Beogradski centar za ljudska prava iz Srbije, NVO Juventas iz Crne Gore i Helsinški odbor za ljudska prava iz Bosne udruženim snagama raspisuju poziv za mlade koji žele da postanu Youth Rights Defendersi i učestvuju u formiranju prve mreže branitelja i braniteljki prava mladih u regionu!

Za učešće možeš da se prijaviš ako imaš od 15 do 30 godina i dolaziš iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore. Prijave su otvorene za sve, a posebno za one mlade koji žele da se njihov glas čuje, da se bore, da budu lideri i liderke promjena u svojim zajednicama. Posebno ohrabrujemo da se prijave mladi kojima su neka prava uskraćena, koji se suočavaju sa barijerama ili se na bilo koji način osjećaju marginalizovanim. 

Na populaciji mladih prelamaju se svi aktuelni problemi današnjice. Mladi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori izloženi su mnogim izazovima koji ih spriječavaju da zadovolje svoje razvojne potrebe.

Mi vjerujemo da mladi nose energiju promjena i da i sami mogu biti zaštitnici i zaštitnice svojih ljudskih prava, kao i da informisani i udruženi mogu napraviti važne promjene u društvu. Prva mreža branitelja i braniteljki prava mladih sa posebnom će pažnjom pratiti stanje ljudskih prava mladih na rad, obrazovanje i zapošljavanje u ove tri zemlje u regionu.

Petnaest mladih ljudi iz Srbije, petnaest iz Bosne i Hercegovine i petnaest iz Crne Gore udružiće se da ponude svoju perspektivu, koja najbolje može da predstavi izazove sa kojima se oni suočavaju!

Program će se realizovati u periodu od 26. septembra do sredine decembra 2020. godine i između ostalog obuhvatiće  treninge, sastanake i istraživanja, koji će biti sjajna prilika da ojačaš svoje kapacitete, upoznaš vršnjake iz zemlje i regiona i otvoriš dijalog sa donosiocima odluka.

Rok za prijavu: 24.09.2020.

Više detalja o programu i načinu prijave, možeš pronaći na sljedećem linku:

OVJDE

Projekat realizuje Omladinski program Beogradskog centra za ljudska prava u saradnji sa NVO Juventas iz Podgorice i Helsinškim odborom za ljudska prava iz Bijeljine, a u okviru zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost“, sa idejom umrežavanja mladih iz regiona. Zajednički regionalni program „Dijalog za budućnost” sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa državnim institucijama u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, uz financijsku podršku Fonda UN-a za izgradnju mira (UN PBF).

As a apart of the project “Provision of support to former prisoners for successful re-integration into the community- ReCover” implemented by NGO Juventas and financially supported through the grant scheme “Support in providing services of social and child protection”, as a part of the EU and Montenegro Programme on Employment, Education and Social Policies, we are hiring an EU expert in the field of improving the treatment of prisoners and their re-integration

More details regarding the application process are available HERE

As a apart of the project “Provision of support to former prisoners for successful re-integration into the community- ReCover” implemented by NGO Juventas and financially supported through the grant scheme “Support in providing services of social and child protection”, as a part of the EU and Montenegro Programme on Employment, Education and Social Policies, we are hiring an EU expert for the development of the guidelines for improving the treatment of prisoners and development of accredited trainings for professional workers.

More details regarding the application process are available HERE

 

Najoštrije osuđujemo izlive mržnje i netrpeljivosti kojima svjedočimo poslednjih dana. Ne smijemo relativizovati nasilje, prijetnje, poniženja, zastrašivanja, uništavanje imovine. Ne smijemo normalizovati gaženje ljudskih prava, zakona i Ustava. U ovoj zemlji svi treba da se osjećaju jednako.

U ovoj zemlji ne smijemo da imamo razumijevanja ni za nagomilane frustracije koje se ispoljavaju kroz nanošenje povreda fizičkom i svakom drugom integritetu ličnosti. Sve prijavljene slučajeve nasilja policija, tužilaštvo i sudstvo moraju procesuirati i o tome obavijestiti javnost. Moramo dokazati da smo dovoljno zreli da i radost i razočarenje iskazujemo na civilizovan način, poštujući svoje sugrađane, komšije, sve ljude koji borave u ovoj zemlji.

Crna Gora mora biti zemlja jednakih pred zakonom, jednakih mogućnosti, jednakih prava. Prava ljudi svih nacionalnosti, prava ljudi svih vjerskih opredjeljenja, prava LGBTIQ osoba, prava žena, ne smiju se urušavati, ne smije se stvarati atmosfera čekanja da se država prilagodi novoj političkoj stvarnosti, moramo ih beskopromisno štititi.

Zato apleujemo na sve koji imaju snagu ili odlučivanja, ili uticaja na javno mnjenje ili zaštite pravnog poretka u državi da sve svoje mehanizme iskoriste da zaštite sve građane ove države od izliva mržnje, nacionalizma, mizoginije, homo/transfobije i fašizma. Apelujemo na sve partije da svoje postojeće mreže koje su koristili za mobilizaciju glasača iskoriste da pošalju ove poruke. Crna Gora mora biti zemlja za sve nas u kojoj svi moramo biti i jednako zaštićeni.

 

Veliko nam je zadovoljstvo da vas obavijestimo da je nevladina organizacija Juventas kao partner u Crnoj Gori počela realizaciju regionalnog projekta „EDUWOHI – Youth Rights Defenders Network for Education, Work and Housing (Mreža mladih branitelja/ki ljudskih prava na obrazovanje, rad i stanovanje)“.

Kroz njegovo sprovođenje formiraćemo prvu mrežu Youth Rights Defenders-a (Branitelja i braniteljki prava mladih), odnosno mrežu mladih iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore koja će se baviti promocijom, zaštitom i izvještavanjem o ljudskim pravima mladih na obrazovanje, rad i stanovanje.

Na populaciji mladih prelamaju se svi aktuelni problemi današnjice. Mladi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori izloženi su mnogim problemima koji ih sprečavaju da ostvare svoje elementarne i razvojne potrebe. Te razvojne potrebe se naslanjaju na ljudska prava, koja su u periodu mladosti jako krhka i u njihovom ostvarenju mladi nailaze na različite prepreke.

U Crnoj Gori je stambeno pitanje u žiži javnosti već godinama, kao i  nasledna prava osoba ženskog pola, što posebno pogađaja mlade žene. U Srbiji mladi imaju 20% niže mjesečne zarade, od republičkog prosjeka, a svaki treći/a zaposleni/a mlađi od 30 godina ima zaradu koja je niža od 2/3 medijalne zarade. Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika, pretežno mladih. Za Srbiju I Crnu Goru postoji isti trend migracija mladih i taj broj iz godine u godinu raste.

Kroz projekat „Mreža mladih branitelja/ki ljudskih prava na obrazovanje, rad i stanovanje“, mladi ljudi su u fokusu kao nosioci i zaštitnici/ce svojih ljudskih prava, gdje će odgovorno i pripremljeno izvještavati o stanju pomenutih ljudskih prava iz njihove perspektive, donosiocima odluka, široj javnosti i relevatnim UN mehanizmima. Želimo da mladi od pukih posmatrača/čica postanu oni i one koji/e pokreću promjene u svojim zajednicama.

Na projektu vas očekuju online radionice, razmjena znanja i iskustava sa mladima iz regiona, istraživanje lokalnih zajednica, kreiranje podkasta, osmišljavanje performansa i još mnogo toga.

Ukoliko želite da se prijavite za program i postanete naš budući mladi branitelj ili braniteljka ljudskih prava, pozivamo vas da nastavite da nas pratite.

Više informacija očekujte uskoro na našem sajtu i društvenim mrežama.  

Nosilac projekta je Omladinski program Beogradskog centra za ljudska prava, a realizuje se u saradnji sa NVO Juventas iz Podgorice i Helsinškim odborom za ljudska prava iz Bijeljine, u okviru zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost“, sa idejom jačanja kapaciteta mladih iz regiona, kao i unapređenja komunikacije između građana/ki i donosioca odluka kroz konstruktivno učešće u dijalogu i procesu donošenja odluka.

Unapređenje dijaloga i društvene kohezije u, i između, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije predstavlja opšti cilj zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost“. Program stremi stvaranju dodatnog prostora za konstruktivni dijalog između različitih zajednica, kao i između građana/ki i njihovih najviših izabranih liderki/a, promovišući na taj način miroljubivu koegzistenciju, jačanje povjerenja i istinsko poštovanje različitosti.

Zajednički regionalni program „Dijalog za budućnost” sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa državnim institucijama u BiH, Crnoj Gori i Republici Srbiji, uz finansijsku podršku Fonda UN-a za izgradnju mira (UN PBF).

#DijalogZaBuducnost

U okviru projekta “Podrška bivšim osuđenicima/ama u procesu društvene reintegracije: Re-Cover” koji NVO Juventas sprovodi, a koji je  finansiran u okviru poziva za dodjelu bespovratne podrške “Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite”, kao dio Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku, angažujemo – EU eksperta za izradu smjernica za unapređenje tretmana zatvorenika i programe akreditovanih obuka za stručne radnike/ce. 

Detalje poziva za podnošenje prijava pronađite OVDJE

U okviru projekta “Podrška bivšim osuđenicima/ama u procesu društvene reintegracije: Re-Cover” koji sprovodi NVO Juventas,  a koji je  finansiran u okviru poziva za dodjelu bespovratne podrške “Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite”, kao dio Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku, angažujemo – EU eksperta u oblasti unapređenja tretmana zatvorenika i kasnije reintegracije.

Detalje poziva za podnošenje prijava pronađite OVDJE

 

Govor mržnje u javnom prostoru ne smije biti normalizovan. Posebno ukoliko je usmjeren na manjine ili grupe građana koje privilegovana većina doživljava slabijima, govor mržnje i podsticanje nasilja trebaju biti adekvatno sankcionisani. 

Uzevši u obzir da je advokat Velibor Marković javna ličnost, koja je svoje izjave na društvenoj mreži Facebook učinila dostupnim široj javnosti, te da isti može imati određeni uticaj na kreiranje javnog mnjenja, smatramo da je važno reagovati, kako bi se poslala jednoznačna poruka da je takvo ponašanje kažnjivo i njemu, a i onima koji mogu imati slične nagone da šire mržnju i podstiču na disrkiminaciju i nasilje prema LGBTIQ osobama i ženama.

Mizoginija i homofobija su često predmet šale. To je ujedno i pokušaj opravdavanja nasilja sa ciljem da se isto prikaže prihvatljivim. Tako cijelo društvo činimo nesrećnim. Tako ne dozvoljavamo ni onima koji svjesno ili ne nasilje opravdavaju ili podstiču da uvide svoje nečinjenje i da ga ne ponove. 

Niko od nas ne treba da pristane na unižavanje prava, u ovom društvu niko nije pretplaćen na ponižavajuće komentare, na prijetnje (ili kako se izražava advokat Marković "upozorenja"), "zavijanje šije", "lomljenje kičme", na mizoginiju, na homofobiju, transfobiju, kojeg god da smo roda, pola, seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. 

Juventas se pridružuje krivičnoj prijavi protiv advokata Markovića koju će pripremiti i predati Kvir Montenegro.

Nevladina organizacija Juventas iskazuje snažnu zabrinutost zbog izostaka adekvatnog odgovora države na posljednje navode o slučajevima policijske brutalnosti, koji ukazuju da prakse nasilja i neprofesionalizma koje su zabilježene u prošlosti nijesu uspješno riješene, zbog čega pozivamo ne samo na istragu u ovom slučaju, već i na ozbiljnu i sveobuhvatnu reformu policije.

Podsjećamo, prije nekoliko dana, Akcija za ljudska prava (HRA) je informisala javnost o prijavama trojice navodnih učesnika u predmetu „bombaški napadi“ na lokal Grand i kuću Duška Golubovića (nekadašnjeg službenika ANB, sada Uprave policije) koji tvrde da su im službenici kriminalističke policije u CB Podgorica iznuđivali iskaze primjenjujući svirepe tehnike mučenja.

Opisi detalja policijske torture primjenom elektrošokova u predjelu genitalija i butina, kao i udaranja bokserskim rukavicama i bejzbol palicama, uz prijetnje ubistvom i puštanje glasne muzike da zagluši krike su uznemirjući i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih službi, koja još uvijek nije adekvatna.  

Reakcija Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije nije pravovremena, naročito jer je uslijedila nakon brzopletog demantija Uprave policije, nekoliko nedjelja nakon što je pritužba na torturu prijavljena, dakle tek nakon intenzivnog pritiska javnosti. Neophodno je da istraga bude nepristrasna, profesionalna, djelotvorna i transparentna, te da rezultira odgovarajućim koracima nadležnih organa, odnosno efikasnim pokretanjem (i okončanjem) krivičnih postupaka.

Zabrinjavajući su i navodi da Specijalna psihijatrijska bolnica u Dobroti, čiji je Grujičić pacijent, nije poštovala odgovarajuće procedure kada ga je predala policiji, i da mu je uskratila propisanu terapiju. Odgovornost Specijalne bolnice u ovom slučaju je tema kojom se mora baviti i tužilaštvo i Ministarstvo zdravlja i Ljekarska komora.

Policijska brutalnost problem od ranije

Tvrdnje o kršenju ljudskih prava od strane policijskih službenika koje se uglavnom odnose na psihičko i fizičko nasilje i nehuman tretman, mogle su se naći i u Juventasovom Istraživanju o stanju ljudskih prava korisnika droga u Crnoj Gori  2011/12. godine, koje je sprovedeno na uzorku od 115 osoba koje koriste droge.

Tada je 66.1 odsto ispitanika navelo da su, nekada tokom života, prilikom saslušanja policijski službenici prema njima primijenili silu, odnosno fizičko nasilje, 67.9 odsto da su trpjeli nehuman tretman (skidanje gardarobe na ulici, nedozvoljavanje korišćenja toaleta, uskraćivanje vode i hrane), a 69.6 odsto navodi da su ih policijski službenici nazivali pogrdnim imenima.

Ispitanici su kazali da su nekada, prilikom lišavanja slobode, od strane policijskih službenika trpjeli psihičko nasilje (80.7 odsto), fizičko nasilje (77.1 odsto) i emotivno nasilje, koje uključuje ucjenu (64.2 odsto).

Iako je prikupljano iskustvo naših klijenata ukazivalo da se situacija u prethodnih nekoliko godina poboljšala, nedavni slučaj na koji je ukazala HRA, ali i drugi primjeri policijske brutalnosti (prebijanje građana na protestima u Podgorici u oktobru 2015. godine i u Budvi krajem juna tekuće godine) upozoravaju da je neophodno preduzeti ozbiljne mjere u cilju reformisanja crnogorske policije. Odgovornost za slučajeve torture ali i neadekvatnog reagovanja na navode o istoj moraju preuzeti rukovodeći funkcioneri i službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.  

Neophodno je sprovesti i završiti postupke protiv svih onih koji zloupotrebljavaju uniformu i poboljšati rad i kontrolu rada policije, a sve u cilju unapređenja efikasnosti policije, jačanja povjerenja građana i obezbjeđivanja poštovanja ljudskih prava.

Naročito je važno unaprijediti rad i kontrolu policije u kriznim situacijama i vremenima povećanih tenzija, jer je upravo tada zabilježen povećani broj kršenja ljudskih prava i prekoračenja ovlašćenja od strane policijskih službenika.

Svjedočenja osoba koje koriste droge o kršenju njihovih ljudskih prava od strane policije

Juventas je za potrebe projekta Istraživanje slučajeva kršenja ljudskih prava korisnika droga u pravosudnom sistemu Crne Gore u periodu novembar 2011 - maj 2012. godine sproveo 115 struktuiranih „ulaznih“ intervjua i 56 dubinskih polustruktuiranih intervjua sa osobama koje koriste droge. Istraživački tim nije imao mogućnosti da potvrdi iskaze ispitanika, ali  opisani slučajevi navode na zaključak da se prekoračenje dužnosti i kršenje prava osoba koje koriste droge u postupanjima policije, tužilaštva, sudstva i pri izdržavanju kazne dešavalo u periodu koji je prethodio istraživanju.

Iskazi koji su tada dali ispitanici snažno podsjećaju na opise navodnog brutalnog postupanja policije nad Jovanom Grujičićem, Benjaminom Mugošom i M.B. Po svemu sudeći, čak i nakon gotovo jedne decenije, službenici koji primjenjuju te metode i dalje rade u policiji ili su, pak, neke njihove kolege preuzele iste obrasce ponašanja.

Veliki broj ispitanika navodi da su im policijski slubenici prijetili, da su ih vrijeđali, udarali nogama, rukama i pendrecima i vezivali za radijatore.

Izdvajamo samo nekoliko slučajeva: 

Slučaj PG4307 (2007.):  Tvrdi da je na informativnom razgovoru pretrpjela fizičko nasilje: „Tu je počelo šamaranje, zatvaranje. Trojica njih. Onda izvadili bejzbol palicu i udarali po rukama. Posle toga kad su viđeli da neću ništa da pričam, onda je počelo šamaranje, pendrekom, bejzbol palicom, vođenje u ćelije, gašenje svjetla... Onda su mi ulećeli njih sedmoro-osmoro. U ćeliju su ugasili svjetla i sedmoro-osmoro njih mi ulećelo. Ubili me od batina.“

Slučaj BD5508 (2008.): Ispitanik tvrdi da je 2008. godine prilikom privođenja i u pritvornim jedinicama u Budvi pretrpio fizičko nasilje kada su policajci iznudili od njega priznanje za djelo koje nije počinio i za koje je kasnije i osuđen: “Bacili su me dolje i skakali trupačke, bukvalno trupačke, u mene. Prvo su me u wc držali nekih dva sata, zaključanog. I onda su me izveli, svezali za radijator u hodnik i tu su me tukli. Njih dvojica, ti inspektori koji su me priveli, oni su me tukli tu cijelu noć. Od nekih 23h do 8h ujutru sam bio vezan za radijator. Tu je bilo nogama, lampama i pendrecima. Tu su me urnisali od batina“.

Slučaj PG5009 (2009.): Tvrdi da je pretrpio fizičko nasilje u pritvorskim jedinicama: „Pucali su batinama da priznam odakle kupujem drogu… Bili su me nogama, rukama. Znali su patike da mi skinu, pa da me pendrekom biju po tabanima“. Tvrdi da su fizičkim nasiljem pokušali da iznude priznanje. Ističe da je trpio psihičko nasilje, da su ga ucjenjivali. Tvrdi da su mu privodili članove porodice da bi od njega iznudili priznanje.

Slučaj BD209 (2009.): Osoba tvrdi da su je privodili 30-40 puta, a da su je gotovo svaki put policajci fizički maltretirali „makar šamar, ako ne što drugo“. Nikad nije podignuta opužnica protiv ove osobe. Tvrdi da je često trpio udarce pendrekom po rukama, po tabanima, jer udarci na ovim mjestima ostavljaju najmanje vidljive tragove.

Slučaj PG5409 (2009.): Ispitanik tvrdi da je kao stariji maloljetnik bio izložen policijskoj torturi: „Sa šesnaest godina su mi pušku stavljali u usta, lomili mi nos, udarali po tabanima...“. Tvrdi da su ga 2009. godine obukli u policijski pancir da bi ga tukli preko njega.

 

Nedostatak adekvatnih servisa tokom procesa reintegracije bivših zatvorenika/zatvorenica iziskuje saradnju svih aktera

Nevladina organizacija Juventas počela je sa realizacijom projekta “Podrška bivšim osuđenicima/ama u procesu društvene reintegracije: Re-Cover”. Projekat je finansiran u okviru poziva za dodjelu bespovratne podrške “Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite”, koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku.  Glavna koordinirajuća institucija pomenutog Programa i ujedno Poziva jeste  Ministarstvo rada i socijalnog staranja, dok je ugovaračko tijelo Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) u Ministarstvu finansija Crne Gore.

Glavni cilj projekta je izgradnja efikasnog sistema koji bi osuđenicima/ama pružio podršku pri izlasku iz zatvora, i time unaprijedio mogućnost uspješne reintegracije u društvo. Fokus projekta je na osmišljavanju i licenciranju novog servisa podrške uključujući psihosocijalnu podršku, jačanje postpenalnog tretmana i podrške, aktivnosti koje uključuju jačanje zapošljivosti i pomoć pri zapošljavanju, adekvatnu zdravstvenu zaštitu, aktivno učešće u zajednici, itd.

 Podaci dobijeni u istraživanju među osuđenim licima iz 2014. godine pod nazivom “Percepcija uslova i tretmana u zatvoru” realizovanog od strane nevladinih organizacija Juventas i Akcija za ljudska prava, a finansiranog od strane Evropske Unije, pokazali su da osuđenici/ce najveću podršku nakon izlaska na slobodu očekuju od porodice, čak njih 89,6%, te od prijatelja, njih 24,2%. Kada je u pitanju očekivanje podrške od različitih institucija sistema i organizacija, pokazalo se da su očekivanja izuzetno niska. Tako, njih svega 5,2% očekuje podršku od nadležnog Centra za socijalni rad, 4,7% od nevladinih organizacija, 4,2% od izabranog ljekara, 3,2% od poslodavca, 2,2% od Zavoda za zapošljavanje, te 0,2% od obrazovnih institucija. Takođe, na pitanje o tome da li se slažu sa tvrdnjom da će im državne institucije pružiti podršku nakon izlaska, njih 71% izjavilo je da se ne slaže sa istom. Tokom proteklih godina kvalitetana i kontinuirana postpenalna podrška nije uspostavljena, te je ovaj projekat prilika da se unaprijedi neophodna međuinstitucionalna saradnja i obezbijedi podrška koja izostaje.

Tokom projekta, NVO Juventas realizovaće seriju aktivnosti čiji je krajnji cilj da doprinesu kvalitetu servisa koje se pružaju osuđenicima i osuđenicama, kao i kvalitetu njihove reintegracije u društvo. Trenutno u Crnoj Gori izostaje podrška osobama koje izlaze iz zatvora. Nedostak podrške često za posljedicu ima vraćanje straim, naučenim obrascima ponašanja koja su u sukobu sa zakonom. Podrška u postpenalnom periodu ključna je kako bi se osoba adekvatno prilagodila novim uslovima života, počela da privređuje na legalan način, ima kvalitetan društveni život, itd.

Upravo je fokus projektnih aktivnosti priprema zatvorenika za otpust i razvijanje servisa za unapređenje kvaliteta života bivšim zatvorenicima. Kroz projekat će se između ostalog izraditi smjernice za unapređenje tretmana zatvorenika, zatim realizovati obuka osoblja koje radi sa osuđenicima/ama, te razviti licencirani program podrške u postpenalnom periodu. Kroz projekat će se formirati i Mreža pružalaca socijalnih i zdravstvenih usluga za pomoć pri re-integraciji bivših osuđenika/ca koja će imati savjetodavnu ulogu tokom čitavog procesa I dati doprinos u kreiranju što uspješnijeg sistema podrške.

Na ovom projektu, NVO Juventas je već uspostavio saradnju sa Ministarstvom pravde Crne Gore, Centrom za stručno obrazovanje, Domom zdravlja Podgorica i Centrom za socijalni rad Podgorica, te će nastaviti sa uspostavljanjem saradnje i sa drugim važnim akterima koji su ključni za davanje doprinosa u ovoj oblasti

 

Gledaoci iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije 10. i 12. jula od 20 sati premijerno će moći da gledaju online interaktivnu dokumentarnu predstavu “RAW PLAY – igra sa šest života”, koja ukazuje na izazove i probleme sa kojima se  suočavaju mladi, kao i na odnos društva prema njima.

Predstava čiji je autor ApsArt Centar za pozorišna istraživanja iz Beograda, dio je projekta ‘’Mladi u riziku od socijalne isključenosti’’, koji realizuje nevladina organizacija (NVO) Juventas, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Iz Juventasa su kazali da je Raw Play pozorišni projekat koji na inovativan način stavlja gledaoca u centar odlučivanja o pravcu razvoja dramske radnje i sudbini glavnih junaka. 

“Sačinjen od šest dokumentarnih priča, koje su sastavljene od činjenica prikupljenih tokom višemjesečnog istraživanja, ovaj komad burno uvodi gledaoca u živote mladih ljudi koji žive „ispod crte“.  To su mladi čiji problemi ostaju neprimijećeni u sveopštem medijskom cirkusu u kome se fokusiramo ili na politiku ili na trivijalnosti, dok ostajemo slijepi i gluvi za probleme ljudi pored nas”, rekli su iz Juventasa.

Iz ApsArta su pojasnili da prateći šest likova čiji se životi odvijaju pred njima i odlučujući o njihovoj sudbini, gledaoci dobijaju „insajderski“ uvid u probleme o kojima, tek ponekad, mogu da  pročitaju ponešto u novinama.

“Priče su sastavljene od iskaza socijalnih radnika, specijalnih pedagoga, psihijatara, roditelja i drugih ljudi koji su svoj život, na neki način, bilo profesionalno ili lično, posvetili tome da pomognu mladim ljudima. Dokumentarnost projekta je posebno bolna kada se ima u vidu raspon problema sa kojima se mladi ljudi suočavaju – sa jedne, i nivo nemoći društva i porodica da se sa tim problemom adekvatno suoče, sa druge strane”, ukazali su iz ApsArta.

Istakli su da će, u predstavi koja se po prvi put prikazuje online u realnom vremenu, gledaoci moći da upotrebom online platforme odluče o ishodu svake priče.

“Pridružite nam se na premijeri online dokumentarne interaktivne predstave koja vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim”, poručili su iz Juventasa.

Dokumentarna predstava “RAW PLAY – igra sa šest života”, premijerno je izvedena u Podgorici u decembru, a interesovanje za predstavu bilo je veliko.

Predstavu “RAW PLAY – igra sa šest života” 10. i 12. jula možete gledati na: https://www.youtube.com/watch?v=DUEbc5Ml3_w&feature=youtu.be i https://www.youtube.com/watch?v=OzsTNanumF4&feature=youtu.be

 

Epidemija koronavirusa pokazala je koliko su LGBT osobama važni servisi podrške i potreba za tim servisima je značajno porasla, a zbog neizvjesnosti i ekonomskih problema, u periodu restriktivnih mjera, naročito je zabilježen rast psiholoških savjetovanja.  

Programska direktorica NVO Juventas, Jelena Čolaković, istakla je da su u vrijeme epidemije koronavirusa svi servisi te NVO bili aktivni.

„Važno je da se kaže da servisi NVO Juventas postoje od 2006. godine. Dakle, punih 14 godina radimo na tome da se kontekst koji se odnosi na HIV i AIDS unaprijedi u svakom smislu, posebno zbog toga što HIV nije samo zdravstvena infekcija, već je infekcija koja pogađa društvo na socijalnom nivou i vrlo utiče na marginalizaciju dijela našeg društva i na njegovu diskriminaciju. Tako da smo jako puno truda i rada, u proteklih 14 godina, uložili kako bismo ovaj kontekst učinili mnogo više poštujućim u odnosu na osobe koje žive sa HIV-om“, rekla je Čolaković za PR Centar.

U proteklom periodu je, kako je istakla, mnogo rađeno za dobrobit zajednica koje su posebno pogođene infekcijom HIV-a.

„Preko hiljadu osoba iz LGBT zajednice je u toku 2019. dobilo servise koji se odnose na unapređenje zdravlja, opšteg javno-zdravstvenog konteksta. Tu smo imali veliku podršku Instituta za javno zdravlje, odnosno Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo svajetovanje i testiranje. To su neke od institucija koje su Juventasu puno pomagale. Važno je naglasiti da se posljednjih 14 godina ne smije ignorisati i zanemariti sve ono što smo u prethodnom periodu uradili“, kazala je Čolaković.

U vrijeme epidemije svi servisi su, kako je rekla, adaptirani na način da preveniraju širenje koronavirusa, zaposleni se pridržavaju svih mjera koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) i „uz dozvolu NKT-a smo imali priliku da pružamo direktne usluge svim našim zajednicama, a posebno LGBT zajednici“.

„Jedan od takvih servisa jeste distribucija hrane, ali i svi drugih materijala, koji se odnose na prevenciju HIV-a i AIDS-a. Važno je da naglasim da je sve vrijeme naš rad usaglašen sa politikama Vlade, a koje se odnose na prevenciju HIV/AIDS-a, prvenstveno Strategijom za borbu protiv HIV/AIDS-a i drugim strateškim rješenjima, koja su se konkretno vezivala za populacione grupe sa kojima radimo“, rekla je Čolaković.

Sve vrijeme se, kako je istakla, radi u sinergiji sa relevantnim državnim institucijama i sprovode aktivnosti, koje su se pokazale kao afirmativne i učinkovite kada je riječ o suzbijanju širenja HIV/AIDS-a u Crnoj Gori, „ali i u kontekstu smanjenja stigme i diskrimanacije svih grupa pa i LGBT zajednice“.

Predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Danijel Kalezić, istakao je, za PR Centar, da je epidemija koronavirusa pokazala koliko su važni servisi podrške LGBT osobama, prije svega kada je riječ o mentalnom zdravlju.

„Zbog toga što većina LGBT osoba jesu suočene sa nasiljem. Jedan broj njih je morao da napusti svoje primarne porodice zbog nasilja i tokom epidemije pojačali su se problemi sa kojima se suočavaju. Da nije bilo ovih servisa podrške situacija bi bila mnogo teža. Ljudi su bili suočeni sa ekonomskim problemima, jer su mnogi ostali bez posla. A i generalno je povećana mogućnost da mentalno zdravlje bude narušeno, jer svi živimo u neizvjesnosti, sa dodatnim stresom velikog broja ljudi da li će morati da se vrate u porodice koje su napustili zbog nasilja“, rekao je Kalezić.

Tokom epidemije svi servisi podrške su bili dostupni, a jedan dio je, kako je pojasnio, zbog restriktivnih mjera obavljan online, ali kontinuirano.

„Zabilježili smo pojačanu potrebu za pružanjem psihološke podrške. Nažalost, bilježimo sve više slučajeva nasilja, tako da je i podrška koju pružamo u smislu besplatne pravne pomoći i pravnog zastupanja takođe veoma potrebna“, kazao je Kalezić.

Kvir Montenegro u partnerstvu sa Juventasom, Spektrom i Stanom kontinuirano radi na pružanju usluga u samom Drop In Centru.

„Imamo godišnje oko 1.500 do dvije hiljade posjeta samom Drop in centru i oko 600 osoba iz LGBT zajednice godišnje dođe u Drop in centar. On je kontinuirano radio od februara 2011. godine. Imamo vršnjačku podršku, psihološku, savjetovanje sa ljekarom, besplatnu pravnu podršku i sve ostale aktivnosti, koje se odnose na društveni život LGBT zajednice“, rekao je Kalezić.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da su servisi podrške bili od velike važnosti za trans zajednu tokom epidemije koronavirusa i da je potreba za njima značajno porasla.

„Potreba za servisima je posebno porasla u periodu kada smo živjeli pod jako restriktivnim mjerama i dosta naših servisa se prenijelo u online prostor. Takva je npr. grupa samopodrške, individualne konsultacije. Sve to se pokazalo korisnim i odgovorilo je na potrebe zajednice koja se našla izolovana“, kazao je Ulićević za PR Centar.

Osim oniline servisa, radilo se i na terenu i bilo je, kako je rekao, veoma značajno što su imali priliku da sarađuju sa organizacijama kao što su Juventas i Kvir Montenegro, koji imaju dugu istoriju i veliko iskustvo u radu sa marginalizovanim zajednicama i u odgovoru na različite vrste kriza.

„Veoma je značajan sistemski odgovor koji se dao u saradnji sa nevladinim organizacijama i institucijama.  Veoma je važno pomenuti ovu saradnju kao primjer pozitivne prakse, jer kao trans aktivista znam da u svijetu trans osobe, često, znaju da budu isključene iz odgovora na HIV/AIDS, što sa Crnom Gorom definitivno nije slučaj, a to je važno zbog specifičnosti koje trans zajednicu čine prilično ranjivom u odnosu na HIV/AIDS i druge krvlju i polno prenosive infekcije“, ukazao je Ulićević.

Opredjeljivanje novčanih sredstava za aktivnosti i sevise je neupitno i država bi, kako smatra, u skladu sa mogućnostima, trebalo još više da ulaže kako bi se pružio snažan odgovor na probleme kao što su HIV/AIDS, pogotovo kada su u pitanju ranjive zajednice.

„Nema dileme da li se sredstva adekvatno troše i mislim da u je budućnosti potrebno uvećavati sredstva koja mogu biti izdvojena za ovakve aktivnosti“, kazao je Ulićević.

Sagovornici su napomenuli da su svi servisi omogućeni zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. 

 

Usvojen je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola. Napravljen je korak kojim će se položaj LGBT osoba učiniti komotnijim kroz pravno uređenje odnosa među životnim partnerima. Crna Gora je otklonila jednu nejednakost, zbog čega svi možemo da budemo ponosni. Ova politička i pravna borba trajala je preko osam godina, koliko je prošlo od prve inicijative koja se vezivala za potrebu pravnog prepoznavanja zajednice osoba istog pola.

Vjerujemo da će usvojeni Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola u značajnoj mmjeri unaprijediti položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Najprije, konkretizovati praktikovanje prava LGBTIQ osoba na porodični život. Činjenica da je ovaj zakon danas izglasan ukazuje da ipak jedan dio zakonodavaca vodi računa o pluralizmu identiteta, uključujući seksualne. Ovaj zakon prepoznaje da se naši životi ne odvijaju po istim obrascima, i da sreća ne leži u kalupima, već u razumijevanju da su nam potrebe iste ili slične, ali smo mi svi različiti.  

Svjesni smo, na osnovu svih skupštinskih rasprava koje smo imali priliku da slušamo, da još uvijek ima mnogo prostora da određene stvari budu unaprijeđene, a pri tome, na prvom mjestu, mislimo na svijest određenog broja parlamentaraca i parlamentarki da prepoznaju realnosti našeg društvenog kontektsa. Istopolna partnerstva se ne realizuju samo u nekoj drugoj državi, već i kod nas. Tu realnost bilo je jako važno prenijeti u zakonsko rješenje koje je pravno prepoznalo ono što je stvarnost Crne Gore. Ništa manje i ništa više. 

Koristimo priliku da istaknemo da ovaj proces ne bi bio moguće izvesti do kraja uspješno bez podrške civilnog sektora, medija, političkih partija koje su podržale zakon, institucija, Evropske Unije, Savjeta Evrope, UN sitema, ILGA, ERA, brojnih ambasada zapadnih zemlja, te brojnih pojedinaca koji su godinama davali bezrezervnu podršku. Neka je srećan Zakon i LGBT zajednici i Crnoj Gori i neka pomogne da se pravno osnaži ljubav i pravo na srećnu porodicu osobama istog pola.

 

Epidemija koronavirusa ne bi trebalo da odvuče pažnju od potrebe za efikasnim programa smanjenja štete i prevencije u odnosu na HIV, jer kvalitetni i održivi preventivni programi daju odlične rezultate u kontroli epidemije HIV-a među ranjivim populacijama.

Predstavnica NVO CAZAS, Sanja Šišović, za PR Centar, ocijenila je da je globalna pandemija koronavirusa svugdje u svijetu izazvala zdravstvene i socio-ekonomske posljedice, a one su posebno vidljive na ranjivim kategorijama.

„U te ranjive grupe spadaju i osobe koje su u povećanom riziku od HIV infekcije. U kontekstu populacija sa kojima radimo i kojima pružamo preventivne servise, a to su osobe koje koriste droge, mladi koji se rizično ponašaju i pomorci, zabrinjavajuće je da su tokom ovog perioda oni bili dodatno ranjivi. Iako smo se trudili da naše servise u potpunosti prilagodimo novim okolnostima i da obuhvatimo što veći broj korisnika, činjenica je da će posljedice epidemije biti vidljive dugo nakon što se sa epidemijom, nadam se, uspješno izborimo“, kazala je Šišović.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za organizovani kriminal i droge je, kako je navela, objavila Globalni izvještaj o drogama gdje se trenutna situacija u svijetu poredi sa onim što se dešavalo tokom i nakon svjetske ekonomske krize 2008. godine.

„Izvještaj upozorava da je očekivano da će se desiti porast upotrebe droga, porast obrazaca rizičnog ponašanja. Upozoravaju da se ne smije ponviti greška koja se desila 2008, a to je da većina vlada u svijetu uštede u budžetu traži upravo u programima za prevenciju, borbu protiv zloupotrebe droga, ili nekih drugih preventivnih programa. To ne smijemo da dozvolimo, zato što se, nakon 2008. godine svaka ušteda na tim programima vratila kao višestruki bumerang. Od 2008. do sada imamo kontinuirani porast broja osoba koje korsite droge“, ukazala je Šišović.

Studije UNAIDS-a govore da ukoliko se rad preventivnih servisa smanji, ili u potpunosti ukine na period od šest mjeseci, može se, kako je navela, kao posljedica očekivati više stotina smrti koje su prouzrokovane HIV-om.

„Mi se sa epidemijom HIV-a u Crnoj Gori borimo od 1989, a od 1983. u svijetu. To je epidemija koja traje jako dugo i uz postojanje ovakvih preventivnih servisa i jasnog opredjeljenja države i svijeta da se borimo protiv ove epidemije, mi smo u Crnoj gori uspjeli da održimo nisku stopu obolijevanja, ali se to može lako promijeniti ukoliko ovi programi ne budu održivi i efikasni, ukoliko ne budu radili kontinuirano, na kvalitetnom nivou uz najveće standarde“, rekla je Šišović.

U državama u kojima je makar nakratko prekinut rad servisa bilježio se, kako je rekla, značajan porast obolijevanja od HIV-a.

„Trenutna situacija koja se dešava ne smije da skrene pažnju sa potreba za postojanjem ovih servisa i sa potreba za efikasnom borbom i prevencijom u odnosu na HIV“, kazala je Šišović.

Preventivni programi za HIV koji se u Crnoj Gori sprovode su takozvani programi smanjenja štete i funkcionišu u skladu sa naučno dokazanom metodologijom.

„To su javno-zdravstveni programi koje je podržala Svjetska zdravstvena organizacija, UN sistem i više vlada i zdravstvenih institucija u svijetu. Podržani su zbog toga što daju rezultate u kontroli epidemije HIV-a među ključnim populacijama. Te programe uglavnom sprovode nevladine organizacije koje imaju adekvatna znanja, kapacitete, iskustva i prošli su adekvatne programe obuka, studijskih posjeta, i koje su imale mogućnost da destine godina prikupljaju znanja od drugih zemalja da bi mogle da dođu do tih populacija“, pojasnila je Šišović.

Koordinatorka Programa direktne asistencije u NVO Juvenats, Marija Radović, kazala je da ta organizacija godinama sprovodi različite preventivne aktivnosti koje su u skladu sa Strategijom za borbu protiv HIV/AIDS-a i usmjerene su na osobe koje koriste droge, koje prodaju seksualne usluge, kao i na zatvorenike/ce i bivše zatvorenike/ce.

„Tokom prošle godine smo pružili usluge za 474 klijenta koji spadaju u populaciju osoba koje koriste droge i za 115 osoba koje prodaju seksualne usluge. Kada je došlo do pojave i širenja virusa Covid-19, nijednog trenutka nismo prestali sa pružanjem naših servisa i prilagodili smo sve usluge potrebama naših klijenata“, rekla je Radović za PR Centar.

Nesmetano se sprovodila distribucija i zamjena pribora za sigurno injektiranje droga kao i podjela besplatnih lubrikanata i kondoma.

„Nastavili smo sa pružanjem usluge pranja i sušenja odjeće, a sada je i intenzivirano što je jedna od mjera za sprečavanje širenja koronavirusa. Ono što je bilo neophodno uvesti kao dodatnu uslugu, a u skladu sa pogoršanim ekonomskim i socijanim statusom naših klijenata je usluga dijeljenja besplatnih paketa hrane. Ti paketi su se dijelili najugroženijim klijentima, kojih je bilo oko 50 pojedinica ili porodica. Uslugu smo pružali osam sedmica, a paketi su se dijelili jednom sedmično i sadržali su namirnice potrebne za sedam dana“, kazala je Radović.

Savjetovanje sa terenskim i stručnim radnicima drop in centara rađeno je, kako je pojasnila, telefonski i online putem.

„Ono što se pokazalo kao veoma značajno je da nismo prekidali bilo koji od naših servisa ili aktivnosti. Broj savjetovanja se povećao tokom trajanja epidemije, jer je usljed velikog stepena izolacije došlo do smanjenja mreže podrške, što je dovelo do pogoršanja mentalnog zdravlja. Pojačan je bio i rizik od diskriminacije, nasilja u porodici i sl. Zadovoljni smo time što smo u svakom trenutku bili tu za naše klijente“, kazala je Radović.

Servis za zatvorenike je funkcionisao tako što je, kako je objasnila, donirana oprema za šivenje maski za zatvorenike i zaposlene, „a telefonskim putem smo bili dostupni za sve osuđenike koji su imali bilo kakve primjedbe i potrebu za podrškom, i pravovremeno smo rješavali sve žalbe i primjedbe“.

Koordinator prorama za smanjenje štete u NVO CAZAS, Boban Sekulić, kazao je da se dostupni servisi konstantno prilagođavaju potrebama osoba koje koriste droge.

„Tako smo u vrijeme pandemije morali dodatno da se prilagođavamo. Morali smo da ograničimo radno vrijeme u skladu sa zabranom kretanja. Neke servise smo morali i da privremeno prekinemo, a to su servisi koji sa sobom nose najveći rizik. Neke servise smo prilagodili tako što smo ih sprovodili putem društvenih mreža i telefona. U pitanju su servisi savjetovanja sa medicinskim, socijalnim radnikom, psihologom“, kazao je Sekulić.

Zbog novonastale situacije i osluškujući potrebe zavisnika, kako je rekao, određena sredstva su preusmjerena na kupovinu hrane koja bi se dijelila zavisnicima u obliku lanč paketa.

 

Nevladina organizacija Juventas najoštrije osuđuje prekoračenje ovlašćenja policijskih službenika kojima smo svjedočili tokom jučerašnjeg dana i apeluje na najviše državne, odnosno policijske funkcionere da svojim izjavama i postupcima ne podižu tenzije, već iskoriste svoj autoritet za smirivanje napetosti i otvaranje dijaloga.

Istu poruku imamo i za sve ostale aktere u Budvi, ali sada već i širom Crne Gore, uz poziv građanima da na miran i dostojanstven način, uz poštovanje zakona i brigu o bezbjednosti i zdravlju sebe i drugih, iskažu svoje stavove. Važnu ulogu i veliku odgovarnost u otvaranju dijaloga i smirivanju tenzija imaju i predstavnici opozicije, ali i partija koje su u vlasti.

Neophodno je doslijedno sprovoditi zaštitu vladavine prava prema svim akterima nedavnih uznemirujućih događaja, te pokrenuti (i na odgovarajući način okončati) postupake protiv policijskih službenika koji su u određenim slučajevima prekoračili svoja ovlašćenja.

Pozivamo nezavisne institucija, ako to zaista, makar i djelimično jesu, da što prije reaguju i doprinesu rješavanju trenutne krize, uz očekivanje da će se i međunarodna zajednica uključiti u ovaj proces.

U najnovijem izvještaju Fridom Hausa Crna Gora je nazadovala i našla se u grupi hibridnih režima. Umjesto da radimo na unaprijeđenju demokratije, utisak je da ulazimo u stanje konfuzije koje može proizvesti različite efekte, čak i elemente stanja koje liče na autokratiju.

Umjesto solidarnosti koja nam je potrebna da se adekvatno suočimo sa zdravstvenim, ekonomskim i socijalnim izazovima koje je pred nas postavila epidemija virusa korona, još jednom, naše društvo je suočeno sa podjelama i tenzijama, što nas navodi na pitanje kakvu poruku šaljemo mladima.

Mladima je potrebno društvo koje počiva na dijalogu i slobodi, a ne na međusobnim optužbama, okupiranju institucija, kamenicama, suzavcima i očiglednim prekoračenja ovlašćenja od strane policije.

Važno je napomenuti da je u ovakvim situacijama neophodno pružiti zaštitu novinarskim ekipama i omogućiti im da nesmetano obavljaju svoj posao. S druge strane od novinara i novinarki se očekuje da se pri izvještavanju pridržavaju etičkih i profesionalnih standarda.