Internet i društvene mreže mediji su koje srednjoškolci najviše koriste, bilo da je u pitanju informisanje, zabava ili edukacija, potvrdilo je istraživanje NVO Juventas o medijskoj pismenosti srednjoškolske populacije.

Internet svakodnevno koristi ubjedljiva većina srednjoškolaca, 93,3 odsto, a nešto manje 90,5 odsto, svakog dana koristi društvene mreže.

„Novosti na online portalima svakodnevno prati samo 25 odsto, 21,2 odsto to radi dva do tri puta nedjeljno, dok 11 odsto nikada ne čita novosti na portalima“, navodi se u istraživanju.

Iako u najvećoj mjeri koriste društvene mreže, 39,1 odsto ispitanika vjeruje da su informacije dobijene putem tih platformi u potpunosti ili uglavnom nepouzdane, dok 37,7 odsto smatra da su te informacije djelimično pouzdane.

Da su informacija online portala u potpunosti ili djelimično nepouzdane, smatra 37,1 odsto anketiranih srednjoškolaca, dok 39,6 odsto vjeruje da su djelimično pouzdane.

„Novi mediji su poseban izazov za medijsku pismenost jer se razvijaju brže od teorijskih saznanja u ovoj oblasti, a svakako brže od školskih sadržaj koji ih obrađuju“, kaže se u istraživanju Juventasa.





Srednjoškolci su, kako se navodi, oprezni kada su u pitanju informacije koje dobijaju putem interneta i društvenih mreža, ali je važno da osim toga što razumiju da ne mogu u potpunosti vjerovati u pouzdanost informacija na internetu, usvoje tehnike provjeravanja informacija i medijske pismenosti.

„Na taj način, znali bi da razlikuju tačne i netačne informacije, etične i neetične sadržaje itd“, kaže se u istraživanju.

U poređenju sa drugim medijima, čak 66,6 odsto srednjoškolaca vjeruje da je internet najpogodnija platforma za informisanje, a 73,7 odsto ga smatra najpogodnijim za obrazovanje.

Oko trećina ispitanika smatra da je internet najpogodniji medij za samoizražavanje, a isto toliko i da je najpogodniji za zabavu, odnosno za aktivizam i mobilizaciju.

„S obzirom na količinu sadržaja, različitost formi i mogućnosti interneta, razumljivo je da je ovaj medij srednjoškolcima najpogodniji kada je u pitanju većina važnih funkcija. S druge strane, imajuću u vidu da je u pitanju medij koji je teško regulisati ili kontrolisati, važno je da razumijemo koje sve opasnosti donosi i na koji način da se zaštitimo“, navodi se u istraživanju.

Srednjoškolci (82,4 odsto) smatraju društvene mreže kao najpogodniji medij za komunikaciju, a 64.6 odsto vide društvene mreže kao najbolji medij za sticanje članstva u određenoj grupi.

Da su društvene mreže najpogodnije za samopromociju smatra 53,8 odsto srednjoškolaca, a nešto manje ih vidi kao najpogodnije za zabavu, dok 39,5 odsto vjeruje da su od svih medija društvene mreže najbolje za samoizražavanje.

Srednjoškolci društvene mreže koriste najviše za zabavu (76,4 odsto, druženje (70,3) i informisanje (56,7 odsto).

Kada su u pitanju konkretne platforme, najviše se koriste mreže kojima dominiraju audio-vizuelni sadržaji – Instagram, 89,8 odsto ispitanika, Youtube 68,3 odsto i Snapchat 46,9 odsto. Mreže kao što su Facebook i Twitter sve su manje zastupljene među srednjoškolcima.

„Generalno, platforme i sadržaji kojima dominira tekstualna komponeneta sve su manje interesantne mlađim generacija, a primat preuzimaju fotografije i video snimci. Mladi se u većoj mjeri nego ranije javljaju kao kreatori sadržaja, a sve više njih dobija status influensera ili youtube zvijezde. Kao svojevrsne medijske zvijezde imaju moć da utiču na druge mlade ljude, pa je važno razumjeti da uz to ide i velika odgovornost“, kaže se u istraživanju.

S aspekta korisnosti društvenih mreža 38,4 odsto srednjoškolaca vjeruje da su im društvene mreže uglavnom korisne, a 31,6 odsto da su im djelimično korisne. Da im uglavnom ili nijesu korisne, smatra 12,7 odsto ispitanika, a 13 odsto kaže da su im društvene mreže u potpunosti korisne.

„Imajući u vidu da većina srednjoškolaca društvene mreže vidi kao relativno koristan dio svakodnevice, trebalo bi prekinuti sa praksom upozoravanja mladih kako su društvene mreže loše, već raditi na edukaciji kako bi mladi razumjeli i dobre i loše strane društvenih mreža, pa ih koristili umjereno, pametno i sigurno“, zaključuje se u istraživanju.

Istraživanje o medijskoj pismenosti srednjoškolaca realizovano je u periodu od 10. januara do 14. februara ove godine u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji NVO Juventas i agencija MINA sprovode uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.