Vršnjačko nasilje se ne tiče samo pojedinaca, već ima duboke društvene korjene i zbog toga suzbijanje mora uključivati širu društvenu akciju i napore svih, a kada je o tom problemu riječ, pomoć i edukaciju treba pružiti žrtvi, ali i počiniocu.

To je ocijenjeno na treningu za članice mreže nevladinih organizacija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, koji je organizovan u okviru projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, a koji realizuju Juventas, Udruženje Roditelji, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnom i regionalnom razvoju.

Predavačica na treningu, Ivana Sekol, sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osjeku, smatra da se vršnjačko nasilje ne tiče samo pojedinaca, počinilaca i žrtava, već je, kako je dodala, to problem koji ima duboke društvene korjene.

„Samim tim, njegovo suzbijanje mora uključivati širu društvenu akciju i napore svih nas. Stanje na terenu u Crnoj Gori pokazuje da su u zadnjih 10-ak godina učinjeni značajni koraci, kada je riječ o pokušaju zaštite djece i mladih od nasilja. Čini se da se većina tih napora odnosi na zaštitu djece od nasilja u porodici, a napori preveniranja takvih oblika ponašanja u školama su u začetku“, navela je Sekol.

U Hrvatskoj, kako je dodala, postoje slični napori kao i u Crnoj Gori da se prevenira vršnjačko nasilje.

„Cijela priča je počela sa UNICEF-ovim programima „Stop nasilju među djecom u školama“. Taj program pokušava ciljati na škole kao cjeline, djelovati na školu kao ustanovu, na razred kao grupu, na pojedine počinioce nasilja i žrtve. Taj program je implementiran u brojnim školama i rezultati su pokazali da pozitivnih učinaka ima. Pitanje je koliko i do koje mjere se ti programi, jednom implementirani, nastavljaju primjenjivati sistematski i kontinuirano, kada UNICEF prestane evaluirati taj program“, istakla je Sekol.

Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Marković, podsjetila je da je istraživanje te organizacije, prije nekoliko mjeseci, pokazalo da je svako četvrto dijete prošle školske godine bilo žrtva vršnjačkog nasilja ukazujući da je taj problem u Crnoj Gori evidentan.

„Civilni sektor je tu da zagovara promjene i da pokuša da ponudi konkretne preporuke. Zbog toga se organizuju ovi treninzi, koji služe za jačanje kapaciteta članica mreže. Jako je bitno da svi koji se bave problemom vršnjačkog nasilja, dobro poznaju osnove, da znaju koji je to razvojni proces djeteta, koje su vrste i posljedice vršnjačkog nasilja“, rekla je Marković.

U borbi protiv vršnjačkog nasilja, kako smatra, civilni sektor može mnogo, ali samo, kako je kazala, u saradnji sa institucijama.

„Tu prije svega mislim na obrazovne institucije. Vršnjačko nasilje nije organičeno samo na škole, ali je činjenica da ga u školama ima u velikoj mjeri i da ga je u školama najlakše identifikovati i prevenirati“, navala ja Marković.

Predsjednik NVO Pandora iz Herceg Novog, Aleksandar Jerotić, ukazao je da vršnjačkog nasilja ima mnogo, da se ono ispoljava na više načina i da je najčešći i „najbrutaliniji“ vid nasilja fizičko.

„Danas je u porastu internet nasilje, koje se dešava u školskoj zajednici, a zapravo se ne dešava u školi kao školi. Djeca budu izvrgnuta porugama. Snimak, na You Tube-u, pregleda mnogo ljudi i to prelazi granice škole i širi se na grad i cijelu okoliniu“, objasnio je Jerotić.

On smatra da je veoma važno raditi na prevenciji vršnjačkog nasilja.

„Održavamo tribine, radionice za djecu, vršnjačke edukacije. Država je sprovela program da se djeca upoznaju sa onim što se smije i onim što se ne smije. Crna Gora ima dobar Zakon, ali implementacija nije na zadovoljavajućem nivou. Borimo se da implementacija bude jača i da napravimo da postoji osvješćenost kod pedagoških radnika i roditelja“, rekao je Jerotić.

Prema njegovim riječima, mora da postoji saradnja škole, roditelja i svih drugih institucija, a potrebno je da se, kako smatra, utvrdi pojedinačna odgovornost.

„Prebacivanje problema sa jednih na druge je stvar kolektivne odgovornosti i tada se gubi individualna odgovornost. Mora se utvrditi lična odgovornost da bismo mogli rješavati problem. Jer, kada se utvrdi odgovornost, onda će tačno da se zna ko šta treba da radi i šta je čiji posao“, rekao je Jerotić.

On smatra da nasilje često proističe iz porodice i da pomoć i edukaciju treba pružiti žrtvi, ali i počiniocu.

„Djeca, u nekim porodicama znaju za fizičko nasilje, kao za jedini način rješavanja problema. Ona to prenose dalje u školsko okruženje. Nakon bilo kog vršnjačkog nasilja pomoć i edukaciju treba pružiti kako žrtvi, tako i počiniocu. Jer ako ne pomogneš onome ko radi nasilje, on će smatrati da je to opravdano i nastavićea sa vršenjem nasilja“, objasnio je Jerotić.

Psiholog, Dušica Dubljević, pojasnila je da vršnjačko nasilje može da ostavi različite posljedice u zavisnosti od toga koliko ono traje i od ličnosti djeteta koje trpi nasilje.

„Nekada se posljedice vršnjačkog nasilja ne vide odmah. Najčešće posljedice su promjene u ponašanju, uznemirenost, povlačenje u sebe, agresivnost. Nažalost, nekad može da dođe do ozbiljnijih posljedica, pada u postignuću u školi, bježanja sa časova i različitih devijantnih ponašanja. A najgori ishod može da bude i samoubistvo“, ukazala je Dubljević.

Ona je objasnila da se uglavnom reaguje kada se desi fizičko nasilje, zbog toga što je ono najvidljivije.

„Ali psiholozi uvijek apeluju na taj nevidljivi dio. Svako nasilje, bilo da je fizičko, verbalno, socijalno, seksualno, ekonomsko, sajber, kojeg je sve više, nosi u sebi psihičko nasilje. I zbog toga se treba mnogo više pozabaviti posljedicama koje se ostavljaju na emocionalni razvoj, a nažalost mi kao sredina reagujemo tek na fizičko nasilje“, rekla je Dubljević.

Mrežu nevladinih organizacija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, koja je formirana u okviru projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, čine nevladine organizacije iz sve tri crnogorske regije, a ima za cilj koordinisan i starteški pristup rješavanju problema vršnjačkog nasilja.

 

U okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ do sada je u crnogorskim srednjim školama realizovano deset od ukupno 30 planiranih panel diskusija na kojima je učestvovalo preko 290 učenika/ca.

Projekat sprovode Juventas i agencija MINA uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Panel diskusije imaju za cilj da se mladi upoznaju sa konceptom medijske pismenosti, analizom i evaluacijom medijskog sadržaja, tehnikama i aspektima medijske pismenosti, ali i prirodom medija uopšte, kao i da se diskutuje o navikama i potrebama srednjoškolaca kada je u pitanju ova oblast.

Pored toga, učenici su imali priliku da razgovaraju sa novinarima i urednicima agencije MINA o prirodi i značaju agencijskog novinarstva, ali i o medijskoj sceni u Crnoj Gori.

Projektni tim je posjetio sljedeće srednje škole:

  1. Ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica
  2. Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica
  3. Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica
  4. Srednja stručna škola „Sergije Stanić“ Podgorica
  5. Srednja stručna škola Nikšić
  6. Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić
  7. Ekonomsko-ugostiteljska škola Nikšić
  8. Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad
  9. Gimnazija Cetinje
  10. Srednja stručna škola Cetinje

 

Država mora što prije uložiti napore u pravcu jačanja preventivnih navika kod mladih, kao i povećati svijest o mogućim posljedicama rizičnog ponašanja, a neophodno je i pružiti podršku roditeljima, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, kazao je da je 38.1 odsto mladih navelo da se osjeća pod stresom svakodnevno ili više puta nedeljno, u okviru istraživanje o zdravlju mladih i njihovim navikama, sprovedeno među učenicima I, II i III razreda srednjih škola.

„Stručna podrška nije dovoljno prisutna. U prilog tome, ide podatak da se tek jedan odsto srednjoškolaca obraća za pomoć školskom psihologu, a tek se 0,4 odsto nekada obratilo za pomoć Savjetovalištu za mlade koje funkcioniše u okviru primarne zdravstvene zaštite“, kazao je Dašić.

On je rekao da taj podatak ukazuje da su psihološko-pedagoške službe u školama i savjetovališta za mlade, nejednako i nedovoljno razvijene, a da se mladi, kako je naveo, oslanjaju isključivo na podršku porodice i prijatelja.

„Zabrinjava i podatak da šest odsto mladih navodi da su više puta koristili sedative, dok njih 10,8 odsto navodi da je probalo jednom u svom životu neki lijek za snižavanje stresa. Što znači da skoro 17 odsto ispitanika je probalo neki od sedativa. Podatak iz ESPAD istraživanja iz 2015 godine, govori da je deset odsto šesnaestogodišnjaka navelo da je probalo neki od sedativa“, istakao je Dašić.

On je rekao da 43.7 odsto ispitanika, koji su naveli da koriste sedative, a nisu im propisali ljekari, odgovorili su da do te grupe ljekova dolaze iz kućne apoteke, dok 17.6 odsto kupuje od prodavca koji ne traži recept“, rekao je Dašić.

On je poručio da je neophodno da roditelji drže ljekove iz grupe sedativa van domašaja djece, a da bi ustanove koje izdaju te ljekove bez recepta, kako je istakao, trebale poštovati pravne regulative.

Prema njegovim riječima, 7,8 odsto mladih navelo je da je nekada probalo neku psihoaktivnu supstancu, dok nešto više od polovine ispitanika poznaje nekog iz bliskog okruženja ko koristi psihoaktivne supstance.

„75 odsto mladih navelo je da je probalo alkohol, dok je 38 odsto mladih navelo da je probalo neki od duvanskih proizvoda. Svaki deseti učenik svakodnevno aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda. Dok više od polovine korisnika duvana, u populaciji I,II, III razred srednje škole, koristi više od pet cigareta dnevno, što ukazuje na značajnu zavisnost i ozbiljno ugrožavanje zdravlja“, naveo je Dašić.

On je ocijenio da je neophodno što prije uložiti napore u pravcu jačanja preventivnih navika, kao i svijesti o mogućim posljedicama rizičnog ponašanja, jer je prevencija, kako je rekao, mnogo jednostavnija i jeftinija za razliku od liječenja.

„Naša poruka je da se treba mladima posvetiti dužna pažnja, poboljša ponuda za svrsishodnije i zanimljivije korišćenje slobodnog vremena, poboljša učešće mladih u odlučivanju. Potrebno je jačati preventivne i tretmantske službe, ali i dati podršku roditeljima“, poručio je Dašić.

 

 

 

NVO Juventas raspisuje poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviu projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’ koji zajednički realizuju Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore I Centar za podršku logalnog I regionalnog razvoja.

 

Ciljevi konkursa su:

  1. Osnaživanje i izgradnju kapaciteta OCD;
  2. Doprinos kreiranju adekvatnih mehanizama za borbu protiv vršnjačkog nasilja i njegovu prevenciju od strane institucija;
  3. Podsticanje učešća OCD u procesima kreiranja politika vezanih za ovu temu.

Ukupan iznos sredstava koja će biti distribuirani u okviru ovog poziva iznosi 54.000,00 EUR. Predviđena visina grantova iznosi od 5 000 do 9 000 eura.

 

Rok za predaju prijedloga projekata u štampanoj i elektronskoj formi je 18. februar 2019. godine do 12.00h.

Ukoliko imate neka pitanja vezana za pravila prijavljivanja, oblasti u kojima projekti treba da budu realizovani ili neko drugo pitanje vezano za konkurs, možete ih poslati na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.  najkasnije do 05. februara.

Više informacija o prioritetnim oblastima, ciljevima poziva, načinu prijave I ostalim detaljima možete naći u Vodiču za pijavljivanje na konkursVODIČ

 

 

Within the project ``At-risk Youth Social Empowerment`` supported by the European Union and implemented by following organisations: Juventas (Montenegro)-project coordinator, HOPS (Macedonia), ARSIS (Albania), Prevent (Serbia), Margina (Bosnia and Herzegovina), Labyrinth (Kosovo), Foundation SHL (Germany).

Problems that are analysed through this project and that are dealt with in different policy papers will be further elaborated and adapted for wider audiences, in order to increase public awareness on human rights and social issues of youth at risk (youth in conflict with the law, youth who use drugs, youth leaving alternative care, youth from disadvantaged families, youth with street experience) that need joint engagement of citizens and governmental institutions, as well as CSOs in order to be resolved, possibly with professional actors and real life situations of youth directly. The movie would be translated and broadcasted on televisions with national frequency in each WB country, with possible showings in other events too: festivals, theatres, cultural centres.

The video should be focused on raising awareness about the importance of the social inclusion of the at risk youth using different audio-visual tools. It should, at the same time, be able to provoke higher cognitive and emotional engagement of the audience which is expected to be consisted of young people, state authorities, education institutions, social care institutions, parents, media, civil society organisations and general public.

 

If you are a group of professionals, organisation or company active in the area of video production and you would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in raising awareness about the threat of social exclusion of at-risk youth, please apply with a cover letter, CV of organization or company along with CVs of people involved, maximum one page document describing your idea and financial offer by email quoting the position “Call for submission of offers for the production of a theatre play within At Risk Youth Social Empowerment project” to the following address:

Download Terms of reference for the production of a video

 

Fax: +3820657098

 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

 

Terms of reference for the production of a theatre play

 

Within the project ``At-risk Youth Social Empowerment`` supported by the European Union and implemented by following organisations: Juventas (Montenegro)-project coordinator, HOPS (Macedonia), ARSIS (Albania), Prevent (Serbia), Margina (Bosnia and Herzegovina), Labyrinth (Kosovo), Foundation SHL (Germany).

The theatre play should be focused on raising awareness about the importance of the social inclusion of the at risk youth using different audio-visual tools of the performance art. It should, at the same time, be able to provoke higher cognitive and emotional engagement of the audience which is expected to be consisted of young people, state authorities, education institutions, social care institutions, parents, media, civil society organisations, etc. The final product should be quality produced play with the capacities to raise awareness about the treat of social exclusion of at risk youth and to put focus to the necessity of dealing with this issue in a more determined way.

Download: Terms of reference for the production of a theatre play

If you are a group of professionals, organisation or company active in the area of theatre art and you would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in raising awareness about the threat of social exclusion of at-risk youth, please apply with a cover letter, CV organization/company along with CVs of people involved, proposed methodology, script and financial offer by email quoting the position “Call for submission of offers for the production of a theatre play within At Risk Youth Social Empowerment project” to the following address:

Fax: +3820657098

 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

Svaki deseti učenik prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, a 75,5 odsto ih je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje je sprovedeno među učenicima prvog, drugog i trećeg razreda 41 srednje škole u 16 crnogorskih opština od 1. oktobra do 1. novembra na uzorku od 2.371 učenika i učenice, a predstavljeno je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, koji je NVO Juventas, organizovao uz podršku Ministarstva sporta.

Saradnik na javno-zdravstvenim programima u NVO Juventas, Jovan Dašić, ocijenio je da rezultati istraživanja ukazuju na zabrinutost u domenu zdravlja mladih.

„Nadam se da će istraživanje biti snažan apel na zdravstveni sistem u cilju pojačanog ulaganja u preventivne programe iz zdravstvene brige o mladima“, istakao je Dašić.

On je kazao da su se, kada su u pitanju faktori rizika po zdravlje mladih, posebno osvrnuli na konzumaciju duvana, alkohola i narkotika.

„Tako svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, dok više od polovine mladih korisnika duvana popuši više od pet cigareta dnevno. Ukoliko se osvrnemo na upotrebu alkohola, 75,5 odsto mladih navodi da je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, dok 7,8 odsto učenika navodi da je probalo neku psihoaktivnu supstancu“, rekao je Dašić.

On je kazao da više od polovine učenika poznaje nekoga iz bliskog okruženja mladog ko je korisnik određenih psihoaktivnih supstanci.

„Istraživanje je pokazalo da se više od jedne trećine mladih, 38,1 odsto, osjeća pod stresom svakodnevno, a nezanemarljiv je broj mladih koji imaju iskustva sa ljekovima za snižavanje anksioznosti, stresa i napetosti“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, mladi se o temama koje ih interesuju najčešće informišu putem interneta, društvenih mreža i televizije.

„Njihovu pažnju treba usmjeriti putem tih komunikacionih kanala, ali i obučenih vršnjačkih edukatora, na odabir predmeta Zdravi stilovi života i na postojeće službe podrške u domovima zdravlja“, ocijenio je Dašić.

On je ukazao da su, u okviru projekta, radili na promociji savjetovališta koja funkcionišu u okviru domova zdravlja, i zajedno sa srednjoškolcima, kako je pojasnio, izradili preporuke za unapređenje rada programa savjetovališta za mlade.

Šefica Odjeljenja za empirijska istraživanja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Milena Nikolić, kazala je da podaci istraživanja ukazuju na to da 67,8 odsto učenika prvog, drugog i trećeg razloga srednjih škola najčešće svoje slobodno vrijeme provodi tako što koristi internet ili društvene mreže.

„Na drugom mjestu, kao najčešća aktivnost koju upražnjavaju u svoje slobodno vrijeme, jeste druženje sa vršnjacima van škole, što najčešće podrazumijeva odlaske u kafiće. Da u svoje slobodno vrijeme najčešće čitaju knjige navodi svaki deseti učenik, a da u svoje slobodno vrijeme najčešće posjećuju kulturne događaje, navodi svega 1,8 odsto učenika“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da više od tri sata dnevno na internetu provodi skoro polovina anketiranih učenika, a više od pet sati dnevno provodi svaki četvrti učenik, odnosno 24,7 odsto ispitanika.

„Da više puta nedeljno ili svakodnevno ostaje budno do kasno, navodi više od polovine ispitanika, odnosno 56,7 odsto“, kazala je Nikolić.

Istraživanje je, kako je rekla, pokazalo da 38,1 odsto ispitanika navodi da je više puta nedeljno ili svakodnevno pod stresom, a da skoro nikada nije pod stresom, kako je kazala, navodi svaki četvrti ispitanik.

„Najčešći razlozi zbog kojeg učenici navode da se osjećaju da su pod stresom odnose se na obaveze u školi, njih 61,1 odsto, emotivni ili ljubavni problemi 23 odsto, 11 odsto navodi da se osjećaju pod stresom zbog porodičnih odnosa“, navela je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da, ukoliko im je potrebna psihološka i emocionalna podrška, ukoliko osjećaju da su pod stresom, ispitani učenici/ce najčešće navode da se za pomoć obraćaju roditeljima.

„Ovaj odgovor daje 47,5 odsto ispitanika. 27,1 odsto ispitanika navodi da se u slučaju ovakvih problema najčešće za pomoć obraća drugu ili drugarici, dok 0,4 odsto navodi da se obraća za pomoć Savjetovalištu za mlade ili domu zdravlja“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da skoro polovina anketiranih učenika/ca ne zna da savjetovalište postoji, a da 93 odsto navodi da nikad nije posjetilo savjetovalište za mlade pri domovima zdravlja.

„Da su nekad koristili tablete za smirenje navodi 16,8 odsto ispitanika. Među onima koji navode da su nekad koristili ovu vrstu ljekova, gotovo polovina kaže da ih nabavlja tako što ih uzima iz kućne apoteke, jer ih koristi neko od porodice, a 17,6 odsto navodi da ih kupuju kod prodavca koji ne zahtjeva recept“, navela je Nikolić.

Prema njenim riječima, 39 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neki duvanski proizvod, „a prvu cigaretu najčešće u prosjeku probaju sa 13 godina“.

„Svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, i više od polovine onih koji su aktivni konzumenti duvanskih proizvoda, zapale više od pet cigareta dnevno“, rekla je Nikolić.

 75 odsto ispitanika, kako je kazala, navodi da su probali alkohol.

„Anketirani učenici su u prosjeku probali alkohol prvi put sa 13 godina. Svaki deseti učenik navodi da konzumira alkohol više puta nedeljno ili svakodnevno. 7,8 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neku psihoaktivnu supstancu, dok više od polovine ispitanika navodi da poznaje nekog u svom okruženju od vršnjaka koji koriste neku od psihoaktivnih supstanci“, kazala je Nikolić.

Ona je kazala da 31 odsto ispitanika navodi da su seksualno aktivni.

„Prvi seksualni odnos su imali sa 14 godina. 30,8 odsto ispitanika navode da pri prvom seksualnom odnosu nisu koristili zaštitu, a gotovo jedna trećina ispitanika navode da ne koristi zaštitu prilikom seksualnog odnosa“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da, kada govore o tome koje teme bi željeli da dobijaju u školi u većoj mjeri, tri najznačajnije teme koje se izdvajaju su načini zdrave ishrane, važnost i način upražnjavanja fizičke aktivnosti, kao i kontrola emocija i upravljanje stresom.

„Jedna trećina ispitanika navodi da uglavnom ne dobija savjete o tome kako da unaprijede svoje zdravlje od izabranog ljekara, a jedna trećina ih navodi da se ne osjećaju slobodnim da svog ljekara pitaju pitanja koja imaju veze sa svojim zdravljem“, rekla je Nikolić.

Kako je pojasnila, neke od najčešćih razloga koje navode zašto je to tako, ispitanici navode neljubaznost i nepristupačnost medicinskog osoblja.

„Više od polovine ispitanika navodi da nikad nije prisustvovalo predavanjima koje Savjetovalište za mlade organizuje u školi iz razloga što nisu znali da se takva savjetovališta organizuju“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da više od polovine učenika  navode da su pohađali predmet Zdravi stilovi života u školi od čega je više od polovine ovih učenika zadovoljno nastavom, a 76 odsto ispitanika, kako je ukazala, navode da bi preporučilo ovaj predmet drugom učeniku.

Savjetnica u Direktoratu za Mlade Ministarstva sporta, Andrea Popović, podsjetila je da je taj resor, kroz Strategiju za mlade, prepoznao segment koji se odnosi na zdravlje i bezbjednost mladih.

Ona smatra da je porazan podatak iz istraživanja koliko je mladih posjetilo savjetovališta, „jer smo vidjeli da se 30 odsto mladih susreće sa svakodnevnim stresom“.

„Veliki procenat mladih konzumira psihoaktivne supstance, alkohol i duvan, tako da mislim da i nastavnici treba da porade na informisanju mladih o postojanju savjetovališta“, kazala je Popović.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja, Miro Knežević, kazao je da su rezultati istraživanja koje je predstavljeno „donekle zabrinjavajući“.

„Mladi i djeca su jedna od najrizičnijih populacija u zdravstvenom sistemu, i dosta se vodi računa o toj populaciji. Počevši od Svjetovališta za mlade, koje je organizvano u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i svim domovima zdravlja. U skoro svim domovima zdravlja postoje savjetovališta za mlade i treba te potencijale mladi da iskoriste“, istakao je Knežević.

On je rekao da iz više perspektiva gleda na podatak iz istraživanja da mladi nisu upoznati da postoje savjetovališta za tu populaciju.

„Trebali smo i mi da radimo na tome, da približimo to djeci, ali ne može samo jedna strana da radi na tom polju. Ako se interesuje samo Ministarstvo zdravlja za to, a ne interesuju se djeca ili druge institucije, nećemo doći do nekog uspjeha. Moramo tu da uključimo sve strane, samo zajednički možemo da dođemo do cilja, a naš cilj je zdrava populacija“, smatra Knežević.

Glavna sestra u Svjetovalištu za mlade pri Domu zdravlja Andrijevica, Ivana Miketić Vasović, predstavila je dobar primjer prakse tog savjetovališta, navodeći da je cilj savjetovališta da mladi osnaže svoje samopouzdanje, i da izgrade pozitivnu sliku kako o sebi, tako i o drugima.

„Cilj je da izgrade osjećaj odgovornosti za svoje postupke, da znaju da pravo izbora još uvijek postoji, ali ga treba samo pravilno prepoznati“, istakla je Miketić Vasović.

Ona je pojasnila da Savjetovalište za mlade u Andrijevici, u skladu sa brojem osiguranika, ima predviđene tri sesije rada, navodeći da ne obrađuju samo te teme, „jer bismo se prosto osjećali bespotrebno“.

Miketić Vasović je kazala da problem predstavlja nedostatak kadra, koji je uzrokovan izostankom finansijske podrške.

„Nedostatak kadra, mali broj sesija, nerazvijenost Opštine, finansijska ograničenost, nije bila prepreka da moje Savjetovalište ne zaživi u praksi. Potrebna je volja i ljubav za posao. Da bi zaživjelo jedno savjetovalište, komunikacija u tim savjetovalištima sa obrazovnim ustanovama je od velike važnosti“, ocijenila je Miketić Vasović.

Ona smatra da bi, u radu savjetovališta, trebalo uvesti psihologe, kao i osigurati tehničku podršku za rad na terenu.

Vršnjačka edukatorka, Tara Tomanović, kazala je da je u septembru završila Juventasovu obuku za vršnjačkog edukatora, navodeći da su tom prilikom proširili znanja na teme seksualnog i reproduktivnog zdravlja, polno prenosivih bolesti, nasilja, narkotika i zdravih stilova života.

Ona smatra da je vršnjačka edukacija značajna u prenošenju tačnih informacija.

„Kada sam držala radionice u svojoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, i kada sam razgovarala sa svojim vršnjacima i dok razmjenjujemo znanja o određenim temama, prolazimo kroz istu životnu fazu i imamo ista ili slična shvatanja. Mislim da se bliža komunikacija ostvari između vršnjaka, nego kad su odrasli u pitanju. Naš odnos je prisniji i informacije se lakše dijele“, istakla je Tomanović.

 

Rights Reporter Foundation (RRF) je u novembru 2018. godine u Budimpešti organizovala trening video zastupanja za aktiviste centralne i istočne Evrope. Trening je za 5 dana uspješno pripremio aktiviste iz 12 zemalja (Rumunija, Crna Gora, Češka, Slovačka, Poljska, Austrija, Belorusija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska i Estonija) da proizvode i uređuju video zapise i koriste ih za zagovaranje  smanjenja štete i za reformu politike o drogama. Među njima i naš kolega , Mladen Vujović, čime je NVO Juventas postala član mreže Fondacije Reportera za ljudska prava.

Rights Reporter Foundation (RRF) je učesnicima ovog treninga obezbijedila I mini-grantove za ostvarivanje i realizaciju njihovog prvog filma na jednu od pomenutih i aktuelnih tema u zemljama iz kojih dolaze. Izrada i objava ovog kratkog filma će biti realizovana do Marta, 2019. godine.

 

U toku prošle sedmice, zapošljeni u Drop-in centru za osobe koje koriste droge, odnijeli su na uništenje 30 kutija kontaminiranog pribora za injektiranje. U okviru Kliničko-bolničkog Centra Crne Gore biće uništeno 26 kilograma iskorišćenih igala i špriceva, koje su zapošljeni prikupili u periodu od tri mjeseca, kroz projekat Ministarstva Zdravlja „Prevencija infekcije HIV-om kod osoba koje koriste droge u Crnoj Gori“, koji NVO Juventas sprovodi od jula do decembra 2018.godine.

Podsjećamo da je prikupljanje kontaminiranog pribora jedna od aktivnosti koja se u okviru programa smanjenja štete sprovodi u Drop in centru NVO Juventas još od 2004.godine, i pozivamo sve gradjane da nas nazovu na brojeve telefona 020/624-608 i 067/632-245 ukoliko na javnim površinama primijete odbačene igle i špriceve, kako bi naši terenski radnici izašli na lokaciju i uklonili iste.

 

U okviru projekta „Prevencija infekcije HIV-om među seksualnim radnicima/cama u Crnoj Gori“, podržanog od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore, u Budvi je od 29.11. do 01.12.2018. održan trening za terenske radnike/ce NVO Juventas.

Cilj treninga je bio jačanje znanja i vještina zaposlenih za obavljanje terenskih aktivnosti, kao i jačanje međusobne saradnje i komunikacije. Tokom prvog dana treninga Marija Milić, koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, upoznala je učesnike treninga sa osnovama terenskog rada. Zatim je održana psihološka radionica na kojoj je psihološkinja Itana Kovačević kroz intreaktivan pristup i rad, podstakla učesnike da rade na unaprijeđenju timskog rada.

Tokom drugog dana treninga nastavljene su interaktivne psihološke radionice koje je takođe držala psihološkinja Itana Kovačević, a ticale su se prepoznavanja „burnout“ sindroma i instrumenata prevazilaženja istog. Takođe, jedna radionica bila je posvećena načinima brige o sebi i brige o drugima.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za grupe u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključene, Marija Radović govorila je o izazovima u radu sa korisnicima servisa podrške, kao i načinima prevazilaženja problema u radu. Nakon toga uslijedio je grupni rad i studije slučaja, što je rezultiralo aktivnim učešćem svih učesnika.

Završni dan treninga bio je posvećen primjerima sa terena kroz aktivan grupni rad učesnika.

Trening je završen sumiranjem prethodnih predavanja, davanjem preporuka za dalje usavršavanje rada i jačanje timskog duha.

 

U okviru projekta „Prevencija infekcije HIV-om među seksualnim radnicima/cama u Crnoj Gori“, podržanog od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore, u Budvi je od 29.11. do 01.12.2018. održan trening za terenske radnike/ce NVO Juventas.

Cilj treninga je bio jačanje znanja i vještina zaposlenih za obavljanje terenskih aktivnosti, kao i jačanje međusobne saradnje i komunikacije. Tokom prvog dana treninga Marija Milić, koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, upoznala je učesnike treninga sa osnovama terenskog rada. Zatim je održana psihološka radionica na kojoj je psihološkinja Itana Kovačević kroz intreaktivan pristup i rad, podstakla učesnike da rade na unaprijeđenju timskog rada.

Tokom drugog dana treninga nastavljene su interaktivne psihološke radionice koje je takođe držala psihološkinja Itana Kovačević, a ticale su se prepoznavanja „burnout“ sindroma i instrumenata prevazilaženja istog. Takođe, jedna radionica bila je posvećena načinima brige o sebi i brige o drugima.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za grupe u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključene, Marija Radović govorila je o izazovima u radu sa korisnicima servisa podrške, kao i načinima prevazilaženja problema u radu. Nakon toga uslijedio je grupni rad i studije slučaja, što je rezultiralo aktivnim učešćem svih učesnika.

Završni dan treninga bio je posvećen primjerima sa terena kroz aktivan grupni rad učesnika.

Trening je završen sumiranjem prethodnih predavanja, davanjem preporuka za dalje usavršavanje rada i jačanje timskog duha.

 

Crna Gora mora intenzivnije raditi na prevenciji HIV-a na svim nivoima, sa posebnim osvrtom na mlade, a potrebno je i češće organizovati testiranja u zajednici, kako bi bila pristupačnija ljudima koji su u riziku.​

To je ocijenjeno na edukativnoj panel diskusiji o reproduktivnom zdravlju i prevenciji HIV-a, koju je organizovala Nevladina organizacija (NVO) Juventas, povodom Svjetskog dana HIV-a, 1. decembra, u saradnji sa Unijom srednjoškolaca Crne Gore i Institutom za javno zdravlje.

Saradnik na javno zdravstvenim projektima NVO Juventas, Jovan Dašić, kazao je da je Globalni fond za HIV, tuberkolozu i malariju proglasio Crnu Goru za zemlju sa visokim teretom u odnosu na HIV.

„U 2017. se, u odnosu na 2016. godinu, bilježi pad rasta registrovanih osoba koje žive sa HIV-om. Prema izvještaju Instituta za javno zdravlje za 2017. godinu, imamo 11 novooregistrovanih slučajeva HIV-a i AIDS-a u uzrastnoj populaciji mladih, odnosno osoba od 20-29 godina, dok je nažalost jedna mlada osoba umrla“, saopštio je Dašić.

On je rekao da je država napravila napredak u pogledu poboljšanja strateških i pravnih okvira, ali da Crna Gora, kako je ocijenio, mora intenzivnije raditi i ulagati u prevenciju HIV-a na svim nivoima, sa posebnim osvrtom na mlade ljude.

„Neophodno je intenzivnije raditi da promovisanje besplatnih  savjetodavnih usluga koje funkcionišu u okviru domova zdravlja, odnosno Svjetovališta za mlade i Savjetovališta za dobrovoljno, povjerljivo i anonimno tesitranje na HIV“, kazao je Dašić.

Dašić je kazao da je na panel diskusiji od prisutnih 40, svega pet mladih ljudi bilo upoznato sa postojanjem Savjetovališta za mlade, njegovom svrhom i funkcijom.

On je rekao da mali broj učenika bira izborni predmet „Zdravi stilovi života“ u školama, na kojem, kako je ocijenio, mogu dobiti bazične informacije koje se tiču njihovog zdravlja.

„Ukoliko bi ovaj predmet bio obavezan, značajno bi se uticalo na prevenciju rizičnih ponašanja mladih. Ako mladi ljudi na vrijeme budu upoznati sa mogućim rizicima u njihovom ponašanju i ukoliko im pružimo adekvatne informacije o mogućnostima očuvanja i unapređenja njihovog zdravlja, možemo značajno uticati na različite statistike koje se tiču obolijevanja i umiranja mladih“, poručio je Dašić.

Generalni sekretar Unije srednjoškolaca, Jovan Bojović, ocijenio je da je potrebno češće organizovati  testiranja u zajednici, kako bi ih, kako je naveo, na taj način učinili još pristupačnijim ljudima koji su u riziku.

 „Ovim aktivnostima nastojimo da podignemo svijest kod mladih ljudi o važnosti prevencije i da otklonimo stigmu koja postoji među njima. U toku decembra, realizovaćemo u svim gradovima u Crnoj Gori edukativne tribine i promovisati savjetovališta, kao i testiranje na HIV“, kazao je Bojović.

On je rekao da je, tokom prošle godine, zabilježen pad u broju testiranih osoba u odnosu na prethodne godine i da je taj procenat, kako je saopštio, manji od jedan odsto ukupnog broja stanovništva Crne Gore.

„Imali smo 5.606 građana koji su testirani u državnim zdravstvenim ustanovama, izuzimajući privatne, što predstavlja 1.000 građana manje u odnosu na 2015. godinu. Smatramo da broj testiranih osoba treba da bude znatno veći i ukoliko budemo organizovali ovakve aktivnosti i više testiranja u zajednici, da ćemo to i postići“, naveo je Bojović.

On je ocijenio da će, sprovođenje češćeg testiranja i edukativne radionice, rezultirati manjim brojem inficiranih osoba, većom sigurnošću, kao i manjom stigmom i predrasudama u društvu.

{youtubw}0h6KW_q_ydA{/youtubw}

.

Povodom 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, od 23. do 30 novembra obilježava se Evropska nedjelja testiranja na HIV, saopštili su iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, Marija Milić je, u izjavi za PR Centar, ocijenila da je u borbi protiv te infekcije neophodno sprovoditi kontinuirane preventivne mjere.

„HIV je virus humane imunodeficijencije, dok je AIDS (SIDA) sindrom stečene imunodeficijencije i predstavlja posljednji stadijum infekcije HIV-om. HIV se može prenijeti putem krvi, seksualnim kontaktom i vertikalnom transmisijom - sa majke na dijete u toku trudnoće i porođaja“, pojasnila je Milić.

Epidemija HIV/AIDS-a u Crnoj Gori počela je, kako je navela, 1989. godine kada je prijavljen prvi slučaj AIDS-a.

 „Vodeći način prenosa HIV-a u Crnoj Gori je prenos seksualnim putem. Ovaj put je najčešći i od početka epidemije zadržava trend porasta. Za razliku od ovog načina, infekcija HIV-om putem krvi, bilo da se radi o osobama koje koriste droge injektiranjem (dva odsto) ili osobama koje su primile inficiranu krv putem transfuzije u zdravstvenim ustanovama (jedan odsto), ostaje i dalje prilično rijetka“, objasnila je Milić.

Prema podacima iz Instituta za javno zdravlje, kako je navela, na kraju 2017. godine u Crnoj Gori je sa HIV-om živjela 201 osoba, od čega je 178 muškaraca i 23 žene, što čini da je prevalencija te infekcije u Crnoj Gori 0,03 odsto i predstavlja, kako je dodala, jednu od najnižih u regionu i Evropi.

„Ali, iako je prevalencija infekcije niska, potreba za preventivnim programima svakako postoji i izuzetno je važno sprovoditi kontinuirane preventivne mjere, jer su upravo ti programi i mjere razlog ovakvih rezultata kada je infekcija HIV-om u pitanju“, objasnila je Milić.

NVO Juventas, kako je rekla, sprovodi programe prevencije infekcije virusom HIV-a kod osoba koje koriste droge, seksualnih radnika/ca i LGBT osoba u Crnoj Gori, uz podršku Ministarstva zdravlja.

Milić je istakla da su servisi, koji se pružaju u okviru programa, prepoznati kao važni i značajni u polju preventivnog rada.

„Servisi uključuju distribuciju sterilnog pribora za injektiranje, kondoma i lubrikanata, pružanje informacija o HIV/AIDS-u, Hepatitisu A, B i C, seksualnom i reproduktivnom zdravlju, drugima polno prenosivim infekcijama, supstitucionim terapijama, pravilnoj upotrebi kondoma, bjezbjednom korišćenju droga i predoziranju. Tu se ubrajaju i savjetovanja sa stručnim osobljem - ljekarom, psihologom, socijalnim radnicama/cima i vršnjačkim edukatorima“, pojasnila je Milić.

U okviru Drop-in centara NVO Juventasa, kako je navela, ove sedmice se odvijaju dobrovoljna testiranja na HIV i Hepatitis B i C.

„U saradnji sa Institutom za Javno zdravlje i Savjetovalištem za povjerljivo savjetovanje i testiranje, sa kojima imamo odličnu saradnju, naša NVO već nekoliko godina, u susret prvom decembru organizuje ova testiranja“, podsjetila je Milić.

Ona je pojasnila da Juventas radi na tome da testiranje bude dostupno i u nevladinim organizacijama koje se bave pružanjem servisa vezanih za prevenciju infekcije HIV-om, „kako bi pomenuti servisi bili još dostupniji klijentima i kako bi se obuhvatilo što više osoba koje pripadaju grupama u povećanom riziku“.

 

U Crnoj Gori je, mlade u sukobu sa zakonom, potrebno prepoznati kao posebno ranjivu kategoriju u svim relevantnim zakonima i podzakonskim aktima, kao i raditi na boljoj međusobnoj uvezanosti ustanova i organizacija, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Predstavnica NVO Juventas Marija Radović je, na panel diskusiji „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, koju je organizovala ta organizacija, ocijenila da je potrebno prepoznati značaj da prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela „treba osigurati ne samo krivično-pravne, već i socijalno zaštitne intervencije“.

„Cilj je prevencija budućeg delikventnog ponašanja i pružanje pomoći potrebne za korekciju postojećeg neprihvatljivog ponašanja“, istakla je Radović u PR Centru.

Prema njenim riječima, reforma maloljetničkog pravosuđa donijela je značajne novine, ocijenjujući da centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i nevladine organizacije treba da preuzmu značajniju ulogu u cilju prevencije kriminaliteta, „kao i tretmana, rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom“.

„Djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne čine to po sopstvenom izboru, nego kao rezultat suženih mogućnosti dostupnih za njihov razvoj. Kada uđu u sistem krivičnog pravosuđa, ove mogućnosti su još više ograničene“, navela je Radović.

Ona je kazala da djeca i mladi u sukobu sa zakonom to postaju jer su često, kako je pojasnila, žrtve zlostavljanja i zanemarivanja, nemarnog ili neadekvatnog roditeljstva i ekonomskih teškoća.

„Samim tim, možemo reći da maloljetnička delikvencija predstavlja neuspjeh društva da obezbijedi zaštitno okruženje za svoju djecu“, rekla je Radović.

Ona je ukazala da su, u prošloj godini, prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova, podnijete krivične prijave protiv  317 maloljetnika „koji čine 8,7 odsto ukupnog broja učinilaca krivičnih djela“.

„Kada govorimo o servisima podrške i ustanovama koje nude zaštitu i tretman mladima u sukobu sa zakonom, treba istaći da je JU za djecu i mlade Centar „Ljubović“ jedina ustanova socijalne i dječije zaštite koja se bavi institucionalnom zaštitom djece i mladih u sukobu sa zakonom“, kazala je Radović.

Govoreći o obrazovnom sistemu, Radović je ocijenila da postojeći pravni i strateški okvir kojim se uređuje oblast obrazovanja nema dovoljno odredbi koje obuhvataju djecu i mlade u sukobu sa zakonom.

„Veliki nedostatak u podršci mladima u sukobu sa zakonom je i nedovoljna uvezanost centara za mentalno zdravlje, centara za socijalni rad i obrazovnih institucija“, istakla je Radović.

Predstavnica Ministarstva pravde, Marijana Laković Drašković, kazala je da Crna Gora može da se pohvali da bilježi konstantan trend pada maloljetničke delikvencije, kao i da, kako je navela, po broju alternativnih mjera izrečenih djeci u sukobu sa zakonom, prednjači u odnosu na zemlje u regionu.

„Ovi rezultati desili su se kao rezultat velike reforme sistema maloljetničkog pravosuđa koje je Crna Gora sprovodila u prethodnom periodu. Promjene su se desile jer je država prepoznala važnost i potrebu davanja druge šanse djeci koja dolaze u sukob sa zakonom, a koja to najčešće čine zbog suženih mogućnosti i teških prilika u kojima žive“, navela je Laković Drašković.

Prema njenim riječima, Crna Gora aktivno radi na stvaranju preduslova za upostavljanje pravosuđa po mjeri djeteta, koje, kako je pojasnila, podrazumijeva i da se djeca žrtve i svjedoci krivičnih djela, kao i sva druga djeca koja dolaze u kontakt sa organima pravosuđa, i ispituju od strane stručnjaka posebno specijalizovanih za rad sa djecom u prostojima posebno opremljenim za rad sa djecom.

„Svjesni smo da svaki kontak djeteta sa pravosudnim sistemom predstavlja portencijalno, traumatično iskustvo za dijete. Zbog toga smo, u svim zakonima koji se tiču maloljetne dijece, naglasak stavili na ključnim principima Konvencije UN-a o pravima djeteta“, rekla je Laković Drašković.

Sudija za maloljetnike Višeg suda, Radomir Ivanović, kazao je da kriminal napreduje, a pogotovo sajber kriminal.

„Ta djeca fantastično poznaju kompjutere, mogućnosti da preko sajber kompjutera unište sisteme koji hoćete. Takvih slučajeva ima. Neću da vas zamaram primjerima kad je dijete razbilo šifru jedne banke“, rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, dijete uživa dvioje zaštite.

„Prva je zaštita porodice, ako ona ne štiti dijete, dijete uživa zaštitu društva. Mi smo obavezni da mu tu zaštitu pružimo. Ako je porodica disfunkcionalna, ne može da vodi računa o djetetu, društvo mora da pokaže da je zainteresovano za taj naraštaj“, rekao je Ivanović.

On je kazao da se u zadnje vrijeme pojavljuju djeca koja su „dnevno u izvršenju krivičnih djela“.

„Na primjer, u sedam sati je izvršio drsku krađu tako što je ženi oteo torbu sa ramena, pa je to uradio u sedam i petnaest sati naveče, pa je izbio čovjeka koji šeta Podgoricom“, naveo je Ivanović.

On je kazao da se mjera prema kojoj djecu šalju u Javnu ustanovu „Ljubović“ pokazala kao dobra, a ocijenio je i dobrim rješenjem stručne službe pri sudovima i tužilaštvima.

„Pri Višem sudu u Podgorici postoji sjajna stručna služba“, rekao je Ivanović.

On smatra da se u zadnje vrijeme dešava „nevjerovatna doza agresivnosti prema vršnjacima“.

„Ako neko nekome gasi cigaretu na lice, to je agresivnost. Ako neko nekome polomi nos, ako šestoro djece biju jedno dijete do te mjere da ono ostaje u nesvjesti, to je nešto o čemu država treba da se razmisli, a u to treba uključiti primarno škole“, rekao je Ivanović.

Predstavnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Adrijana Pejaković, ocijenila je da je primjena vaspitnih naloga nešto što je veoma važno za maloljetnike iz nekoliko razloga.

„Prvo izbjegava se sudski postupak iz razloga cjelishodnosti, ili iz razloga ekonomičnosti. Maloljetnici koji se osjećaju odgovornim za određeno krivično djelo i na osnovu same vrste krivičnog djela, na osnovu psihološke provjere maloljetnika, možemo da predložimo opomenu ili vaspitni nalog i vaspitnih naloga imamo nekoliko“, navela je Pejaković.

Ona je kazala da su vaspitni nalozi formirani tako da pokrivaju različite vrste određenih problematičnih ponašanja koja bi mogao maloljetnik da uradi.

„Imamo nekoliko vaspitnih naloga. To su recimo poravnanje oštećenog, onda kada maloljetnik izvinjenjem ili na neki drugi način nadoknađuje štetu koju je proeizveo krivičnim djelom nekome...“, rekla je Pejaković.

Predstavnica Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, Dragica Rajković, podsjetila je da insitutcionalnu mjeru – kazneno-maloljetničkog zatvora osobe ženskog pola izdržavaju odvojeno od osoba muškog pola.

„U ovom trenutku nijesmo imali djevojčice koje se nalaze u našoj ustanovi. Sama činjenica da imamo mali broj maloljetnika u našoj ustanovi je veoma dobra stvar, ali na neki način i otežava funkcionisanje i rad sa njima“, navela je Rajković.

Prema njenim riječima, u Zavodu se u ovom trenutku nalazi šest maloljetnika, od čega su, kako je pojasnila, dvojica na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora, a četiri osobe su na izvršenju vaspitne mjere.

„Nijedno lice od ovih koji se nalaze u Odjeljenju za maloljetnike, u ovom trenutku, nije kalendarski punoljetno“, rekla je Rajković.

Predstavnik Javne ustanove Centar Ljubović, Novo Vukićević rekao je da u toj ustanovi boravi 17 korisnika, od kojih je, kako je naveo, deset smješteno rješenjem suda, a sedam rješenja centara za socijalni rad.

On je ocijenio da je slabost što Crna Gora nema institucije koje bi mogle da zadovolje potrebe maloljetnika.

„Veliki broj djece, koja su smještena u Centru Ljubović, njihov razlog problematičnog ponašanja nalazi se u zdravstvenoj sferi. Treutno imamo 80 odsto djece koja su pod nekom psihijatrijskom terapijom. Nemamo djeteta koje nije koristilo psihoaktivne supstance. Nastojimo to da odradimo, ali postoje neke stvari koje ne možemo da odradimo“, kazao je Vukićević.

Predstavnica Udruženja psihologa Crna Gore, Branka Čolević,  kazala je da kada im dođe korisnik, treba da odrede intervenciju koja je najbolja za svakog korisnika.

„Ono što mi u Zavodu koristimo je instrument za procjenu rizik i potreba lica koja su počinila krivično djelo i to je fenomenalna stvar da svi budemo isti u pristupu prema ljudima koji su počinili krivično djelo. Bilo bi jako dobro kada bismo taj jedan instrument imali u Centru za socijalni rad i u pravosudnim organima i u Zavodu, gdje bi tom korisniku, svi pristupali na jednak način“, smatra Ćolević.

Ona je pojasnila da se taj isntrument sastoji od faktora koji su statične prirode, koje je nemoguće mijenjati „i faktora koji su dinamične prirode, na kojim intervencijama, radimo“.

Predstavnica Uprave policije, Snežana Zekić, ukazala je da član 30 Zakona o unutrašnjim poslovima, govori o primjeni policijskih ovlašćenja prema maloljetnicima.

„U tom članu stoji da policijski službenik, koji postupa prema maloljetnicima, treba da ima posebna znanja iz oblasti prava djeteta i o pravilima postupanja sa maloljetnim licima koja su krivičnom postupku ili su izvršioci krivičnih djela“, navela je Zekić.

Ona je kazala da su najčešća krivična djela koja vrše maloljetnici, prema evidenciji Uprave policije, imovinski delikti, narušavanje javnog reda i mira, krvni delikti, seksualni delikti, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, nasilje u porodici.

Tokom diskusije skrenuta je pažnja na neefikasnost određenih mjera koje se izriču, kao što je recimo mjera pojačanog nadzora, ali i na problem nedostatka postinstitucionalnog tretmana mladih u sukobu sa zakonom. Zaključak panel diskusije jeste da je neophodna mnogo bolja uvezanost svih institucija sistema koje su uključene u rad sa djecom i mladima u sukobu sa zakonom kako bi im se pružila što bolja zaštita i sprječavanje ponovnog činjenja krivičnog djela. Ukazano je posebno i na značaj angažovanja cijelog društva u aktivnostima prevencije, posebno obrazovnih institucija.

Panel diskusija „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, dio je projekta ARYSE (At-Risk Youth Social Empowerment), koji finansira Evropska unija posredstvom Evropske komisije

 

 

Vannastavne aktivnosti mogu uticati na suzbijanje vršnjačkog nasilja, ocijenila je predsjednica Unije direktora škola Crne Gore, Zoja Bojanić Lalović, navodeći da problem u borbi protiv nasilja predstavlja i nedostatak saradničke uloge roditelja.

Ona je danas, na panel diskusiji „Zašto je vršnjačko nasilje prisutno u našim školama? Šta da radimo da do nasilja ne dođe? Institucionalni mehanizmi u borbi protiv vršnjačkog nasilja“, koji je održan u okviru Konferencije „Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori: Kako do efikasnog rješenja i prevencije problema?“, koju je organizovala nevladina organizacija Juventas, rekla da roditelji nekada ne žele da se suoče sa činjenicom da im dijete trpi nasilje, navodeći da nekada to ne prepoznaju, ili ako je dijete nasilnik.

„Ukoliko uposlite učenike, ukoliko ih aktivirate, ponudite im više vannastavnih aktivnosti ili ih pustite da oni dolaze kod vas sa nekim projektima, onda je nasilje smanjeno“, ocijenila je Bojanić Lalović.

Ona je kazala da su primijetili kad su srednjoškolcima dozvolili da otvore Klub ljubitelja filma, prve sedmice su se sastajali samo petkom uveče, a sada, kako je navela, to rade ponedjeljkom i petkom.

„Kada organizujemo večeri u Svečanoj sali, dolazi veliki broj učenika, zabavljaju se, čini mi se da tad koriste manje mobilne telefone, da je osjećaj drugarstva razvijeniji. Kroz volontereske aktivnosti, kroz različite kulturno-umjetničke programe, kroz dodatnu nastavu, važno je da ih zaposlimo“, navela je Bojanić Lalović.

Ona smatra da djeci treba dozvoliti upotrebu mobilnih telefona na času kroz nastavnu metodu, da im se, kako je kazala, pošalje poruku da mobilni telefon može da se koristi i za neke druge svrhe, „a ne samo za priču na Viberu, Instagramu, Facebooku“.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kazala je da ta organizacija ima veliki broj ne samo pritužbi roditelja nego, kako je rekla, zahtjeva za pomoć kako da pomognu djetetu.

„Shvatili smo da su njihovi komentari i sugestije nešto što nas tjera da se potrudimo da svi zajedno dođemo do konkretnih rješenja. Ima dosta primjera dobre prakse, ima dosta škola koje mogu da podijele sa nama šta bi to u narednom periodu trebalo da se radi. Ali je važno da, u cijeloj priči, kažemo da nismo svi na isti način pristupili određenoj tematici, pa ni roditelji, službe, ministarststvo...“, navela je Mihailović.

Direktor Zavoda za školstvo Crne Gore, Radoje Novović,  ocijenio je da škola treba da djeluje kao sistem.

„To znači da se sprovede u svakoj školi postupak utvrđivanja koliko je nasilje prisutno, da se napravi koordinaciono tijelo, u kojem će biti uključeni direktori, stručni saradnici, najugledniji nastavnici koji će pratiti šta se dešava po pitanju vršnjačkog nasilja, koji će zajedno sa učenicima i razrednim starješinama odraditi definisanje pravila protiv nasilja, a koje će isključivo učenici da donesu i da ta pravila uvijek budu u pozitivnoj formi“, rekao je Novović.

On je kazao da bi svi zaposleni u školi trebalo da se edukuju - kad se desi neka vrsta nasilja da na istovjetan način reaguju, kako sa onim koji vrši nasilje tako i sa žrtvom nasilja.

„Ako bi se to dosljedno sprovodilo, garantujem da bi se vršnjačko nasilje smanjilo“, istaklao je Novović.

Predstavnica Centra za socijalni rad Podgorica, Violeta Golubović, pojasnila je da ta institucija na incijativu škole, roditelja, i pravosudnih organa, započinje rad sa porodicom, poziva roditelje i dijete na razgovor.

„Sa njima se zajednički obavlja dijagnostički razgovor gdje se vrši procjena, ispituju se okolnosti pod kojima se nasilje desilo, kao i uzrok. Uloga stručnog radnika Centra za socijalni rad je da procijeni samu ličnost djeteta, da preispita posljedice koje su nastale prilikom nasilja“, navela je Golubović.

Prema njenim riječima, porodica je osnova svega, navodeći da većina djece koja dolaze iz porodica sa poremećenom strukturom funkcionisanja, izražava poremećaj ponašanja.

„Same okolnosti kao što su razvod, smrt u porodici, bolest ili neke druge pojave dovode do toga da djeca ispoljavaju nasilničko ponašanje. Mi djecu učimo po modelu ponašanja koje oni vide u porodici, a to jeste da, ako samo dijete koje dolazi iz porodice gdje je prisutno nasilje, vidi da je to jedini način da se to nasilje rješava i ono ga samo primjenljuje jer je to jedini način na koji zna da riješi problem“, rekla je Golubović.  

Ona je ocijenila da je djecu potrebno učiti socijalnim vještinama, i, kako je rekla, načinu na koji najbolje da se ponašaju i da odgovore na ponašanja u školi.

„Smatram da je bitna uloga socijalnog radnika u sprovođenju prevencije. Potrebno je uključiti socijalne radnike u prevenciju i samim tim i radu sa porodicama“, istakla je Golubović.

Predstavnica Unije srednjoškolaca Crne Gore, Indira Količić, rekla je da je, prema podacima te organizacije i njihove komunikacije sa srednjoškolacima širom Crne Gore, „vršnjačko nasilje svakodnevno prisutno u školama – bilo verbalno, pshičko ili u bilo kom drugom obliku“.

„Biološki je normalno da srednjoškolci imaju brzoplete reakcije, neadekvatne mehanizme odbrane i iz toga proističe problem koji se tiče vršnjačkog nasilja. To je učenje po modelu – ono što vidim kući i kako se ponaša moja majka prema bratu, sestri to ću ja sjutra da primjenim u učionici, jer mislim da moja majka radi najispravnije“, navela je Količić.

Ona smatra da nikakvo osuđivanje, kazne i naređenja, kao i pravni okviri ne mogu da utiču na osobu koja je u uzrastu od sedam do 17 godina „kao što mogu motivacija i podrška“.

Količić je kazala, da prema podacima Unije, nema razlike u tome da li su žrtve nasilja pripadnici ženskog ili muškog pola.

„Ako hipotetički postoji mjera koja predviđa dozvoljene slučajeve i broj vršnjačkog nasilja, ona je definitivno prevaziđena. Ali, naglašavam da je nema“, ocijenila je Količić.

Predstavnica Udruženja psihologa Crne Gore, Dušica Dubljević, smatra da je elektronsko nasilje najzastupljenije i najopasnije.

„Najopasnije je zbog toga što često nasilnik može da ostane anoniman. Sa druge strane, djeca su elektronskom nasilju izložena 24 sata i nemaju mjesto gdje mogu da se sakriju. Publika je ogromna, širi se velikom brzinom“, rekla je Dubljević.

Ona je ocijenila da je velika odgovornost na odraslima, „kako na roditeljima tako i na nastavnicima“.

„Mislim da je vršnjačko nasilje posledica, a ne uzrok. I sa tog aspekta treba da pristupimo i da vidimo šta se djeci nudi“, zaključila je Dubljević.

Konferencija je dio projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, koji finansira EU kroz projekat Civil Society Facility Montenegro Programme IPA2016, a koji sprovode Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja - CeP.