Značajan dio crnogorskih srednjoškolaca sposoban je da prepozna nekvalitetan sadržaj u medijima, pokazalo je istraživanje o medijskoj pismenosti koje je sprovela nevladina organizacija (NVO) Juventas.

Prema rezultatima istraživanja, veliki broj srednjoškolaca tvrdi da u medijima nailazi na neistinite, nepotpune i uvredljive sadržaje, kao i na govor mržnje.

Prateći određeni medijski sadržaj, čak 43,3 odsto srednjoškolaca često ili uvijek pomisli da je u pitanju neistina, dok 31,6 odsto to pomisli ponekad.

„Činjenicama je takođe moguće manipulisati tako što će biti izostavljeni važni djelovi priče, na šta često ili uvijek nailazi 37,6 odsto ispitanika, odnosno 32,5 odsto onih koji ponekad pomisle da je određena priča nepotpuna“, kazali su iz Juventasa.

Kako su naveli, da je određeni sadržaj uvredljiv za nekoga često ili uvijek pomisli 37.6 odsto srednjoškolaca, a jedan odsto manje to pomisli ponekad.

Kada je u pitanju govor mržnje, njega često ili uvijek prepoznaje trećina ispitanika, a 30,7 odsto srednjoškolaca ponekad pomisle da je određeni govor u medijima zapravo govor mržnje.

„Raduje nas što je značajan dio srednjoškolaca sposoban da prepozna nekvalitetan sadržaj u medijima“, kazali su iz Juventasa.

U toj NVO smatraju da što veći broj građana, naročito mladih, treba da razvije vještine za kritičko konzumiranje medija, što bi imalo za posljedicu prestanak praćenja nekvalitetnih sadržaja, a posredno i profesionalizaciju medija, jer će publika zahtijevati poštovanje standarda.

„Mediji, naročito kada ispunjavaju svoju informativnu funkciju, počivaju na principu istine, koji podrazumjeva kako tačnost, tako i potpunost informacija, odnosno uključenost svih važnih činjenica i ključnih aktera“, naglasili su iz Juventasa.

Takođe, kako su naveli, obaveza je medija da vode računa da sadržaj ne bude uvredljiv, odnosno da ne plasiraju govor mržnje.

Ti standardi, podsjećaju iz Juventasa, propisani su Kodeksom novinara/ki, ali i međunarodnim pravnim dokumentima i nacionalnim zakonodavstvom.

„Medijska pismenost nas uči da pri konzumaciji medijskih sadržaja postavljamo pitanje da li poruka vrijeđa nekog pojedinca ili grupu, da li etiketira, stigmatizuje ili diskriminiše, i da li određena poruka predstavlja govor mržnje“, kazali su iz te NVO.

Kako su naveli, važno je i postaviti pitanja šta je pozadina priče, da li su uključene sve relevantne informacije i akteri, da li naslov odgovara sadržaju, kakva je usklađenost vizuelnih sa audio ili tekstualnim komponentama, ko je izvor informacije, ko je autor sadržaja i koliko je poruka važna za društvo.

Istraživanje o medijskoj pismenosti srednjoškolaca realizovano je u periodu od 10. januara do 14. februara u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji Juventas i agencija MINA sprovode uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.