Svaki deseti učenik prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, a 75,5 odsto ih je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje je sprovedeno među učenicima prvog, drugog i trećeg razreda 41 srednje škole u 16 crnogorskih opština od 1. oktobra do 1. novembra na uzorku od 2.371 učenika i učenice, a predstavljeno je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, koji je NVO Juventas, organizovao uz podršku Ministarstva sporta.

Saradnik na javno-zdravstvenim programima u NVO Juventas, Jovan Dašić, ocijenio je da rezultati istraživanja ukazuju na zabrinutost u domenu zdravlja mladih.

„Nadam se da će istraživanje biti snažan apel na zdravstveni sistem u cilju pojačanog ulaganja u preventivne programe iz zdravstvene brige o mladima“, istakao je Dašić.

On je kazao da su se, kada su u pitanju faktori rizika po zdravlje mladih, posebno osvrnuli na konzumaciju duvana, alkohola i narkotika.

„Tako svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, dok više od polovine mladih korisnika duvana popuši više od pet cigareta dnevno. Ukoliko se osvrnemo na upotrebu alkohola, 75,5 odsto mladih navodi da je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, dok 7,8 odsto učenika navodi da je probalo neku psihoaktivnu supstancu“, rekao je Dašić.

On je kazao da više od polovine učenika poznaje nekoga iz bliskog okruženja mladog ko je korisnik određenih psihoaktivnih supstanci.

„Istraživanje je pokazalo da se više od jedne trećine mladih, 38,1 odsto, osjeća pod stresom svakodnevno, a nezanemarljiv je broj mladih koji imaju iskustva sa ljekovima za snižavanje anksioznosti, stresa i napetosti“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, mladi se o temama koje ih interesuju najčešće informišu putem interneta, društvenih mreža i televizije.

„Njihovu pažnju treba usmjeriti putem tih komunikacionih kanala, ali i obučenih vršnjačkih edukatora, na odabir predmeta Zdravi stilovi života i na postojeće službe podrške u domovima zdravlja“, ocijenio je Dašić.

On je ukazao da su, u okviru projekta, radili na promociji savjetovališta koja funkcionišu u okviru domova zdravlja, i zajedno sa srednjoškolcima, kako je pojasnio, izradili preporuke za unapređenje rada programa savjetovališta za mlade.

Šefica Odjeljenja za empirijska istraživanja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Milena Nikolić, kazala je da podaci istraživanja ukazuju na to da 67,8 odsto učenika prvog, drugog i trećeg razloga srednjih škola najčešće svoje slobodno vrijeme provodi tako što koristi internet ili društvene mreže.

„Na drugom mjestu, kao najčešća aktivnost koju upražnjavaju u svoje slobodno vrijeme, jeste druženje sa vršnjacima van škole, što najčešće podrazumijeva odlaske u kafiće. Da u svoje slobodno vrijeme najčešće čitaju knjige navodi svaki deseti učenik, a da u svoje slobodno vrijeme najčešće posjećuju kulturne događaje, navodi svega 1,8 odsto učenika“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da više od tri sata dnevno na internetu provodi skoro polovina anketiranih učenika, a više od pet sati dnevno provodi svaki četvrti učenik, odnosno 24,7 odsto ispitanika.

„Da više puta nedeljno ili svakodnevno ostaje budno do kasno, navodi više od polovine ispitanika, odnosno 56,7 odsto“, kazala je Nikolić.

Istraživanje je, kako je rekla, pokazalo da 38,1 odsto ispitanika navodi da je više puta nedeljno ili svakodnevno pod stresom, a da skoro nikada nije pod stresom, kako je kazala, navodi svaki četvrti ispitanik.

„Najčešći razlozi zbog kojeg učenici navode da se osjećaju da su pod stresom odnose se na obaveze u školi, njih 61,1 odsto, emotivni ili ljubavni problemi 23 odsto, 11 odsto navodi da se osjećaju pod stresom zbog porodičnih odnosa“, navela je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da, ukoliko im je potrebna psihološka i emocionalna podrška, ukoliko osjećaju da su pod stresom, ispitani učenici/ce najčešće navode da se za pomoć obraćaju roditeljima.

„Ovaj odgovor daje 47,5 odsto ispitanika. 27,1 odsto ispitanika navodi da se u slučaju ovakvih problema najčešće za pomoć obraća drugu ili drugarici, dok 0,4 odsto navodi da se obraća za pomoć Savjetovalištu za mlade ili domu zdravlja“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da skoro polovina anketiranih učenika/ca ne zna da savjetovalište postoji, a da 93 odsto navodi da nikad nije posjetilo savjetovalište za mlade pri domovima zdravlja.

„Da su nekad koristili tablete za smirenje navodi 16,8 odsto ispitanika. Među onima koji navode da su nekad koristili ovu vrstu ljekova, gotovo polovina kaže da ih nabavlja tako što ih uzima iz kućne apoteke, jer ih koristi neko od porodice, a 17,6 odsto navodi da ih kupuju kod prodavca koji ne zahtjeva recept“, navela je Nikolić.

Prema njenim riječima, 39 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neki duvanski proizvod, „a prvu cigaretu najčešće u prosjeku probaju sa 13 godina“.

„Svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, i više od polovine onih koji su aktivni konzumenti duvanskih proizvoda, zapale više od pet cigareta dnevno“, rekla je Nikolić.

 75 odsto ispitanika, kako je kazala, navodi da su probali alkohol.

„Anketirani učenici su u prosjeku probali alkohol prvi put sa 13 godina. Svaki deseti učenik navodi da konzumira alkohol više puta nedeljno ili svakodnevno. 7,8 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neku psihoaktivnu supstancu, dok više od polovine ispitanika navodi da poznaje nekog u svom okruženju od vršnjaka koji koriste neku od psihoaktivnih supstanci“, kazala je Nikolić.

Ona je kazala da 31 odsto ispitanika navodi da su seksualno aktivni.

„Prvi seksualni odnos su imali sa 14 godina. 30,8 odsto ispitanika navode da pri prvom seksualnom odnosu nisu koristili zaštitu, a gotovo jedna trećina ispitanika navode da ne koristi zaštitu prilikom seksualnog odnosa“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da, kada govore o tome koje teme bi željeli da dobijaju u školi u većoj mjeri, tri najznačajnije teme koje se izdvajaju su načini zdrave ishrane, važnost i način upražnjavanja fizičke aktivnosti, kao i kontrola emocija i upravljanje stresom.

„Jedna trećina ispitanika navodi da uglavnom ne dobija savjete o tome kako da unaprijede svoje zdravlje od izabranog ljekara, a jedna trećina ih navodi da se ne osjećaju slobodnim da svog ljekara pitaju pitanja koja imaju veze sa svojim zdravljem“, rekla je Nikolić.

Kako je pojasnila, neke od najčešćih razloga koje navode zašto je to tako, ispitanici navode neljubaznost i nepristupačnost medicinskog osoblja.

„Više od polovine ispitanika navodi da nikad nije prisustvovalo predavanjima koje Savjetovalište za mlade organizuje u školi iz razloga što nisu znali da se takva savjetovališta organizuju“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da više od polovine učenika  navode da su pohađali predmet Zdravi stilovi života u školi od čega je više od polovine ovih učenika zadovoljno nastavom, a 76 odsto ispitanika, kako je ukazala, navode da bi preporučilo ovaj predmet drugom učeniku.

Savjetnica u Direktoratu za Mlade Ministarstva sporta, Andrea Popović, podsjetila je da je taj resor, kroz Strategiju za mlade, prepoznao segment koji se odnosi na zdravlje i bezbjednost mladih.

Ona smatra da je porazan podatak iz istraživanja koliko je mladih posjetilo savjetovališta, „jer smo vidjeli da se 30 odsto mladih susreće sa svakodnevnim stresom“.

„Veliki procenat mladih konzumira psihoaktivne supstance, alkohol i duvan, tako da mislim da i nastavnici treba da porade na informisanju mladih o postojanju savjetovališta“, kazala je Popović.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja, Miro Knežević, kazao je da su rezultati istraživanja koje je predstavljeno „donekle zabrinjavajući“.

„Mladi i djeca su jedna od najrizičnijih populacija u zdravstvenom sistemu, i dosta se vodi računa o toj populaciji. Počevši od Svjetovališta za mlade, koje je organizvano u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i svim domovima zdravlja. U skoro svim domovima zdravlja postoje savjetovališta za mlade i treba te potencijale mladi da iskoriste“, istakao je Knežević.

On je rekao da iz više perspektiva gleda na podatak iz istraživanja da mladi nisu upoznati da postoje savjetovališta za tu populaciju.

„Trebali smo i mi da radimo na tome, da približimo to djeci, ali ne može samo jedna strana da radi na tom polju. Ako se interesuje samo Ministarstvo zdravlja za to, a ne interesuju se djeca ili druge institucije, nećemo doći do nekog uspjeha. Moramo tu da uključimo sve strane, samo zajednički možemo da dođemo do cilja, a naš cilj je zdrava populacija“, smatra Knežević.

Glavna sestra u Svjetovalištu za mlade pri Domu zdravlja Andrijevica, Ivana Miketić Vasović, predstavila je dobar primjer prakse tog savjetovališta, navodeći da je cilj savjetovališta da mladi osnaže svoje samopouzdanje, i da izgrade pozitivnu sliku kako o sebi, tako i o drugima.

„Cilj je da izgrade osjećaj odgovornosti za svoje postupke, da znaju da pravo izbora još uvijek postoji, ali ga treba samo pravilno prepoznati“, istakla je Miketić Vasović.

Ona je pojasnila da Savjetovalište za mlade u Andrijevici, u skladu sa brojem osiguranika, ima predviđene tri sesije rada, navodeći da ne obrađuju samo te teme, „jer bismo se prosto osjećali bespotrebno“.

Miketić Vasović je kazala da problem predstavlja nedostatak kadra, koji je uzrokovan izostankom finansijske podrške.

„Nedostatak kadra, mali broj sesija, nerazvijenost Opštine, finansijska ograničenost, nije bila prepreka da moje Savjetovalište ne zaživi u praksi. Potrebna je volja i ljubav za posao. Da bi zaživjelo jedno savjetovalište, komunikacija u tim savjetovalištima sa obrazovnim ustanovama je od velike važnosti“, ocijenila je Miketić Vasović.

Ona smatra da bi, u radu savjetovališta, trebalo uvesti psihologe, kao i osigurati tehničku podršku za rad na terenu.

Vršnjačka edukatorka, Tara Tomanović, kazala je da je u septembru završila Juventasovu obuku za vršnjačkog edukatora, navodeći da su tom prilikom proširili znanja na teme seksualnog i reproduktivnog zdravlja, polno prenosivih bolesti, nasilja, narkotika i zdravih stilova života.

Ona smatra da je vršnjačka edukacija značajna u prenošenju tačnih informacija.

„Kada sam držala radionice u svojoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, i kada sam razgovarala sa svojim vršnjacima i dok razmjenjujemo znanja o određenim temama, prolazimo kroz istu životnu fazu i imamo ista ili slična shvatanja. Mislim da se bliža komunikacija ostvari između vršnjaka, nego kad su odrasli u pitanju. Naš odnos je prisniji i informacije se lakše dijele“, istakla je Tomanović.