Gojaznost, neprstana upotreba mobilnih telefona i pametnih uređaja, kao i slaba fizička aktivnost doveli su do brojnih oboljenja osnovaca. Zato je, tvrde sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), potrebno da djeca u osnovnim školama imaju časove korektivne gimnastike, umjesto kolektivnih sportova koji pogoduju samo malom broju taklentovanih.

I dok mnogim crnogorskim školama nedostaju adekvatne sale, rekviziti i sprave, profesori fizičkog vaspitanja zapažaju i da su djeca sve manje motivisana i motorički sposobna da vježbaju na časovima.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da djeca školskog uzrasta provedu 60 minuta dnevno baveći se fizičkom aktivnošću, a da ispred televizora, kompjutera i pametnih telefona budu manje od dva sata.

Prema podacima Unicefa, međutim, 91 odsto djece u Crnoj Gori koristi internet, a 87 odsto je svakodnevno u virtuelnom svijetu. Prema istraživanju iste organizacije iz 2016. godine, djeca uzrasta od 12 do 14 godina u prosjeku provode tri sata dnevno na internetu svakog dana.

“Ako uzmemo u obzir da je svako četvrto dijete u Crnoj Gori gojazno ili ima prekomjernu težinu i da je u velikoj mjeri uzrok fizička neaktivnost ili loša ishrana, možemo zaključiti da bi školarci mogli da budu fizički aktivniji”, kažu za CIN-CG stručnjaci Instituta za javno zdravlje. Oni smatraju da bi se stanje moglo popraviti tako što će se, između ostalog, obezbijediti dostupnost igrališta i školskih dvorana i van nastave.

Međutim, nekoliko roditelja sa kojima je CIN-CG razgovarao tvrde da su i časovi fizičkog vaspitanja u osnovnim školama “mrtvo slovo” na papiru. Mnoga djeca, tvrde, propuštaju časove fizičkog vaspitanja zbog nedostatka mjesta u školskim salama, a dobar dio primjedbi se odnosi na to da ni nastavnici “ne doživljavaju ozbiljno” taj predmet.

Profesor fizičkog vaspitanja Branko Batizić saglasan je da se nastava godinama sprovodi na loš način, uglavnom ne po programu za taj predmet. “Brojni su razlozi zašto je to tako. Škole nemaju sale, rekvizite, sprave, ali i djeca nijesu motorički sposobna koliko su nekada bila. Sve više djece je gojazno ili ima neki deformitet. Pretjerana gojaznost je veliki problem, a to vuče sa sobom oboljenja kičme, “iks” ili “o” noge… “, objašnjava on.

Batizić tvrdi da su djeca u školama fokusirana na kolektivne sportove, a da se pažnja ne posvećuje korektivnoj gimnastici. “Međutim, to bi djeci bilo dosadno i ne bi bili zadovoljni. U školama u kojima sam radio nijesam se susreo sa tim časovima”, kazao je Batizić. On tvrdi da se ranije radilo kvalitetnije i da ovakvo stanje nije jednostavno riješiti, bez udruživanja svih kojih se problem tiče. Našoj djeci do trećeg razreda osnovne škole, smatra Batizić, nedostaje i nekada obavezni čas plivanja ili kampovi zahvaljujući kojima bi mogli da savladaju taj izuzetno zdrav sport.

Da sprovođenje nastave fizičkog vaspitanja u školama nije na zadovoljavajućem nivou, priznaju i u Ministarstvu prosvjete. Iz tog resora kažu da očekuju dalje poboljšanje u dijelu stavljanja fokusa na sport u školama:

“Upravo smo potpisali memorandum sa Ministarstvom sporta o vraćanju sporta u škole, u smislu kvalitetnije organizacije školskih takmičenja. Reformom osnovnoškolskog obrazovanja, koja je podrazumijevala smanjenje obima gradiva, nijesmo smanjili broj časova fizičkog vaspitanja, već je on i dalje među najvećim u regionu”, kazala je portparolka Ministarstva Milica Lekić. Ona je rekla da, u zavisnosti od objekta i lokacije, škole raspolažu terenima, salama ili balon-salama. Priznaju da postoje obrazovne ustanove u kojima je potrebno dodatno ulaganje, kako bi se stvorili potrebni uslovi za nastavu. Lekićeva je podsjetila da su samo tokom prošle godine opremili, izgradili ili rekonstruisali sale u školi “Ristan Pavlović” u Pljevljima, pomorskoj školi u Kotoru, osnovnoj školi “Salko Aljković” u Pljevljima, Gimnaziji Cetinje i osnovnoj školi “Bać” u Rožajama. U ovoj godini, kaže Lekić, planirano je 16 projekata zahvaljujući kojima će se, samostalno ili u saradnji sa drugim subjektima, rekonstruisati ili izgraditi sale u školama širom Crne Gore.

Kada su ministri prosvjete i sporta Damir Šehović i Nikola Janović prošle godine potpisali memorandum o saradnji i najavili da će raditi na tome da međuškolska, sportska takmičenja postanu obavezna, poručeno je i da će Fond za talente Ministarstva prosvjete dio novca da usmjeri za razvoj sporta.U tom ministarstvu smatraju važnim i veliki projekat “Džudo u školama”, kojim su značajnom donacijom od svjetske džudo federacije uveli taj sport u dio crnogorskih škola.

Batizić podsjeća da je uvođenje sporta u škole namijenjeno samo za talentovane i da od toga 80 odsto djece nema koristi. “Nije jednostavno motivisati djecu da se bave sportom, pogotovo onu koja nijesu spremna”, kaže on.

Centar za zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje upozorio je da fizička neaktivnost kod djece vodi brojnim poremećajima. Tu spadaju prekomjerna težina i gojaznost, povišen krvni pritisak, loše samopoštovanje, slabiji uspjeh u školi, ali i deformiteti koštanozglobnog sistema kao što su ravni tabani, skolioza (zakrivljenost kičme), kifoza (deformitet kičmenog stuba).

“Uslijed neaktivnosti, kod djece je primjetna i loša motorika, prije svega izuzetno loše koordinacione sposobnosti – orjentacija u prostoru, sinhronizacija pokreta, ravnoteža, brzina učenja novih motoričkih zadataka. Te sposobnosti se spontano razvijaju kroz igru i fizičku aktivnost, kojih su naša djeca, nažalost, prilično lišena”, zaključuju iz Instituta za javno zdravlje.