuju i grupe samopomoći, tokom kojih klijenti dijele iskustva iz problema i na taj način pomažu jedni drugima i stvaraju mrežu podrške, koja je jako bitna u procesu oporavka”, rekla je Lješnjak.

Ona je ukazala da je, u okviru ADP Zida, pokrenut i Servis za podršku u karijernom vođenju i savjetovanju, sa ciljem razvijanja svijesti kod mladih o vještinama koje posjeduju, mogućnostima i ličnoj odgovornosti u procesu razvoja karijere.

Lješnjak je dodala da Servis za podršku u karijernom vođenju i savjetovanju nudi i mogućnost razvoja individualnog karijernog plana.

U servisu su angažovani i vršnjački savjetnici koji putem onlajn /online/ platforme “Karijerni telekon” pružaju podršku mladim ljudima u procesu razvoja karijere”, saopštila je Lješnjak.

Ona smatra da je, nažalost, mlade potrebno ohrabriti i animirati kako bi se sami javili u savjetovalište, i navodi da u njenoj organizaciji to rade kroz realizaciju radionica u srednjim školama, info sesija ,organizovanjem treninga za vršnjačke edukatore i njihov angažman.

“Mali broj se u savjetovalište obrati preventivno”, dodaje Lješnjak.

saoptenje 02.11NVO Juventas je, od početka godine, putem svojih socijalnih i zdravstvenih servisa, ostvarila kontakt i pružila usluge za 353 LGBT osobe, od kojih sa 104 nova muškarca koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, saopšteno je iz te organizacije.

Oni su ocijenili da su, programi za grupe koje su teško dostupne ili su izložene diskriminaciji, od posebnog značaja za unapređenje ukupne zdravstvene i socijalne zaštite u Crnoj Gori.

“U vrlo izazovnim uslovima, vođeni prepoznatim potrebama, nastavili smo sa pružanjem servisa socijalne, zdravstvene zaštite i vršnjačke podrške LGBT osobama”, kaže se u saopštenju.

U okviru aktivnosti na prevenciji HIV/AIDS-a i ostalih seksualno prenosivih infekcija, Juventas je, kako se navodi, od januara do okobra ove godine, ostvario direktan kontakt sa 283 MSM osobe (muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima).

“Od tog broja njih 104 je novih, odnosno onih sa kojima tokom prethodnih 11 godina, od kada su uspostavljeni servisi, nije bio ostvaren kontakt. Ove godine Juventasov LGBT centar posjetile su 52 lezbejke i biseksualne žene, a uspostavljen je kontakt sa 18 trans osoba”, precizira se u saopštenju.

Iz Juventasa su podsjetili da su socijalni i zdravstveni servisi te organizacije za LGBT osobe, dostupni u LGBT centru u Podgorici svakog radnog dana od 17 do 21 sat.

“Direktan rad sa klijentima i klijentkinjama tokom godine organizovan je i u Nikšiću, Baru, Budvi, Tivtu i Ulcinju, dok se kontakt sa LGBT zajednicom iz ostalih gradova Crne Gore kontinuirano obavlja u LGBT Drop in centru u Podgorici”, podsjeća se u saopštenju.

LGBT Drop in centar je, kako smatraju u Juventasu, veoma važno mjesto za razvoj društvenog života, psihičkog i fizičkog zdravlja LGBT osoba.

“To je je jedno od glavnih mjesta okupljanja LGBT zajednice, članova porodica i prijatelja. Rad u zajednici i sa zajednicom predstavlja jedan od važnih kontrolnih faktora našeg rada gdje LGBT osobe imaju uvid u ono što su naši predlozi i mogućnost da ih modifikuju u skladu sa životnim iskustvom i dosadašnjom praksom”, navodi se u saopštenju.

Usluge koje, u okviru servisa, Juventas pruža klijentima su besplatno i povjerljivo savjetovanje sa psihologom, ljekarom, vršnjačko savjetovanje, kao i različite aktivnosti usmjerene na društveni život LGBT zajednice.

“Takođe, radi se organizovanje besplatnog testiranja na HIV/AIDS u Savjetovalištima, posredovanje pri ostvarivanju adekvatnog pristupa sistemu zdravstvene zaštite, besplatno distribuiranje kondoma i lubirikanata, kao i pružanje informacija o prevenciji HIV/AIDS-a i ostalih seksualno prenosivih infekcija”, kaže se u saopštenju.

Iz Juventasa su naveli da su rad LGBT servisa ove godine su podržali Ambasada Kraljevine Holandije, Ministarstvo finansija, kroz raspodjelu djela prihoda od igara na sreću i Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Preventivno djelovanje o svim pitanjima osnova je rada podgoričkog Savjetovališta za mlade, saopštila je pedijatar Edita Bašović, navodeći da edukaciju te jedinice Doma zdravlja godišnje prođe oko 1,5 hiljada osoba.

Ona je navela da su u timu Savjetovališta, koje radi od 2009. godine, pedijatar, psiholog (koji trenutno ne radi), dva ginekolga i visoka medicinska sestra koja koordinira radom.

Bašović je kazala da u Savjetovalištu sa mladima rade pojedinačno i grupno, po principu radionica, predavanja i tribina.

“Mladi se mogu javiti po pitanju svih nedoumica koje ih muče iz oblasti zdravstva, ali i odrastanja”, rekla je Bašović agenciji MINA.

Kako je kazala, svi koji rade sa mladima ili ih imaju u kući, znaju da im briga o zdravlju nije prva na listi prioriteta, pa iz toga proističu i njihova interesovanja za Savjetovalište.

“Poznajući tu činjenicu, sprovodi se preventivni rad po školama, u prvom redu predavanja i radionice”, saopštila je Bašović.

Ona je rekla da je Savjetovalište počelo da radi na temu prevencije zloupotrebe duvana, potom su se bavili pitanjem ishrane, zaštite reproduktivnog zdravlja, zdravih stilova života, kao i prevencijom narkomanije.

Bašović je dodala da posljednje dvije godine Savjetovalište edukuje mlade o štetnosti i opasnosti narkotika, a predavanja i radionice su prilagođene uzrastu tako da zainteresuju i animiraju - sadrže upečatljive slajdove, video snimke i održavaju pažnju mladih.

“Osnova rada i jeste prevencija, da na jedan suptilan način dopremo do mladih i prenesemo poruku”, objasnila je Bašović.

Kako je navela, mladi se u Savjetovalište uglavnom javljaju u vezi sa reproduktivnim zdravljem, odnosno posjećuju ginekologe koji imaju termine za rad i prije i poslijepodne, u trajanju od dva sata.

“Na godišnjem nivou oko 1.500 mladih prođe edukaciju Savjetovališta, od čega najveći broj podrazmijeva rad po školama. Individualni rad je 25 do 30 mladih mjesečno”, precizirala je Bašović.

Često se, kako je reka, i roditelji interesuju za usluge Savjetovališta zbog problema u komunikaciji sa djecom. “Nerijetko roditelji dolaze bez djece, a potom zajedno”.

Bašović smatra da je značajno promovisati rad Savjetovališta.

“Adolescencija predstavlja period sazrijevanja, emotivne nestabilnosti, izgradnje identiteta mladih, i sama po sebi je puna izazova, a mi kao društvo - roditelji, prosvjeta i zdravstvo smo dužni da damo sve od sebe da im olakšamo”, poručuje Bašović.

Prostorije Savjetovalište se nalaze u podgoričkom Studentskom centru, i ono radi svakog radnog dana od sedam do 14 sati.

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, Agima Ljaljević rekla je da 4.172 osobe koriste usluge u savjetovalištima za mlade svih domova zdravlja.

Ljaljević je navela da su predstavnici velikog broja domova zdravlja usluge realizovali i u školama.

„Individualnih posjeta bilo je 384. Neki od domova zdravlja obilježavali su važne datume iz kalendara zdravlja, vezano za kontrolu duvana na nacionalnom i međunarodnom nivou“, rekla je Ljaljević agenciji MINA.

Ljaljević je, govoreći o realizaciji Programa po domovima zdravlja, navela da je u Savjetovalištu u Domu zdravlja u Andrijevici, u 2016. godini organizovano pet radionica na kojima je bilo 61 polaznik.

Urađena su 103 individualna savjetovanja i sedam informacija telefonom, a održano je jedno predavanje u srednjoj školi na temu “Kontracepcija”.

U prošloj godini u barskom Savjetovalištu organizovano 11 radionica, na kojima je bilo 125 polaznika, dok je u Savjetovalištu u Beranama prošle godine organizovano isto toliko radionica, na kojima je bilo 165 polaznika.

U bjelopoljskom Savjetovalištu su u prošloj godini organizovali 12 radionica na kojima je bilo 127 polaznika, a u budvanskom šest radionica na kojima je bio 101 polaznik.

U Savjetovalištu na Cetinju u prošloj godini organizovali su šest radionica na kojima je bilo 60 polaznika, dok je u danilovgradskom organizovano 12 radionica na kojima je bilo 213 polaznika.

U hercegnovskom Savjetovalištu su u prošloj godini organizovali devet radionica na kojima je bilo 127 polaznika, a u Kolašinu sedam radionica sa 177 polaznika.

U kotorskom Savjetovalištu su prošle godine organizovane 22 radionice na kojima je bio 301 polazni, a u Mojkovcu 18 radionica na kojima je bilo 181 polaznik, i urađeno je 60 individualnih savjetovanja.

Prošle godine je u nikšićkom Savjetovalištu organizovano 12 radionica sa 180 polaznika, dok je u plavskom organizovano devet radionica na kojima je bilo 112 polaznika.

U Savjetovalištu u Pljevljima prošle godine je organizovano deset radionica na kojima je bilo 72 polaznika. 

U podgoričkom Savjetovalištu organizovano je 56 radionica na kojima je bilo 1.533 polaznika. U januaru je urađeno 22, a u decembru 14 individualnih savjetovanja.

U Savjetovalištu u Rožajama je u prošloj godini organizovano 12 radionica na kojima je bio 181 polaznik, dok je u Tivtu organizovano 20 radionica na kojima je bilo 96 polaznika, a urađena su i 92 individualna savjetovanja.

U ulcinjskom Savjetovalištu je u prošloj godini organizovano15 radionica na kojima je bilo 301 polaznik.

pusenje mladicgPodgorica, (MINA) – U Crnoj Gori raste broj mladih koji koriste duvanske proizvode, ali korisnici u programima odvikavanje od pušenja, nijesu motivisani i spremni da redovno pohađaju aktivnosti, saopštila je direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, Agima Ljaljević.

Ona je ukazala da su ranija istraživanja o prevalenciji pušenja u Crnoj Gori pokazala, da je među odraslim od 15 do 64 godine, 31 odsto pušača i da je broj konzumenata duvanskih proizvoda povećan zbog činjenice da je pušenje opšte prihvaćena pojava.

Ljajević je navela i da najnovije istraživanje, sa još nepublikovanim podacima, pokazalo da je učešće pušača u opštoj populaciji povećano i da iznosi 35,4 odsto i da su muškarci više konzumiraju duvanske proizvode u odnosu na žene.

Ona je rekla da su neka od prethodnih istraživanja pokazala da je više pušača na sjeveru Crne Gore, kako u cijeloj, tako i u populaciji mladih.

Ljajević je saopštila da raste broj mladih koji koriste usluge Savjetovališta za mlade pri domovima zdravlja, ali ne i korisnika Programa odvikavanja od pušenja. Ona je objasnila da Program odvikavanja traje pet radnih dana u sedmici, svakog dana po dva sata.

„Međutim, korisnici nijesu spremni da svih pet dana uredno pohađaju aktivnosti, a nijesu ni motivisani za odvikavanje od pušenja“, kazala je Ljajević agenciji MINA.

Ona je objasnila da Program realizuje izabrani doktor, a s obzirom da se radi o Savjetovalištu za mlade, uglavnom su angažovani pedijatri ili specijalisti javnog zdravlja, ako ih ima Dom zdravlja.

 „Preporuka za izabranog doktora, u vezi sa ovim Programom, je da prije realizacije okupi polaznike u cilju predočavanja planiranih aktivnosti i upoznavanja sa grupom, kao i okupljanje nakon mjesec, kako bi se utvrdio trenutni pušački status“, saopštila je Ljaljević.

Ljaljević je navela da se radi o mladim korisnicima duvnskih proizvoda koji se nalaze u fazi modifikacije ponašanja koja je označena kao „prerazmišljanje-prekonteplacija“.

Ona je rekla da ta faza karakteriše početak svakog ponašanja, a koje nije povezano sa razmišljanjemo posljedicama preuzimanja takvog stila života.

“Korisnici, u ovoj fazi nijesu spremni da se, nakon pohađanja Programa, jave pružaocima usluga odvikavanja, kako bi se evidentirao ishod realizovanih aktivnosti”, dodala je Ljaljević.

Kako je navela, zbog svega toga ne postoji evidencija o broju korisnika koji su ostavili pušenje, jer nijesu motivisani da se javljaju u savjetovalište za evidetniranje „pušaćkog statusa“ nakon pohađanja Programa. S toga i nije poznato koliko je Program u praksi uspjesan.

Ljaljević je saopštila da danas postoje nove metode odvikavanja od pušenja, koje bi se mogli primjeniti u savjetovalištima, ali to zahtijeva valorizovanje cijelog postupka uvođenja novih programa.

Ona je podsjetila da je Institut za javno zdravlje uputio Ministarstvu zdravlja ranije incijativu za promjenom programa u savjetovalištima i uvođenje novih.  “Efikasnost do sada primjenjivanih metoda se ne može analizirati zbog prekidanja  pohađanja istog prije završetka”, rekla je Ljaljević.

Ona je navela da je ovaj Program uveden 2010. godine i od tada se kontinuirano realizuje u svim domovima zdravlja u okviru centara za podršku – Centar za prevenciju.

Ljaljević je pojasnila da je Program uveden zbog neprihavtljivog broja konzumenata duvanskih proizvoda u populaciji, a posebno među mladima.

Inicijalno je, kako je kazala, zamišljeno da sastavni dio Programa bude i edukacija mladih sa ciljem promjene stavova u vezi sa značajem promjene ponašanja i usklađivanja sa zdravim stilovima života.

Međutim, prema riječima Ljaljević, realizacija je naišla na veliki broj ograničenja što je uslovilo smanjenje efikasnosti planiranih mjera.

Dokumentarni film o programu smanjenja štete, koji sprovodi nevladina organizacija Juventas, skrenuće pažnju na probleme finansiranja tih servisa, bez kojih je nemoguće očekivati zaustavljanje epidemije HIV-a i ukazati na potrebe osoba koje koriste droge ili prodaju seks

Iz Juventasa je saopšteno da su tokom ove sedmice u Podgorici boravili predstavnici Rights Reporter Foundation (Izvještači o ljudskim pravima), koji su snimili dokumentarni film o programu smanjenja štete, koji sprovodi ta organizacija.

Direktorica Programa  smanjenja štete u NVO Juventas, Tijana Žegura, kazala je da je dokumentovanje stanja ljudskih prava u Crnoj Gori važno, jer je to, kako je navela, prilika da se čuju problemi, ali i rješenja, na kojima se radi.

„Mi ćemo biti jedna od rijetkih pozitivnih priča u regionu. Nadamo se da to na čemu sada radimo, neće da se završi za tri godine kada se završi podrška Globalnog fonda, već da će se Vlada Crne Gore obavezati da u potpunosti podrži i obezbijedi održivost ovakvih servisa“, istakla je Žegura.

Prema njenim riječima, Drop in centar programa smanjena štete je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 530 osoba koje injektiraju droge i 60 seksualanih radnica i radnika, „a podijeljeno je preko 17 hiljada sterilnih igala.

„U tome periodu smo od njih primili preko 20 hiljada korišćenih igala i špriceva. Ponosni smo na to što smo razvili svijest naših korisnika usluga da korišćene igle i špriceve vrate nama i da ih mi odnesemo na uništenje. Oko trećina njih je upućena na servise zdravstvene i socijalne zaštite u zajednici“, kazala je Žegura.

Od početka godine, kakao je dodala, bilo je oko 500 savjetovanja sa socijalnim radnicima, a Juventasovi terenski radnici su, kako je navela, pružili savjetovanje na različite teme oko dvije hiljade puta.

„Mogu da kažem da je od početka godine, 60 klijenata prvi put koristilo naše servise. Posebno je taj broj bio visok u maju i junu, u istom trenutku kada je u Crnoj Gori promijenjen protokol za izdavanje buprenorfinske terepije za opijatske zavisnike“, pojasnila je Žegura. 

Juventasov program smanjenja štete, kako je istakla, trenutno ima punu podršku Ministarstva zdravlja.

„Pod pokroviteljstvom Fondacije otvorenog društva iz Njujorka, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, sprovodimo projekat za izradu mehanizma socijalnog ugovaranja za NVO u sistemu javnog zdravlja. Takođe, imamo najavu da je Globalni fond za tuberkulozu, AIDS i malariju opredijelio sredstva za servise u Crnoj Gori, ali  i da će Vlada učestvovati kao kofinansijer“, navela je Žegura.

Izvršni direktor Fondacije izvještači o ljudskim pravima, Peter Saroši, kazao je da se ta organizacija bori za ljudska prava seksualnih radnica i osoba koje koriste droge, napominjući da je njen cilj da skrene pažnju državama okruženja, na probleme sa kojima se suočavaju servisi smanjenja štete.

„Cilj dokumentarnog fima koji smo snimili u Crnoj Gori je bio da prikažemo problem i rješenje iz različitih perspektiva. Intervjuisali smo profesionalce, socijalne i zdravstvene radnike, a bili smo i u policiji, i u Vladi. Sa druge strane, intervjuisali smo i osobe koje koriste droge, jer smo htjeli da se njihov glas što više čuje, objasne njihove potrebe i da se na taj način u budućnosti kreiraju aktivnosti“, objasnio je Saroši.

Prema njegovim riječima, najinteresantniji dio boravka u Crnoj Gori bio je praćenje terenskog tima Juventasa i posjeta osobama koje koriste droge i seksualnim radnicama.

„Dali smo im čiste igle, špriceve i kondome. To je bilo iskustvo, gdje nismo samo slušali o tome šta se radi već smo i vidjeli na koji način i gdje se radi“, kazao je Saroši.

On je naveo da postoje planovi da se film, naredne godine prikaže, u sklopu kampanje “Support-don't punish”, povodom 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv droga.

„U mnogim zemljama svijeta se toga dana obilježava kampanja koja za cilj ima da se pošalje poruka da osobama koje koriste droge treba pružiti podršku, poboljšati im kvalitet života, a ne kažnjavati ih. To će biti jedna od zanimljivih stvari. Međutim, postoji niz događaja gdje će film moći da se iskoristi“, naveo je Saroši.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je pozitivan primjer, jer, kako je kazao, u mnogim zemljama u okruženju Vlade ne opredjeljuju novac za smanjenje štete.

„Crnogorska Vlada se obavezala da će u naredne tri godine, opredijeliti određenu sumu kojom će se finansirati servisi u zajednici. Međutim, problem je u tome što je taj novac, u ovom trenutku, simboličan i nikako ne može da iznese sve servise koji postoje, ili koji bi trebalo još više da se prošire", smatra Saroši.

On je dodao da je potrebno da NVO organizuju kampanje kojima bi se, kako je rekao, društvu objasnilo zašto su programi smanjenja šteta važni.

„Objasnilo bi se zašto treba da damo novac za ovakve programe. Treba da znamo da bez njih nikako ne možemo da očekujemo zaustavljanje epidemije HIV-a“, pojasnio je Saroši.


savjetovalite 1MINA: Crnoj Gori u okviru svih domova zdravlja funkcioniše 18 savjetovlišta za mlade, ali je posjećenost u njima mala, saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.

Jovan Dašić iz Juventasa objasnio da je prvo savjetovalište za mlade, prije reforme zdravstvenog sistema, formirano u Bijelom Polju 2003. godine i da su u njemu radili stručnjaci iz oblasti opšte medicine, pedijatrije, psihijatrije, neuropsihijatrije, psihologije i zdravstvene njege.

„Savjetovališta za mlade funkcionišu u sklopu svakog Doma zdravlja, u Crnoj Gori. Reformom zdravstvenog sistema postoji 18 domova zdravlja. Posjećenost savjetovališta u većem broju slučajeva mala i ne vode svi domovi zdravlja preciznu evidenciju“, kazao je Dašić agenciji MINA.

On je saopštio da je savjetovalište u Bijelom Polju, prema statistici za prošlu godinu, imalo 144 polaznika, organizovalo šest tribina u srednjim školama, dva okrugla stola za roditelje i pedagoge, da je bilo 109 individualnih posjeta, a da je na internet stranici bilo 1.238 posjeta.

Dašić je dodao da je Savjetovalište za mlade pri Domu Zdravlja Andrijevica prošle godine obuhvatilo 165 omladinaca svojim projektnim aktivnostima, dok je u Savjetovalištu za mlade u Domu Zdravlja Berane, 180 omladinaca prošlo školu odvikavanja od pušenja, a grupnim preventivnim aktivnosima su obuhvatili su 275 učenika.

Primjer dobre prakse, prema riječima Dašića je i Savjetovalište za mlade Doma Zdravlja Kotor gdje se svakog četvrtka održavaju grupne sesije za deset do 15 korisnika, odnosno za oko 50 korisnika mjesečno odnosno oko 700 korisnika godišnje.

“Uprkos relativno velikoj posjećenosti iz Savjetovališta izražavaju želju za povećanjem te statistike”, rekao je Dašić.

Dašić je rekao da su zdravstvena savjetovališta dio primarne zdravstvene službe i da su usmjerena rano otkrivanje i prevenciju najčešćih hroničnih bolesti, kao i praćenju oboljelih s ciljem sprječavanja komplikacija.

“U savjetovalištima se pružaju savjetovanja o navikama, subjektivnim i objektivnim tegobama, zdravom stilu života, kvalitetnoj ishrani, važnosti fizičke aktivnosti, kontrola krvnog pritiska i nivoa glukoze u krvi, a u nekim i kontrola holesterola u krvi”, rekao je Dašić.

Kako je naveo, reformom zdravstvenog sistema zdravstvena savjetovališta pripadaju centrima za prevenciju, koja funkcionišu u okviru centara za podršku domova zdravlja.

Prema njegovim riječima, u okviru Centra za prevenciju, funkcionišu savjetovalište za djecu, populaciono savjetovalište, savjetovalište za mlade, savjetovalište za reproduktivno zdravlje i higijensko-epidemiološka služba.

Dašić je saopštio da dobrovoljno i poverljivo testiranje i savjetovanje na HIV, u zavisnosti od organizacije doma zdravlja, funkcioniše u savjetovalištu za mlade, u savjetovalištu za reproduktivno zdravlje ili kao posebno savjetovalište.

“U Crnoj Gori sedam domova zdravlja i Institut za javno zdravlje vrše dobrovoljno i poverljivo savjetovanje i testiranje na HIV”, rekao je Dašić.

On je objasnio da se u svjetovalištima za mlade preventivno djeluje i ta populacija upoznaje sa bitnim karakteristikama razvoja u periodu mladalaštva, teškoćama i problemima sa kojima se suočavaju i načinima izbjegavanja i prevazilaženja tih teškoća.

Dašić je rekao da se u savjetovalištima radi individualno - dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje, grupno - preventivne radionice, najčešće program prevencije i odvikavanja od pušenja.

Savjetovališta organizuju predavanja i tribine u školama sa ciljem zdravstvenog prosvjećivanja i promocije zdravlja, manifestacije u lokalnoj zajednici, dijele promotivni materijal, oglašavaju putem masovnih medija kao i akcije otvorenog tipa.

Trenutno su, kako je naveo, zaposleni u većini savjetovališta prevashodno koncentrisani na program prevencije i odvikavanja od pušenja, što je pohvalno ali ne i dovoljno.

Dašić je rekao da bi u savjetovalištima za mlade trebalo sprovoditi teme o opštem zdravlju i normalnom rastu i razvoju, razvojnoj problematici adolescentnog uzrasta, prevencija alkoholizma, narkomanije i pušenja kod mladih.

Savjetovališta, kako je kazao, treba da rade i na programima prepoznavanje rizičnih oblika ponašanja, seksualno i reproduktivnog zdravlja i vaspitanja (ljubav i odnosi među polovima, vještina komuniciranja u oblasti seksulanosti, kontracepcija i trudnoća, planiranje porodice).

Trebalo bi, smatra Dašić, sprovoditi i teme o zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih i prevencija polno prenosivih bolesti, zaštiti od neželjene trudnoće i njenih posledica, mentalnom zdravlju, o fazama odrastanja i sazrijevanja.

Savjetovališta treba i da sprovode teme o pedagoško-psihološko savetovanjima mladih sa problemima odrastanja i učenja (problemi u učenju , komunikacija u vršnjačkoj grupi, problemi zanemarivanja i zlostavljanja, pomoć u izboru budućeg zanimanja, ishrana i sl.) kao i savjetodavni rad sa porodicom adolescent i zdravi stilovi života.