Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, omogućilo bi LGBTIQ osobama da žive dostojanstveno kao ostali građani, smatraju predstavnici te zajednice, dok u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve zahtijevaju da se taj akt povuče iz procedure.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić je, na Javnoj raspravi o Nacrtu zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, koju je organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, rekao da je taj Zakon potreban zbog toga što LGBTIQ osobe hoće da žive kao svi ostali.

„Ovaj Zakon nam je potreban zato što hoćemo ono što nam pripada i zbog toga što imamo pravo da, kao svi ostali građani i građanke, živimo dostojanstvene živote“, rekao je Kalezić.

On je kazao da LGBTIQ osobe bez osnovnih prava žive cijelih života.

„To će ovaj Zakon promijeniti. I usvajanje ovog Zakona će, konkretno, konačno učiniti da mi budemo dostojanstveni građani i građanke Crne Gore, koji cijelih svojih života jednako doprinose ovoj zemlji, imaju iste obaveze prema ovoj zemlji i ovom društvu, ali nemaju jednaka prava“, kazao je Kalezić.

Zakonsko rješenje je, kako je podsjetio, rezultat sedam godina borbe LGBTIQ zajednice.

 Generalna direktorica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, kazala je da je nacionalna LGBT politika značajno napredovala posljednjih godina.

„Predstoji naravno još dosta posla, jer zaštita ljudskih prava, posebno ranjivih grupa je društveni proces koji zahtijeva vrijeme. Jačali smo partnerski odnos sa nevladinim sektorom iz oblasti zaštite prava i sloboda LGBT osoba. Pozdravila bih aktivno zalaganje i spremnost LGBT zajednice i nevladinih organizacija, koje se bave ovom djelatnošću, da zajedničke aktivnosti učinimo još boljim“, rekla je Radošević Marović.

Nacionalna politika, kako je ocijenila, počinje da se prepoznaje na lokalnom nivou u Crnoj Gori.

„I tu naravno ima razlike. Ni svaka sredina, ni okruženje nisu isti. Jačanjem dijaloga sa predstavnicima lokalnih samouprava približićemo građanima realnost u kojoj žive LGBTIQ osobe u Crnoj Gori“, navela je Radošević Marović.

Ona je kazala da je Nacrtom zakona posebno normirano izdržavanje između partnera, starateljstvo, a detaljno su, kako je dodala, regulisani imovinski odnosi partnera.

„Partneri imaju pravo na međusobno nasljeđivanje i u tom dijelu predviđena je i primjena Zakona o nasljeđivanju. Nacrtom je regulisan i poreski status partnera. Partneri  su u pogledu prava i obaveza, u sistemu zdravstvenog osiguranja i zaštite, izjednačeni sa pravima svih drugih osiguranika, a isto tako u pogledu prava iz socijalne i dječje zaštite“, kazala je Radošević Marović.

Zajednica života, kako je dodala, podrazumijeva zajedničku i posebnu imovinu, raspolaganje tom imovinom, pravo na nasljeđivanje imovine partnera koji je preminuo i pravo na nasljeđivanje penzije.

„Omogućavanjem osobama istog pola ostvarivanje ovih prava, ničim se ne ugrožavaju niti umanjuju prava drugih“, kazala je Radošević Marović.

Šefica Odsjeka za političke, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Plamena Halacheva, kazala je da EU želi da pomogne Crnoj Gori da poboljša kvalitet života LGBT zajednice, navodeći da se ne može tolerisati bilo kakvo ugrožavanje na osnovu pola i seksualne orjentacije.

„LGBT osobe imaju ista prava, kao i drugi pojedinci i ljudska prava im se ne smiju negirati. Kulturne i vjerske vrijednosti, ne mogu biti opravdanje za bilo kakvu diskriminaciju, uključujući i diskriminaciju LGBT osoba“, istakla je Halacheva.

Crnogorsko društvo je, kako smatra, napravilo važne korake da zaštiti LGBT osobe, a EU će i dalje „podržavati sve napore u cilju poboljšanja politike i zakona, kako bi se podigla svijest građana i kvalitet života LGBT osoba“.

Protojerej Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, Velibor Džomić, smatra da je Nacrt zakona klasičan primjer plagijata hrvatskog Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola iz 2014. godine.

„Ako postoji primjer plagijata, to je ovo ovdje, što mi vidimo ispred nas. Ne mogu da shvatim i prihvatim saopštenu tezu da je radna grupa bila vrlo kreativna. Čak su nekreativno prepisivali ovaj Nacrt zakona. Umjesto da ste bili pošteni i da ste rekli: Mi smo ljudi ovo prepisali iz Hrvatske i da ste obavijestili javnost“, rekao je Džomić.

Naslov Zakona je, kako je rekao, smišljen da prevari javnost u Crnoj Gori, jer je, kako smatra, riječ o Nacrtu zakona o homoseksualnim zajednicama.

„Crna Gora, ovim predloženim Nacrtom zakona, zapravo daje pravni smisao i uvodi u pravni poredak homoseksualne zajednice i to treba da pošteno kažete“, kazao je Džomić.

Crna Gora prvi put, kako je rekao, dobija „homoseksualne matičare i homeseksualne kumove“.

„Ovaj Nacrt zakona dovodi do toga da će u jedan sat, jedan matičar da vjenča Anu i Marka, a u dva Miraša i Vukotu. To je činjenica“, smatra Džomić.

On je kazao da je zbog „obmane javnosti“, razvod zajednice nazvan raskidom.

„Prvi put u istoriji Crne Gore će jedan sudija razvoditi i brakove i raskide homoseksualnih partnerstava. Šta je matični registar životnog partnerstva? To je isti registar kao i registar bračnika, odnosno vjenčanih. Po svemu sudeći, isti organ će voditi i registar takozvanih homoseksualnih zajednica i bračnika, rođenih, umrlih itd. Tako da Crna Gora prvi put dobija homoseksualnu matičnu službu“, ocijenio je Džomić.

Nacrt Zakona, kako smatra, je atak na djecu.

„Pitanje starateljstva homoseksualno opredjeljenih osoba nad djecom, naravno maloljetnom, uređeno je članovima 55 i 56 ovog Nacrta. U te zajednice mogu se uvoditi djeca iz prethodnog braka, koje je jedan od partnera imao. Umjesto da je to izričito zabranjeno, pa da kažem da ste makar za to bili korektni“, rekao je Džomić.

On je pozvao Ministarstvo za ljudska i manjinska prava da obustavi usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola i da, kako je rekao, sve vrati na početak.

„Mislim da je Crnoj Gori potreban dijalog o tim zajednicama, o tim ljudima, o načinu rješavanja problema, o sagledavanju njih u kontekstu društvene zajednice, a ne izolovano, kako se oni ovdje postavljaju“, rekao je Džomić.

Ekspertkinja Ivana Jončić, istakla je da su odredbe Nacrta zakona o životnom partnerstvu lica istog pola usklađene sa Ustavom Crne Gore i da, kako je dodala, sadrže adekvatna i prihvatljiva rješenja, kojima se uređuje životna zajednica dva lica istog pola.

„Ovako postavljen Zakon obećava implementaciju, koja nije praćena teškoćama, koje se ne bi mogle prevazići, niti dodatno zahtijeva izmjenu postojećih pozitivnih propisa u oblastima, koje su regulisane i ovim Zakonom“, ocijenila je Jončić.

Izvršni direktor NVO Spektra, Jovan Ulićević, rekao je da je prošlo vrijeme u kojem se može pričati da ljudska prava određene grupe ugrožavaju ljudska prava druge grupe.

„Ovdje se ne radi o obmanjivanju javnosti, o uvođenju homoseksualnih brakova na mala vrata. Radi se o ostvarivanju različitih prava, koja će nama da olakšaju živote“, kazao je Ulićević.

LGBTIQ osobe, kako je rekao, svaki dan doživljavaju nasilje, diskriminaciju i strah „da držimo nekoga za ruku“.

„Osjećamo strah, kada su naši partneri i partnerke bolesni, da kažemo da su to naši partneri i partnerke, da zatražimo pravo da uđemo i bolnicu i da budemo pored naših voljenih dok im trebamo. Osjećamo strah da zatražimo bilo koje pravo koje se tiče zajednica i koje većina heteroseksualnih parova ima po rođenju“, kazao je Ulićević.

Prava LGBTIQ osoba, kako je kazao, ne ugrožavaju prava heteroseksualne zajednice, niti vjerske zajednice.

„Vjerujemo da smo svi obavezni, i mi ovdje i svi građani i građanke Crne Gore da se naučimo poštovanju dostojanstva i integriteta svakog ljudskog bića“, smatra Ulićević.

 

Predsjednik Prave Crne Gore, Marko Milačić, smatra da je Nacrt zakona o životnom partnerstvu lica istog pola isto što i NATO bombardovanje 1999. godine, „ali u oblasti duha“.

„Ovo je anticivilizacijski Zakon, kada govorimo o civilizaciji koja je utemeljena na porodici. Ovo je i duboko antiporodični, ali i antiustavni Nacrt zakona, zbog toga što mi ovdje imamo surogat braka, podvalu da nije riječ o braku, a zapravo se na mala vrata želi uvesti homoseksualni brak i uništiti institucija braka“, ocijenio je Milačić.

On smatra da se crnogorsko društvo mora pozabaviti tradicionalnom porodicom, koja je, kako je dodao, najugroženija u Crnoj Gori.

„Vi iz Ministarstva bi trebalo da više snage, energije i znanja posvetite mjerama za očuvanje zdrave, tradicionalne porodice. Zamislite djecu koja imaju tatu i tatu ili mamu i mamu. Šta će da kažu vršnjaci toga djeteta kada dođe u školu? Kako će da se ponašaju? To su traume za čitavi život. I zato kažem, ne dirajte djecu“, poručio je Milačić.

On smatra da se „po ovom pitanju“ mora raspisati referendum.

„Dosta nam je bježanja od referenduma, na najvažnije teme u ovoj zemlji, na teme koje polarizuju ovo društvo. I pozivam Ministarstvo i Vladu da, ukoliko žele da proguraju ovakav antiporodični Zakon, da hitno raspišu referendum“, poručio je Milačić.

Nacrt zakona o životnom partnerstvu lica istog pola na javnoj raspravi biće do 25. juna.

 

     

Nevladina organizacija (NVO) Juventas, kao loklani partner, učestvovala je zajedno sa preko 200 ključnih aktera sa Zapadnog Balkana i iz država članica EU, na regionalnoj konferenciji „Budućnost države blagostanja na Zapadnom Balkanu“, koja je održana od 6. do 8. juna u Beogradu.

Regionalna konferencija predstavlja okosnicu istoimene inicijative, čiji je NVO Juventas ponosni član, a koju je pokrenula grupa nezavisnih istraživačkih organizacija i istraživača/-ica iz zemalja Zapadnog Balkana, u cilju ostvarivanja zajedničkog uticaja u značajnim oblastima za državu blagostanja u regionu.

Na konferenciji su, u okviru četiri panel diskusije i 13 tematskih radnih grupa, date smjernice istraživačima/-icama u društvenim naukama u stvaranju održive socijalne politike, usmjerene na potrebe ugroženih grupa.

Pored toga, na konferenciji su pokrenute dvije regionalne inicijative za dalji rad na unapređivanju države blagostanja u regionu, Inicijativa za unapređeno upravljanje u socijalnom sektoru na Zapadnom Balkanu i Inicijativa za politike budućnosti države blagostanja.

“Izazovi sa kojima se suočavaju države blagostanja na Zapadnom Balkanu su veliki u odnosu na razvijenije zemlje. Većina zemalja ima veoma nizak bruto domaći proizvod, nepovoljnu socijalnu situaciju, visoku nezaposlenost i neadekvatne ishode u sferi obra¬zovanja i zdravstva, te neefikasnu izvršnu vlast i administraciju”, poručeno je na konferenciji.

Regionalno specifične izazove predstavljaju, kako su naveli, visoka emigracija, veliki udio dugotrajne nezaposlenosti, kao i rasprostranjena siva ekonomija.

“Regionalna inicijativa nastoji da utiče na postojeće procese usmjerene na održive reforme u regionu, kao što su ekonomsko upravljanje i programi ekonomskih reformi, proces pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU), kao i programi reformi politike zapošljavanja i socijalne politike”, saopšteno je na konferenciji.

Prema njihovim riječima, regionalna inicijativa ima za cilj da stvori prostor za dugotrajnije promišljanje i ciljano djelovanje, kroz godišnje regionalno okupljanje najistaknutijih istraživača/-ica i lidera/-ki u društvu.

 

Prezentacija zbirke novih starih bajki "Bajke su za svakoga", u kojima su učitani novi kodovi, promijenjene tradicionalne uloge, sa elementima kvir kulture i drugim različitostima, održana je u subotu u 19 sati u Galeriji Koncept art spejs u Podgorici.

Projekat „Bajke su za svakoga” podržan je u okviru Erasmus+ programa Evropske unije, implementira ga Fondacija „CURE”, a partneri na projektu su NVO „Juventas” iz Crne Gore, „Alternativni centar za devojke” iz Srbije, „CESI” iz Hrvatske i „Helsinški komitet za ljudska prava – grupa LezFem” iz Makedonije.

Projekt koordinatorka Fondacije CURE iz Bosne i Hercegovine, Marija Vuletić, kazala je da se ta organizacija generalno bavi društvenim radom i radi na tome da, kako je navela, promijeni norme koje su postavljene u današnjem društvu.

„Te norme možemo da vidimo i kroz bajke. Tako da smo mi odlučili da uzmemo bajke, kao jedan narativ koji nije prilagođen nečim čime se mi bavimo i u šta vjerujemo, i da ih napravimo da su otvorene za sve i da su inkluzivne za sve“, pojasnila je Vuletić.

U okviru projekta su, kako je kazala, pozvali učesnike iz pet država iz regiona koji su sjeli/e i napisali/e bajke za koje su smatrali/e da će da budu prilagođene svima i da budu inkluzivne.

 

Hana Konatar iz crnogorske nevladine organizacije Spektra, kazala je da su željeli da redefinišu bajku „Baščelik“, jer u njoj, kako je pojasnila, nisu osjetili motive ljubavi i humanosti.

Sve što se dešava dešava se da bi muškarac ispunio datu riječ ili zbog motiva koji se često spominje u tradicionalnim bajkama – časti. Smatramo da smo, pričanjem priče iz ženske perspektive, dali ženi snagu, koju ona inače ima, a koja do sad nije bila prikazana u tradicionalnim, čak i u modernim bajkama“, navela je Konatar.

Tamara Jovanović iz organizacije „Alternativni centar za devojke” iz Srbije kazala je da su u toj organizaciji odlučili da reformišu bajke „Snežana i sedam patuljaka“ i „Nemušti jezik“.

Ona je kazala da su se, u toku procesa rada u „Nemuštom jeziku“ dvoumili da li će ostaviti nasilni momenat u bajci kad žena dobije batine od muža.

„Na kraju smo se usaglasili da ipak ostane taj trenutak, ali da ga pokažemo u negativnom svijetlu, dok je u originalu prikazan pozitivno, i da se na taj način osvrnemo na femicid i probleme koje Srbija i Balkan imaju sa ubistvima žena. To nam je bio najznačajniji trenutak u procesu rada“, rekla je Jovanović.

Prema njenim riječima, cilj im je bio da pristupe problemu naivnosti, koji je prisutan u bajkama.

„To su priče za djecu, ali to je sadržaj koji je za sve, koji nije vrijednosno neutralan. Kroz takve sadržaje, unosite i prenosite neke vrijednosti i htjeli smo da prikažemo koje su to vrijednosti u tradicionalnim i modernim bajkama bile ne nužno pogrešne, ali loše prikazane, i da pokažemo da smo kao društvo evaluirali“, kazala je Jovanović.

Kristijan Stefanovski iz organizacije LezFem iz Makendonije rekao je da su u toj organizaciji redefinisali bajku „Modrobradi“, ukazujući da je to tradicionalna Francuska bajka.

„Bajku smo radili tako da smo promijenili perspektivu. Tako da je priča žena, unijeli smo feminističke elemente, lezbejsku vrstu, tako da izbjegnemo hetero-patrijarhalne elemente koje sadrže tradicionalne bajke“, naveo je Stefanovski.



Predstavnica organizacije „CESI” iz Hrvatske Tanja Javorina kazala je da su u toj organizaciji redefinisali dvije bajke „Kraljeva kći vještica“, koju su u novoj verziji preimenovali u „Vještica“, i „Ružno pače“.

Ona je pojasnila da su bajku „Kraljeva kći vještica“ preimenovali u bajku „Vještica“ jer, kako je navela, nisu željeli da ona bude nečija, „nego da bude samostalna i da sama odlučuje o svom životu“.

„U „Ružnom pačetu“ smo se više usmjerili na samu temu. Gledali smo kako da ubacimo neki savremeni i ljudski lik u bajku i kako da prikažemo današnje grupe koje su odbačene zato što su drugačije, ali da zapravo imaju vlastitu ljepotu, vrijednost i snagu koju moramo prepoznati“, rekla je Javorina.

Kako je navela, odlučili su da im ljudski lik u bajci bude djevojčica Romkinja.

„Bilo je relativno teško do kad smo odredili ko će nam biti „Ružno pače“, poslije je išlo relativno lagano. Međutim, sa „Vješticom“ smo imali malo više problema jer smo je htjeli osamostaliti, htjeli smo dati manju ulogu muškim likovima koji određuju njenu sudbinu u cijeloj bajci i morali smo im nekako promijeniti ulogu. Nismo ih željeli izbaciti, već promijeniti uloge i mislim da smo u tome uspjeli“, navela je Javorina.

Bajke su kreirane u saradnji sa Vaskom Raičevićem, dramaturgom iz Podgorice.

 

Svake godine, 14. juna, zemlje širom sveta proslavljaju Svjetski dan donatora krvi. Adekvatna snadbjevenost krvlju je jedna od ključnih komponenti efikasnog zdravstvenog sistema. Preporuke SZO su da bi nivo dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori trebao da bude minimum 4 odsto. Prema statistici ZTCG 2,8% stanovnika Crne Gore je pomoglo u davanju krvi, od ovog malog broja davalaca samo 42 odsto je dobrovoljnih davalaca, dok je 58 odsto onih koji to urade iz porodične obaveze.

Doniranjem krvi se unapređuje se solidarnost zajednice i socijalna kohezija podstičući ljude da se brinu jedni o drugima i da stvaraju odgovorni i brižljivu zajednicu. Transfuzijom krvi sačuvaju se milioni života svake godine. Dodatno tranfuzija ima esencijalnu ulogu u zaštiti majke i djece, kao i prilikom hitnog odziva na elemente nepogode i prirodne katastrofe.


Tokom istorije bilo je različitih, čudnih vjerovanja o krvi, a prva transfuzija čovjeka uključivala je stavljanje krvi jagnjeta u pacijenta koji je trpio blagi oblik ludila. Smatralo se da možda krv nježnog stvorenja kao jagnje može pomoći čovjeku da smiri svoje ludilo. A prvi zvanični datumi uspješnih transfuzija datiraju od 1818 godine.

Iako jedinica krvi izgleda mala, pacijentima koji se suočavaju sa hitnim stanjima je nada za život. Doniranjem krvi jačamo altruizam, kako bi krv čekala pacijenta a ne pacijent krv.

 


Djeca i tinejdžeri uzrasta od osam do 18 godina, kako se procjenjuje, sedmično provode oko 44 sata ispred digitalnih ekrana

Telefoni novijih generacija se nazivaju pametnim, ali stručnjaci sve više upozoravaju da mogu biti i opasni, ako njihovo korišćenje zamijeni sve ostale aktivnosti. Djeca u starijim razredima osnovnih škola i srednjoškolci dnevno pred ekranima pametnih telefona, tableta i računara provedu i više od šest sati, što pored ostalog vodi i u zavisnost i zahtijeva pomoć stručnjaka.

Brojne su tegobe koje se mogu javiti kod te djece - od gojaznosti, deformiteta kičme, poremećaja vida, pa sve do anksioznosti i depresije.

Psihijatar Kliničkog centra Irena Ljutica kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da je zastrašujuće to što se starosna granica korisnika interneta značajno spustila.

„Veliki procenat djece u nižim razredima osnovne škole i po nekoliko sati dnevno koriste mobilne telefone i tablete. Nije rijedak slučaj vidjeti malo dijete u kolicima sa telefonom u rukama. Roditelji sve češće posežu za ovom ‘čudesnom spravom’, kako bi dobili ‘svojih pet minuta. Međutim, u određenom momentu, roditelji širom svijeta počinju da brinu zbog prekomjerenog korišćenja interneta“, izjavila je Ljutica za CIN-CG.

Prema saopštenjima američkog Nacionalnog zdravstvenog instituta, „vrijeme ekrana“ je problem. Ljutica pojašnjava da je to bilo koje vrijeme provedeno ispred televizora, video igara, mobilnih telefona, računara.

Ona kaže da se procjenjuje da djeca i tinejdžeri između osam i 18 godina svake nedjelje provode oko 44,5 sati ispred digitalnih ekrana. Takođe, 23 odsto djece prijavila su da osjećaju zavisnost od video igrica.

Ljutica ističe da prekomjerno korištenje interneta može da dovede do negativnih efekata. Najčešće u „ekranskom vremenu“ nema fizičkog kretanja, djeca nemaju vremena da pojedu nešto zdravo, pa se obroci svode na visokokaloričnu brzu hranu u kombinaciji sa gaziranim sokovima, što dovodi do gojaznosti. Takođe, neprirodan položaj dovodi do deformiteta kičme.

naglašava da djeca koja su često na internetu ili pred ekranom odlaze kasnije u krevet i imaju problem sa uspavljivanjem, pojavljuje se oštećenje vida, česte glavobolje i razdražljivost. Kod takve djece, tvrdi ljekarka, povećava se i vjerovatnoća pojave anksioznosti, depresije, poremećaja pažnje, uključujuči Attention Deficit Disorder (ADD), odnosno smanjenje pažnje i Attention Deficit and Hyperactivity Disorder (ADHD) – poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću.

Ona kaže da previše vremena provedenog pred ekranima i na internetu može uništiti ravnotežu interesa i aktivnosti djeteta, kao i da se može pojaviti kompulzivno ponašanje.

Ljutica ističe da su neki od znakova zavisnosti od ekranskog vremena to što djeca ostaju online mnogo duže nego ranije, koriste tajno internet, počinju da lažu o vremenu provedenom na globalnoj mreži, često ostaju online čitavu noć.

Nerijetko se, tvrdi, javljaju i promjene na emocionalnom polju, djeca postaju bijesna ili uznemirena ako ih neko prekine dok su online, razdražljiva su kad ne mogu da pristupe web-u, depresivna kad im se uskrati internet...

Ljutica poručuje da roditelji moraju da regulišu vrijeme provedeno ispred ekrana i da posebno vode računa da dijete mora da ima vremena za druge vanškolske aktivnosti, trening, sport, čitanje, domaće zadatke i druženje sa vršnjacima, ali i da naročito treba obratiti pažnju na zdrav način ishrane.

A da su roditelji sve više zabrinuti za vrijeme koje njihova djeca provode ispred ekrana i da često traže savjet kako ograničiti to vrijeme, potvrđuje i iskustvo tima roditeljske SOS linije Udruženja Roditelji.

On za CIN-CG kažu da je, u nekim slučajevima, ta navika već dostigla nivo kada ozbiljno ugrožava uobičajeno životno funkcionisanje djeteta ili mlade osobe, pa su primorani da roditeljima preporuče pomoć stručnjaka.

Postavljnje granica, tvrde, muči veliki broj roditelja, koji se obraćaju za savjet kako da postupe u slučajevima kada dijete provodi više vremena u korišćenju pametnih uređaja, nego u igri ili učenju, druženju i sportskim aktivnostima

„Jedan adolescent u prosjeku svakodnevno provede oko dva sata aktivno koristeći telefon, računar ili odgovarajući na poruke na društvenim mrežama. Sa druge strane, kako i na djecu, tako i na roditelje utiče vrijeme provedeno ispred ekrana.

Čak umjerena, ali svakodnevna upotreba može prouzrokovati stanja razdraženosti, slabije kontrole impulsa, rasutu pažnju… Sve ovo za posljedicu može imati teškoće u uspostavljanju discipline i određivanju granica u vremenu provedenom pred ekranima“, piše u odgovoru stručnog tima roditeljske SOS linije.

U Udruženju Roditelji smatraju da su djeca sklona da se brzo prilagode ponašanju roditelja, odnosno odraslih, pa tako vrlo brzo mogu da se usmjere na sopstvene pametne telefone, ako u okruženju ne vide alternative takvim navikama.

„Osim što je važno da roditelji postave granice ili neka pravila o vremenu provedenom ispred ekrana i da se toga dosljedno pridržavaju, važno je da i oni sami sebi ograniče upotrebu pametnih uređaja i to vrijeme organizuju, na primjer, za neke zajedničke porodične aktivnosti. Ekrani odvlače pažnju i smanjuju naš kontakt sa okruženjem. To može dovesti do problema u komunikaciji sa bliskim osobama i posljedično do narušavanja odnosa“, kažu u Udruženju Roditelji.

Stručni tim ima i smjernice za roditelje - predlažu im da ograniče upotrebu telefona, tablet računara, pronađu druge načine za zabavu, ne koriste uređaje kod kuće i tokom vremena provedenog uz djecu, odrede tačno doba dana kada se uređaji koriste ili odrede vrijeme nakon kojeg njihova upotreba potpuno prestaje. Neophodno je, smatraju, da se roditelji dosljedno pridržavaju smjernica i da dozvole djeci ili partneru da opomene onoga ko krši pravila.

Djeci najčešće kradu profile

Izvještaj UNICEF-a, objavljen krajem prošle godine, pokazao je da se 45 odsto djece u Crnoj Gori, odnosno svako drugo, ne osjeća bezbjedno na internetu. Prema podacima iz izvještaja, 38 odsto djece imalo je makar jedno neprijatno iskustvo tokom 2016., dok 27 odsto ne zna šta bi uradilo, ukoliko bi ga neko uznemiravao preko interneta.

U Udruženju Roditelji kažu da su iskustva različita. Postoje roditelji koji su protiv toga da njihova djeca imaju profile na društvenim mrežama, ali ima i onih koji su i sami korisnici. „Najčešći slučajevi zloupotrebe odnose se na takozvanu ‘krađu profila’, kada postoji povreda ličnih podataka, šifre i korisničkog imena. U tim situacijama obično se dešava da neko ko zloupotrebljava profil druge osobe, odnosno djeteta, objavljuje neprimjerene sadržaje u njeno ili njegovo ime. Takvi slučajevi iz prakse obično se rješavaju brisanjem profila i dodatnom edukacijom roditelja i djeteta o boljoj zaštiti na internetu”, pojašnjavaju u Udruženju.

Kao dobar primjer, navode da su mnoge škole podržale projekat „Surfuj pametno“.

Na godišnjoj regionalnoj konferenciji "Socio-politički razvoj i politike prema drogama u jugoistočnoj Evropi", održanoj od 07-09. juna u Solunu, Grčkoj, prisustvovala je naša koleginica Glogoški Anđela.

Konferencija je dio regionalnog projekta "Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija i promovisanje javne zdravstvene politike i politike ljudskih prava usmjerene ka drogama u jugoistočnoj Europi", a organizovana je od strane Diogenis organizacije iz Atine.

Teme o kojima se razgovaralo na konferenciji odnosile su se na:

  1. Kulturu mladih, ljetne festivale, upotrebu droga i smanjenje štete u jugoistočnoj Europi: implementacija politike za nadležne organe, organizatore festivala i usluge smanjenja štete.
  2. Izbjeglice i migranti u zemljama jugoistočne Europe i problemi u vezi droga. Istraživanje stanja, doprinos NVO-a i nacionalnih vlasti.
  3. Procena političke deklaracije 2009.-2019 u vezi sa ishodnim dokumentom UNGASS. Perspektiva jugoistočne Europe.
  4. Procjena i praćenje projekta smanjenja štete u jugoistočnoj Europi.
  5. Aktuelne teme od važnosti:
  6. a) regulacija kanabisa u medicinske svrhe
  7. b) trenutni regionalni projekt "Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija i promocija javne zdravstvene politike i politike ljudskih prava usmjernih ka drogama u jugoistočnoj Europi"
  8. c) druge teme.

 


Osamnaestogodišnjak iz Podgorice u blizini tunela Sozina vozio je “audi” 162 kilometra na sat, magistralom gdje je ograničenje brzine 60 kilometara. Tri godine stariji mladić iz Bijelog Polja u mjestu Ulići na cetinjskom putu, gdje je ograničenje 70, uhvaćen je kako vozi brzinom 186 kilometara na čas. U mjestu Gospoština, 23-godišnji Cetinjanin “pasatom” je vozio 173 kilometra na sat, iako je ograničenje svega 70 kilometara na sat. Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, za mlade vozače i početnike propisana je, inače, maksimalna dozvoljena brzina od 70 kilometara na sat.

Za trojicu mladića, junaka policijskih biltena prethodnih dana, još se može i reći da su odlično prošli, bez obzira što su im privremeno oduzete dozvole i što će ići kod sudije za prekršaje. Možda im je upravo to ovom prilikom sačuvalo glave i još nekoj nedužnoj žrtvi u saobraćaju. Mogao bi to da bude i alarm za roditelje koji su im dali volan u ruke. Nažalost, nijesu svi takve sreće, a ove priče i nadolazeće ljeto snažno opominju. Tim prije, što je sličnih avanturista još na crnogorskim cestama. Policija se još nije oglašavala o tome da li je pronađen i kažnjen, za sada nepoznati vozač, koji je vozio 220 kilometara na sat, pjevao u mraku i snimao kontrolnu tablu, kako su to objavili mediji, pozivajući se na video snimak objavljen na društvenim mrežama.

Posebna priča su i maloljetnici za volanom. I oni često voze “moćne” automobile i motocikle, nekada i pod dejstvom alkohola i bez znanja roditelja, pa izazivaju saobraćajne nezgode na crnogorskim putevima. Broj saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju mlađi od 18 godina nije veliki, ali je alarmantan, upravo zbog uzroka i posljedica, tvrdi u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Goran Čarapić, vještak mašinsko-saobraćajne struke.

On kaže da se saobraćajne nezgode, u kojima učestvuju maloljetnici, obično dešavaju noću i u danima vikenda. Tada, tvrdi, najčešće izlazi na uviđaj, a saobraćajne nezgode ponekad su sa težim, čak i smrtnim ishodom.

 Čarapić objašnjava da su uzroci takvih saobraćajnih nezgoda uglavnom znatno uvećane brzine u odnosu na propisane za te dionice, zatim uticaj alkohola koji izaziva još veću agresivnost pri vožnji i smanjuje kontrolu nad upravljačem.

On tvrdi da maloljetnici najčešće voze “moćne” automobile ili motore, vrlo opasne za upravljanje, s obzirom na njihove vučno-brzinske karakteristike.

“U takvim saobraćajnim nezgodama, gdje učestvuju maloljetnici, dolazi u određenom broju do stradanja pješaka i ostalih učesnika u saobraćaju, koji u većini slučajeva ničim ne doprinose nastanku saobraćajne nezgode, već je uzrok najčešće kod maloljetnih vozača”, upozorava Čarapić.

Takve saobraćajne nezgode se, prema njegovim riječima, najčešće dešavaju u naseljima na periferiji gradova, na mjestima gdje postoji i slabija kontrola policije, što maloljetnici koriste.

“Maloljetne osobe vrlo često koriste brze motocikle, tako da ih je teško identifikovati i ako bi htjela da se radi kontrola. Ti motocikli su teško dostupni zbog brzine i karakteristika. Takvim vozilima mogu brzo da napuste mjesto, a da se ne sazna ko je vozač. Oni su potencijalni izazivači saobraćajnih nezgoda, jer u određenom broju nije mogućeo da se sankcionišu. Voze bez registarskih tablica i velikom brzinom”, objasnio je Čarapić.

Vještak tvrdi da su automobili koje voze maloljetnici, izazivači saobraćajnih nezgoda, nekada ukradeni, da adolescenti uzimaju ključeve od roditelja, sa ili bez njihovog znanja. Nakon saobraćajnih nezgoda, češće se, kaže, dešava da roditelji tvrde kako su mladići sami uzeli ključeve. Kod lakših prekršaja, obično govore da su im oni dali automobil.

Iz Uprave policije, do obvjavljivanja teksta, nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome koliko su maloljetnici i mladi vozači akteri saobraćajnih nezgoda i nesreća i da li se često dešava da ih saobraćajna policija kažnjava zbog brze i vožnje u alkoholisanom stanju, ili zbog toga što nemaju vozačke dozvole.

Statistika Uprave policije za 2017. godinu pokazuje da je uzrok najvećeg broja saobraćajnih nezgoda ljudski faktor, zatim put i stanje kolovoza, dok je na trećem mjestu tehnička neispravnost vozila. U izvještaju o stanju bezbjednosti na putevima za prošlu godinu maloljetnici se ne spominju, ali postoji podatak da je policija lani na putevima pronašla 11.187 vozača koji su bili pod dejstvom alkohola. To je za čak 15 odsto više u odnosu na 2016. godinu.

Zvanična statistika, inače, pokazuje da u Crnoj Gori ima oko 30.000 zavisnika od alkohola. Evropsko istraživanje ESPAD pokazuje da ni mladi nijesu imuni na alkohol, jer je 30 odsto adolescenata uzrasta 16 godina u Crnoj Gori potvrdilo da su u jednoj prilici ispili pet ili više pića, dakle više od 10 mililitara čistog alkohola.

Za točenje alkohola djeci zatvoreno 46 lokala od 2011.

Odjeljenje za maloljetničku delikvenciju Uprave policije, zajedno sa Turističkom inspekcijom, kontroliše točenje alkoholnih pića maloljetnicima. Od 2011. do ove godine Turistička inspekcija je zatvorila 46 objekata zbog tog prekršaja.

Iz Turističke inspekcije su za CIN-CG kazali da su u toku prošle godine u šest ugostiteljskih objekata utvrdili da su točili piće mlađima od 18 godina.

Po tom osnovu izdali su pet prekršajnih naloga u iznosu od 5.750 eura, pokrenuli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i zatvorili pet objekata.

"Naši podaci iz nadzora pokazuju trend opadanja ovih prekršaja, u odnosu na prethodne godine, međutim, problem i dalje postoji kada su u pitanju adolescentna lica i njihovo konzumiranje alkoholnih pića”, kazali su iz Turističke inspekcije.

Saopšteno je i da su u Budvi prošle godine dva puta u istom ugostiteljskom objektu utvrdili da se toči alkohol maloljetnicima.

“Djelatnost je obavljalo pravno lice, a shodno starom Zakonu o turizmu dva puta je izrečena novčana kazna u iznosu od po 1.150 eura i u oba slučaja izvršeno je pečaćenje objekta. Novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, ukoliko se ponovi pomenuti prekršaj, predviđena je mjera pečaćenja objekta u trajanju od 15 dana”, pojasnili su iz Turističke inspekcije.

 

(NVO) Juventas organizuje internacionalni trening  „Finansiranje projekata NVO-a koji se bave mladima u riziku od socijalnog isključivanja“, u periodu od 5. do 8. juna, u primorskom mjestu Shëngjin, Lezhë, na sjevernoj obali Albanije.

Trening, koji ima za cilj jačanje kapaciteta civilnog sektora kroz saradnju na regionalnom i nacionalnom nivou, dio je projekta “Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti”, koji podržava Evropska unija, a sprovodi se na području Zapadnog Balkana, u periodu od januara 2016. do oktobra 2019. godine.

„Specifični cilj projekta se odnosi na pružanje podrške mladima u riziku u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, pravosuđa i drugim oblastima, kroz podsticanje aktivnog učešća i inkluzije za organizacije civilnog društva koje predstavljaju mlade ljude u procesima donošenja odluka i reformi“, pojasnili su iz NVO Juventas.

Na treningu učestvuju predstavnice NVO Juventas Marjana Krsmanović i Nina Scepnović, predstavnik ATAK-a Vasko Raičević, predstavnica Ministarstva zdravlja Jelena Kujović, kao i predstavnici  Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, Drago Spaić i Miloš Ristić.

„Predstavnici partnerskih organizacija i institucija biće dio Regionalnog konsultativnog tijela, koje će održavati komunikaciju između zemalja učesnica i zagovarati bolji položaj mladih u riziku“, naveli su iz Juventas-a.

Projektom koordinira NVO Juventas, u saradnji sa ARSIS iz Albanije, Asocijacijom Margina iz Bosne i Hercegovine, HOPS iz Makedonije, NGO Labyrinth sa Kosova, Prevent iz Srbije i SHL foundation iz Njemačke.


 

U Crnoj Gori svaka druga osoba umre od kardiovaskularnog oboljenja, a znanje, značajnog dijela javnosti, da je duvan jedan od vodećih uzroka bolesti srca i krvnih sudova je nisko, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, je povodom Svjetskog dana borbe protiv pušenja 31. maja, kazao da se ove godine taj datum obilježava kako bi se skrenula pažnja na uticaj duvana na kardiovaskularni sistem.

„U Crnoj Gori svaka druga osoba (44,5 odsto) umre od kardiovaskularnog oboljenja, a konzumacija duvanskih proizvoda i izloženost duvanskom dimu je u direktnoj korelaciji sa zabrinjavajućom učestalošću kardiovaskularnih i malignih oboljenja“, rekao je Dašić.

Upotreba duvana je, kako je pojasnio, važan faktor rizika za razvoj koronarne bolesti srca, moždanog udara i periferne vaskularne bolesti.

„Uprkos poznatom štednom dejstvu duvana za zdravlje srca i krvnih sudova, znanje, značajnog dijela javnosti da je duvan jedan od vodećih uzroka kardiovaskularnih bolesti je nisko. Upotreba duvana je drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti, nakon visokog krvnog pritiska“, objasnio je Dašić.

On je istakao da duvan djeluje štetno na organizam izazivajući, kako je rekao, fizičku i psihičku zavisnost, kao i određene kozmetičke nedostatke.

„Kada je u pitanju psihička zavisnost, misli se na ponavljanje ritualnih radnji, odnosno stvaranje uslovnih refleksa, kao što je pušenje uz kafu, poslije jela i uz alkohol. Takođe, stvara i fizičku zavisnost, a to se objašnjava tako što postaje dio metabolizma nervnih ćelija, koje ga izuzetno brzo troše, pa se javlja potreba za novom cigaretom“, objasnio je Dašić.

Kada su u pitanju kozmetičke posljedice, kako je rekao, javljaju se bore, neprijatan dah, tamno prebojeni zubi i prsti.

Prema njegovim riječima, pušenje počinje pod uticajem prijatelja, iz radoznalosti i u nekim društvima se, kako je kazao, uzima kao neformalni simbol zrelosti.

„Puši se da bi se pokazao osjećaj pripadnosti jednoj grupi. To je često zabilježeno kod vršnjaka. I imamo različite pritiske. Neki pušači tvrde da im upotreba duvana pomaže u otklanjanju stresa. Svi ovi faktori moraju se uzeti u obzir, kada se planira uspješna prevencija“, smatra Dašić.

Odvikavanje od pušenja je, kako je istakao, teško, „pogotovo ako to radite sami“.

„Zbog toga je neophodna adekvatna podrška porodice, iskrenih prijatelja, i ljekara“, ocijenio je Dašić.

Prema njegovim riječima, zbog dvosmislene primjene važećeg Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda bilježi se, kako je rekao, porast pušača među svim kategorijama.

„Istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore iz 2017. pokazuje da je za proteklih pet godina broj pušača, porastao za 4,4 odsto. Takođe, udvostručio se i broj petnaestogodišnjaka koji konzumiraju duvan (11 odsto), a porastao je i broj žena koje koriste duvanske proizvode“, naveo je Dašić.

On je istako da je pušenje kod žena mnogo opasnije po zdravlje, nego pušenje kod muškaraca.

„Pušenje kod žena može izazvati rak na dojci, oštećenje jajnih ćelija, otežati oplodnju i poremetiti menstrualni ciklus. Pušenje u trudnoći, može, kod djeteta nakon rođenja, izazvati poremećaje u razvoju“, pojasnio je Dašić.

On je istakao da odlaganje usvajanja i primjene Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda Crnu Goru može koštati 10. 514 života.

Primjeri pozitivne prakse, kako je pojasnio Dašić, postoje u Flandriji, gdje vozači koji su uhvaćeni da puše u prisustvu djeteta, kako je rekao, rizikuju novčanu kaznu do hiljadu eura.

„To se objašnjava time da pušenje u kolima dovodi do pogoršanja kvaliteta vazduha u putničkoj ćeliji. Pušenje tokom vožnje oslobađa kancerogene supstance koncentracije 25 puta veće od onih izmjerenih u kućama. Pušači često misle da je otvaranje prozora u automobilu dovoljno da se eliminištu te supstance, ali nažalost nije“, istakao je Dašić.

Dim, kako je rekao, predstavlja rizik za sve, a naročito za djecu, koja su, kako je pojasnio, posebno osjetljiva, s obzirom da ubrzano dišu u vrijeme kada im se razvija imunološki i respiratorni sistem.

„Imamo i primjer koleginice iz Ukrajine Ramone Brad, koja je pokrenula inicijativu za donošenje nacionalnog zakona o dimu. U godini nakon što je zakon usvojen i uspješno primijenjen, hospitalizacija djece za akutnu respiratornu bolest opala je za šest odsto, a prihodi restorana porasli su za 20 odsto, dok je 70 odsto rumunskih pušača podržalo zakon“, naveo je Dašić.

Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore upozorio je na to da je, kako je rekao, Crna Gora potpisala Okvirnu konvenciju o kontroli duvana, a da ne sprovodi zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima.

„U izvještaju se ukazalo i na zabinutosti vezane za borbu protiv ilegalne trgovine duvana preko Crne Gore, naročito u Luci Bar, koja služi kao platforma za krijumčarenje falsifikovanih cigareta. Ilegalna trgovina duvanom ostaje zabrinjavajuća, a kapaciteti carinske administracije za prevenciju ilegalne trgovine moraju biti ojačani“, ocijenio je Dašić.

On je kazao da su predstavnici Vlade i lokalne samouprave, prilikom pozdravljanja početka rada Novog duvanskog kombinata „zaboravili“ da je Crna Gora ratifikovala Okvirnu konvenciju za kontrolu upotrebe duvana (FCTC) Svjetske zdravstvene organizacije.

„Crna Gora je time preuzela međunarodnu obavezu da će sprovoditi politiku kontrole duvana, samim tim i zabraniti sve vrste reklamiranja, promocije duvana i duvanskih sponzorstava, kao i sve oblike komercijalne komunikacije, preporuka ili aktivnosti, koje su vezane za duvan ili duvansku industriju“, pojasnio je Dašić.

On je podsjetio da svake godine globalna epidemija upotrebe duvana ubije više od sedam miliona ljudi, od kojih je, kako je rekao, blizu 900 hiljada nepušača, koji umiru od udisanja sekundarnog duvanskog dima.

„Skoro 80 odsto od više od milijardu pušača širom svijeta živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gdje je najveći teret za bolesti i smrt vezan za duvan“, naveo je Dašić.

Studentkinja Maja Filipović, iako je pušač, kazala je da je iznenađena što je etno ethno jazz club "Sejdefa" danas bila zona bez dima i navela da smatra da bi trebalo manje da se puši i da se odvoje zone za nepušače.

„Pušenje je baš štetno po zdravlje. Planiram da prestanem da pušim, ali tek kada budem imala mnogo obaveza, da ne stignem da zapalim cigaretu. Pošto je sada koristim kao pauzu i kao odmor ne bih da se odreknem još toga, ali planiram da istrajem u tome malo kasnije“, kazala je Filipović

.

 

Srednjoškolka Milica Kapa, koja je nepušač, kazala je da voli da izlazi na mjesta gdje zna da postoje zone bez dima.

„Mnogo mojih vršnjaka puši, i smatram da bi se time smanjio broj socijalnih pušača. Pušenje izaziva mnoge bolesti i onaj koji puši šteti sebi i drugima“, smatra Kapa.

U ethno jazz clubu "Sejdefa", danas je održana debata na temu zabrane reklamiranja duvanskih proizvoda na prodajnim mjestima, a iz debatnog kluba Gimnazije „Slobodan Škerović“ su poručili da reklamiranje duvanskih proizvoda pravi probleme ljudima koji se odvikavaju od cigareta i, kako su kazali, loše utiče na djecu koja, kako su pojasnili, još nisu shvatila loš uticaj duvana na zdravlje.

NVO Juventas i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), ranije su podnijele Inicijativu Vladi kojom su zatražile da uvede zabranu pušenja u javnim prostorima, čime bi se, kako smatraju, omogućila puna primjena važećeg Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

Terenski radnici Drop in centra za osobe koje koriste droge iz nevladine organizacije (NVO) Juventas, odnijeli su na uništenje 31 kutiju kontaminiranog pribora za injektiranje, saopšteno je iz te organizacije.

Prikupljanje kontaminiranog pribora jedna je od aktivnosti, podsjetili su iz Juventasa, koja se u okviru programa smanjenja štete sprovodi u Drop in centru NVO Juventas još od 2004.godine.

“Pozivamo sve građane da nas nazovu na brojeve telefona 020/624-608 i 067/632-245, ukoliko na javnim površinama primijete odbačene igle i špriceve, kako bi naši terenski radnici izašli na lokaciju i uklonili iste”, poručili su iz NVO Juventas.

Iz te organizacije su naveli da je ukupno 28 kilograma kontaminiranog pribora za injektiranje uništeno u okviru Kliničko-bolničkog centra Crne Gore.

Željeli bismo da obavijestimo zainteresovanu javnost da predstavnice civilnog sektora u radnoj grupi za izradu Nacrta zakona o mladima, obrazovanoj od strane Ministarstva sporta, nijesu saglasne sa nacrtom koji je poslat na javnu raspravu.

Nacrt zakona o mladima koji je objavljen za javnu raspravu nije produkt zajedničkog rada vladinih i nevladinih članova radne grupe, već produkt samostalnog rada resornog ministarstva.

Naime, predstavnici Ministarstva sporta u radnoj grupi za izradu Nacrta zakona o mladima su samostalno kreirali predloženi nacrt i dali prestavnicama civilnog sektora, ravnopravnim članovima radne grupe, 15 radnih sati da dostave komentare i konsultuju se sa ostatkom civilnog sektora.

Komentari civilnog sektora su poslati kao i jasno verbalizovano neslaganja sa predloženim rješenjima i da tekst nacrta zakona treba suštinski izmijeniti, što nije spriječilo Ministartsvo sporta da nacrt zakona da na javnu raspravu.

Civilni sektor u radnoj grupi za izradu Nacrta zakona o mladima su predstavljale:

- Elvira Hadžibegovid Bubanja, Forum MNE

- Marija Stajović, Juventas

- Dunja Samardžić, Udruženje mladih sa hendikepom

Cilj kreiranja Zakona o mladima je unapređenje društvenog položaja mladih i stvaranja uslova za ostvarivanje njihovih potreba, pošto predloženi Nacrt zakona to ne ispunjava, pozivamo sve mlade ljude, kao i stručnu i laičku javnost da se uključe u javnu raspravu i da daju svoje komentare i sugestije.


 

Drugi modul petog ciklusa Harm Reduction Academy se nastavlja u prelijepoj Mombasi, Kenija, od 21 do 25 maja , gdje je naša koordinatorka programa Smanjenja štete za osobe koje koriste droge, Marija Milić.

Ovaj modul je posvećen saznanjima o teroriji promjena koja stoji iza programa smanjenja štete, savremenih alata uz pomoć kojih se sprovode monitoring i evaluacija programa, metodama koje se koriste kako bi se izmjerio uspjeh programa, kao i istraživačkih metoda koje se u programu smanjenja štete koriste.

 

Učesnici će takođe dobiti praktično iskustvo korišćenja različitih metoda i alata za monitoring i evaluaciju programa.

Tokom posjeta na terenu, učesnici su se upoznali sa lokalnom situacijom u kojoj se nalaze osobe koje koriste droge, posjetili su supstitucionu terapiju metadonom, Drop in centre i imali priliku da učestvuju u terenskom radu zajedno sa terenskim radnicima ovdašnjih NVO, kao i ostalim aktivnostima koje NVO u Mombasi implementiraju tokom sprovođenja programa smanjenja štete.

 


 

U periodu od 11 do 14.05.2018. Juventas je ugostio članove Youth Organization for Drug Action (YODA), kao nastavak treninga iz Varšave i Kijeva u aprilu ove godine.

Tema ove radionice se odnosila na organizacione i etičke aspekte u radu sa beskućnicima, kao i na zaštitu ljudskih i socijalnih prava beskućnika koji koriste psihoaktivne supstance.

Članovi YODA-e su imali prilike da posjete sva tri Drop in centra NVO Juventas, gdje su se upoznali sa radom naših centara, načelima sprovodjenja terenskog rada, da se upoznaju sa politikama o drogama koje se sprovode u našoj zemlji, izazovima i problemima sa kojima se susrijećemo u radu sa populacijama u riziku.

 Zajedno sa terenskim radnicima NVO Juventas, drugog dana treninga, posjetili su nekoliko lokacija u Podgorici, koje su prepoznate kao lokacije na kojima se odvijaju terenske aktivnosti i na kojima se okuplja dio klijenata koji posjećuju pomenute Drop in centre.

 

 

 

Koordinatorka programa Smanjenje štete za osobe koje koriste droge, Marija Milić, prisustvala je sastancima Drug policy Network South Eastern Europe (DPNSEE), koji se odnose na saradnju Vladinog i Nevladinog sektora na polju droga, kako bi se utvrdila pravila dosadašnje i buduće saradnje tih sektora.

Sastancima, koji su održani u Beogradu od 9. do 10. maja, prisustvovali su predstavnici Vladinog i Nevladinog sektora iz država Jugoistočne Evrope.

Sastanci su imali za cilj uvrđivanje pravila dosadašnje i buduće saradnje ta dva sektora na polju droga.

Jedna od tema je bila implementacija ciljeva održivog razvoja, kao i djelovi kooperacije Vladinog i Nevladinog sektora koji mogu doprinijeti humanijoj i efikasnijoj politici za droge.

Sastanke su organizovali DPNSEE, Diogenis - Drug policy dialogue iz Grčke i Kancelarija za borbu protiv droga Republike Srbije.

 

Nedostatak fizičke aktivnosti prouzrokuje različita oboljenja kod mladih, a uvođenjem predmeta Zdravi stilovi života kao obaveznog u obrazovni sistem, ta populacija bi naučila da se odgovorno ophodi prema svom tijelu, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, je, povodom Svjetskog dana fizičke aktivnosti 10. maja, podsjetio da crnogorski osnovci i srednjoškolci u okviru predmeta Zdravi stilovi života, koji je izborni, stiču osnovne vještine za očuvanje i unapređenje zdravlja.

„Imamo jednu poražavajuću statistiku kada je u pitanju odabir ovog predmeta, jer je organizovan u formi izbornog predmeta, pa tako 32 odsto osnovaca je imalo priliku da pohađa predmet Zdravi stilovi života. Tragičan je podatak da je svega 16 odsto srednjoškolaca imalo priliku da pohađa taj predmet. Situacija u gimnazijama je nešto bolja, te tako imamo podatak da je 43 odsto gimnazijalaca pohađalo taj predmet“, rekao je Dašić u izjavi za PR Centar.

On je kazao da statistika potvrđuje činjenicu da nedostatak fizičke aktivnosti prouzrokuje različita oboljenja osnovaca i srednjoškolaca.

„Nedostatak fizičke aktivnosti u životu mlade osobe dovodi do gojaznost, kifoze, skolioze, odnosno krive kičme. Upravo zbog toga bi trebalo drugačije organizovati predmet fizičko vaspitanje, u okviru kog bi djeca trebalo da imaju časove korektivne gimnastike umjesto kolektivnih časova, jer znamo da kolektivni sportovi pogoduju samo malom broju talentovanih“, poručio je Dašić.

On je kazao da je bitno da mladi steknu pravilne navike u ishrani i odgovoran stav prema svom tijelu.

„Bitno je napomenti da mladi u okviru predmeta Zdravi stilovi života mogu naučiti kako pravilno da se hrane, kako da prilagode ishranu i da očuvaju i unaprijede zdravlje, kao i da se odgovorno ophode prema svom tijelu kada je u pitanju zdrava ishrana“, kazao je Dašić.

On je pojasnio da podaci UNICEF-a ukazuju da djeca uzrasta od 12 do 14 godina, provode više od tri sata za računarom ili pametnim uređajima, te da je, kako je istakao, bitno da mladi adekvatno organizuju svoje vrijeme.

„Djeca bi trebala da se bave fizičkom aktivnošću sat dnevno, a manje od dva sata da provode za pametnim uređajima, koji odvlače njihovu pažnju. Zato je jako važno da izborni predmet Zdravi stilovi života postane obavezan predmet u svim osnovnim i srednjim školama, kao i gimnazijama, kako bi svi imali priliku da nauče osnovne vještine koje su važne u prevenciji različitih oboljenja“, rekao je Dašić.

On je kazao da je važan faktor u prevenciji mnogih oboljenja fizička aktivnost odgovarajuće vrste, inteziteta i trajanja i da, kako je pojasnio, može značajno izmijeniti morbiditetnu i mortalitetnu sliku kada su mladi u pitanju.

Kako je Dašić istakao, uvažavanje određenih preporuka, u zavisnosti od starosne dobi, zdravstvenog stanja, pola i kondicije, mogu uticati na kvalitet života.

„One stimulišu organizam u pozitivnom smislu i vode ka povećanju potrošnje energije, održavanju odgovarajuće tjelesne mase, poboljšanju kapaciteta pluća, funkcije srca i krvnih sudova, održavanju dobre krvne slike, krvnog pritiska, smanjenju rizika od nastanka bolesti kostiju, malignih oboljenja, dobrom raspoloženju, dugom i kvalitetnom životu“, saopštio je Dašić.

On je rekao da preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, za uzrast od osam do 64 godine navode da bi osobe trebalo da praktikuju 150 minuta aerobne fizičke aktivnosti na nedeljnom nivou.

„Odrasli, koji žele da poboljšaju svoje zdravlje, preporučuje se da vježbaju do 300 minuta svake sedmice. Vježbanje, odnosno fizička aktivnost ima nevjerovatne prednosti, ne samo za fizičko zdravlje, već i za emotivno, intelektualno i socijalno zdravlje. Svima se preporučuje uključivanje treninga u dnevni ritam kako bi doprinijeli svom mentalnom, emocionalnom i fizičkom blagostanju“, objasnio je Dašić.