Potrebe različitih kategorija mladih u riziku važno je na vrijeme prepoznati i kreirati politike koje će im pomoći da ostvare svoje interese, a misija države je da sačuva mlade od mogućih rizika i da im bude oslonac kako bi što kvalitetnije živjeli. 

To je poručeno na konferenciji „Socijalno osnaživanje mladih u riziku“, koju je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „ARYSE“.

Ministar sporta i mladih, Nikola Janović, ukazao je da su posebne životne poteškoće pred mladima koji koriste droge, koji su u sukobu sa zakonom, mladima u sistemu institucionalnog staranja, mladima iz disfunkcionalnih porodica, mladim Romima i onima sa iskustvom života na ulici.

“Te poteškoće im onemogućavaju potpunu društvenu integraciju. Zbog toga je važno da na vrijeme prepoznamo potrebe različitih kategorija mladih u riziku i da kreiramo politike koje će im pomoći da ostvare svoje interese”, rekao je Janović.

Mladi, kako smatra, moraju da jačaju svoje vještine i kompetencije kako bi postali nosioci pozitivnih društvenih promjena.

“Tu prije svega mislim na znanje i odgovoran odnos prema obavezama. Vlada Crne Gore i Ministarstvo sporta i mladih u kontinuitetu sprovode brojne aktivnosti u cilju poboljšanja položaja mladih, a posebno ranjivih grupa. Naša je misija da sačuvamo mlade od mogućih rizika i da im budemo oslonac kako bi imali što kvalitetnije živote i sjutra aktivno radili na kreiranju boljeg društva za generacije koje dolaze”, istakao je Janović.

Strategijom za mlade 2017-2021. prepoznate su, kako je rekao, posebno potrebe ranjivih kategorija mladih “a u narednom periodu ćemo nastaviti sa naporima da sve mjere budu adekvatno sprovedene, kao što je bio slučaj u prethodnom periodu”.

Ministartsvo sporta i mladih, kako je rekao, pruža podršku omladinskim organizacijama u realizaciji projekata, koje se odnose na teme konferencije, a ta podrška prelazi 800 hiljada eura od osnivanja Ministarstva.

Janović je podsjetio da 10. decembar Dan ljudskih prava simbolizuje i zaštitu od diskriminacije i nasilja kojima pojedine grupe mladih mogu biti izložene.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da madi regiona nisu dovoljno integrisani u proces donošenja odluka, susreću se sa brojnim socio-ekonomskim izazovima, žive u zemljama u kojima vladavina prava još uvijek nije zaživjela, u kojima zaštitni mehanizmi ne pokrivaju potrebe svih mladih, pa se, kako je pojasnila, suočavaju sa pojačanim rizikom od socijalne isključenosti.

“Podaci ukazuju na nepovoljan položaj mladih na tržištu rada, visok procenat nezaposlenosti, nesigurnost zadržavanja radnog mjesta, nizak nivo aktivnosti na tržištu rada, nepodudaranje obrazovnih kompetenci sa potrebama tržišta rada, nizak nivo društvene participacije. Siromaštvo ili rizik od siromaštva je realnost velikog brija djece i mladih u regionu”, rekla je Vujović.

Ona je istakla da su mladi rođeni u periodu devedesetih ili ranih dvijahiljaditih, odrastali u vriijeme ratova, ekonomskih kriza, sloma i ponovne izgradnje institucija sistema u društvu koje je, kako je dodala, tranziciono, dakle ne pruža konstantnu sigurnost.

“Faktori rizika često imaju izvor u diskriminatornim obrascima okoline, disfunkcionalnom porodičnom okruženju, sredini koja nije dovoljno ohrabrijuća ili podržavajuća, iskustvu korišćenja psihoaktivnih supstanci ili sukoba sa zakonom”, kazala je Vujović.

Ona je naglasila da je danas Dan ljudskih prava i da “vjerujemo u jednakost svih, bez obzira na lična svojstva, bez obzira na životne terete i izazove sa kojima se osoba nosi, bez obzira na trenutne mogućnosti sistema, bez obzira na preovladavajuće norme okruženja u koje se, uzgred, niko od nas i ne može u potpunosti uklopiti”.

Obaveza države i društva je, kako smatra, da zaštite sve svoje građane i sve koji borave na njenoj teritoriji od diskriminacije, nasilja i ekspolatacije bilo koje vrste, a obaveza svih je da čuju jedni druge i kreiraju sistem baziran na zadovoljenju osnovnih potreba svih.

“Tokom projekta izradili smo brojna dokumenta i vodiče za unapređenje rada sa mladima u riziku uopšte, kao i pojedinačne vodiče za rad sa svakom od posebno izdvojenih ciljnih grupa. Nastale su lokalne radne grupe za rad sa mladima u riziku i regionalno tijelo koje je izradilo i regionalnu platform o podršci mladima u rizku. Organizovali smo veliki broj nacionalnih i regionalnih treninga, okruglih stolova, panel diskusija. Nastale su i dokumentarna, interaktivna pozorišna predstava „Raw play“, te dokumentarni film „Dom“ koji obilaze region”, navela je Vujović.

Prema njenim riječima, ubuduće će se ulagati koordinisani napori ka pravilnom prikupljanju podataka u svrhu procjene potreba ciljnih grupa i praćenja progresa.

“Potrebne su institucije sa dovoljnim brojem stručnjaka i dovoljnim resursima za rad sa djecom i mladima u riziku, potrebno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu i ljudske resurse, obezbijediti punu pokrivenost socijalnim, zdravstvenim i drugim potrebnim uslugama koje će biti vidljive, dostupne, prihvatajuće”, navela je Vujović.

Okruženje se može unaprijediti tako što će se, kako je rekla, obezbijediti podrška za sve mlade koji napuštaju sistem formalnog zbrinjavanja, u skladu sa pojedinačnim potrebama mlade osobe, osigurati proaktivna uloga policije iz svih policijskih stanica.

“Politike o drogama usmjeravati ka ljudskim pravima i javnom zdravstvu, uklanjajući kriminalizaciju. Probaciju i alternativne kaznene mjere temeljiti i na rehabilitaciji i resocijalizaciji, te promovisati ih. Omogućiti olakšice pri zapošljavanju nekih grupa mladih sa rizikom od socijalne isključenosti, osiguranti društvenu participacija svih grupa mladih”, rekla je Vujović.

Stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori, Fiona Mccluney, rekla je da je danas sve više mladih ljudi koji su suočeni sa različitim izazovima.

“Oni su suočeni sa neizvjesnoću prilikom zapošljavanja, i mlade djevojke i mladi muškarci su i često žrtve nasilja, žive u konfliktnim zonama. Svi ti faktori utiču na njihovu sposobnost da se razviju i umjesto da vode živote koji će ih ispunjavati nađu se na margini društva”, rekla je Mccluney.

Ona smatra da treba riješiti problem inkluzije, osnažiti mlade i podstaći njihovo učešće u društvu, i socijalno, ekonomski i politički.

“Države treba da prate sve, u smislu prikupljanja podataka, po osnovu različitih indikatora. Ciljevi su sadržani u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja. A konkretna posvećenost poboljšanju života mladih sadržana je u politikama za mlade koje podžava UN i ključna je implementacija tih politika”, pojasnila je Mccluney.

Veći fokus na mlade međunarodnih organizacija, donatora i svih ostalih je, kako smatra, obaveza.

Ekspertkinja za socijalnu zaštitu ranjivih grupa, Katarina Mitić, rekla je da, kada je riječ o pravnom okviru za mlade, fokus treba da bude na socijalnoj inkluziji.

“Socijalna inkluzija osigurava da ranjive grupe i osobe imaju veće učešće u donošenju odluka, koje utiče na njihove živote i mogu da pistupe svojim fundamentalnim pravima”, rekla je Mitić.

Ona je kazala da većina mladih odrasta bez problema i velikih stresova, ali kako je dodala, za određeni broj njih ne postoji podrška i potrebna je rana intervencija.

“Ako namemo podršku porodice, nadzor roditelja ili pristup relevantnim resursima to može rezultirati nasiljem u porodici, odbacivanjem od strane roditelja, izolacijom, siromaštvom. Postoje i određeni socijalni faktori, faktori okruženja vezani za zajednicu i neki životni događaji, koji mogu da dovedu do problema, a to su smrtni slučaj, ozbiljna trauma, rana trudnoća itd”, pojasnila je Mitić.

Projekat “ARYSE” su u prethnodne četiri godine uz podršku Evropske komisije sprovodile organizacije: ARSIS iz Albanije, Margina iz Bosne i Hercegovine, Juventas iz Crne Gore, Labirint sa Kosova, SHL iz Njemacke, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije.

Većini partnera, projekat je kofinansiran iz budžeta zemalja iz kojih dolaze, u Crnoj Gori, od strane Ministarstva javne uprave.