Podgorica, (MINA) – Crnogorski građani, i pored niskog stepena medijske pismenosti, primjećuju otvorene metode manipulacije koje koriste mediji izvještavajući o temama od javnog interesa, ocijenila je profesorica Fakulteta političkih nauka, Nataša Ružić.

Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da su građani svjesni da mediji trpe političke i ekonomske pritiske, koji su prije svega vidljivi kroz uređivačku politiku.

Komentarišući podatak iz istraživanja koje je sproveo CEMI, prema kojem je dva puta više građana koji smatraju da su mediji zavisni od političkih i ekonomskih uticaja, u odnosu na one koji misle da mediji izvještavaju slobodno, Ružić je navela da to potvrđuje da građani objektivno ocjenjuju stanje na medijskom tržištu.

“Ukoliko su građani i dalje prinuđeni da se informišu iz nekoliko izvora da bi dobili opštu sliku o nekom događaju, jasno je da ne možemo govoriti o slobodnim medijima”, rekla je Ružić.

Kako je navela, to znači automatski da mediji krše profesionalne i etičke standarde poput poštenja, nepristrasnosti i uravnoteženosti.

„I pored niskog stepena medijske pismenosti, mislim da građani primjećuju otvorene metode manipulacije koje koriste crnogorski mediji pri izvještavanju o temama od javnog interesa“, kazala je Ružić.

Prema njenim riječima, u crnogorskim medijima najčešće se mogu uočiti metode kao što su medijski frejming, agenda setting i pseudo događaj, koje je vrlo lako prepoznati, dok za suptilnije metode moraju se posjedovati određena znanja u pogledu tehnika manipulacije.

Na pitanje na koji način eventualno ograničavanje slobode medija utiče na medijsku pismenost opšte populacije, Ružić je odgovorila da u tom slučaju građani neće imati pristup relevantnim informacijama i na takav način se krši osnovno pravo – pravo na informaciju.

Prema njenim riječima, koncept medijske pismenosti neodrživ je u društvu u kojem postoji samo jedna verzija priče.

“Medijski nepismene osobe ne razumiju način funkcionisanja medija, niti znaju čitati poruke koje im se šalju između redova. Medijski pismena osoba treba da ima pristup raznovrsnim izvorima da bi kritički vrednovala sadržaj”, kazala je Ružić.

Ona je rekla da je medijski opismenjeno društvo upoznato sa informacijskim i medijskim pravima, da podržava razvoj slobodnih medija i unaprijeđuje ih jer traži kvalitet, a ne kvantitet.

“Nekvalitetni mediji rezultat su političkih, ekonomskih pritisaka, ali i medijski neopismenjenog društva”, navela je Ružić.

Ona je objasnila da je politički uticaj vidljiv kroz medijski frejming, odnosno odabir sagovornika za kojeg se unaprijed zna šta će reći, kroz način na koji je upakovana priča, odnosno akcenat se stavlja na nešto pozitivno u priči, koja je loša po neku instituciju ili osobu.

Ružić je kazala da je agenda setting, kao jedna vrsta manipulacije medija, zastupljena plasiranjem informacije u određenom trenutku da bi se skrenula pažnja sa bitne teme.

„Manipuliše se građanima i kroz grafičku opremu, odnosno fotografije, ali vizuelna pismenost u mnogim zemljama svijeta je još na prilično niskom nivou“, navela je ona.

Prema riječima Ružić, ekonomski uticaj vidljiv je kroz advertorijals, odnosno reklamu koja je upakovana u informativni sadržaj.

„Na primjer, vijest o otvaranju neke poslovnice ili intervju bez povoda koji se pretvara u hvalospjev neke kompanije“, navela je ona.

Ružić je kazala da su neki mediji počeli otvoreno da naglašavaju da je u pitanju promo sadržaj, što je pohvalno.

„Nažalost, u pojedinim situacijama još se prećutkuju informacije koje nisu u interesu određene kompanije koja se oglašava u nekom mediju“, rekla je ona.

Ružić smatra da će mediji prije ili kasnije zbog takvog odnosa snositi posljedice, jer na prvo mjesto treba staviti interese publike.

„Savremeni mediji više ne žive od oglašavanja, već od crowdfundinga, odnosno od projekata i priloga publike, a ona neće podržati medij u koji nema povjerenja“, poručila je ona.

Na pitanje da li ima slobodnih medija u Crnoj Gori, Ružić je odgovorila da nezavisni i slobodni mediji ne postoje nigdje u svijetu, izuzev u skandinavskim zemljama.

Ona je navela da u jednim zemljama preovlađuju politički pritisci, a u drugim ekonomski, koji su u sprezi sa političkim.

Ružić je kazala da je u zemljama istočne i jugoistočne Evrope napravljen otklon od komunističkog medijskog sistema, odnosno osnovani su privatni mediji, ali stepen medijskih sloboda nije povećan.

„Zadovoljena je forma, ali ne i suština. Novinari su u najgorem položaju jer su najslabija karika u medijskom lancu, pa im je svejedno da li ih pritiska država ili vlasnik sa političkim ambicijama“, dodala je ona.

Na globalnom tržištu, kako je navela Ružić, dominiraju ekonomski pritisci, jer moćni pojedinci upravljaju medijskim konglomeratima što je rezultiralo monopolom na tržištu.

Prema njenim riječima, čak 90 odsto američkog tržišta kontrolišu šest medijskih konglomerata.

„Medijski tajkuni, kao što sarkastično opisuje francuska ekonomistkinja Žilija Kaže, percipiraju savremene medije kao prilično skupe „ljubavnice“ koje im donose status i političke veze, ali ne i profit“, zaključila je Ružić.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.