Informacije koje učenici dobijaju izučavanjem predmeta Zdravi stilovi života mogu biti od presudne važnosti za izmjenu mortalitetne slike kod mladih, zbog čega je potrebno uvrstiti taj predmet kao obavezan u školskom sistemu, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Juventas.

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Mladi zdravstveni edukatori“, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Ministarstva finansija Crne Gore.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u nevladinoj organizaciji Juventas, Jovan Dašić, kazao je da je projekat „Mladi zdravstveni edukatori“ baziran na promociji zdravih stilova života i izbornog predmeta Zdravi stilovi života, kao i, kako je pojasnio, promociji postojećih populacionih savjetovališta sa ciljem poboljšanja životnih uslova mladih u Crnoj Gori.

On je istakao da je cilj tog projekta bio poboljšanje životnih uslova mladih u Crnoj Gori, kroz jačanje vještina, podizanje svijesti o rizičnom ponašanju i povećanje nivoa informisanosti o zdravim stilovima života.

„Situacija kod nas nije na zavidnom nivou kada je odabir predmeta Zdravi stilovi života u pitanju. Svega 37 odsto učenika u osnovnim školama je prethodne godine pohađalo nastavu na ovom predmetu, dok je u srednjim školama samo 17 odsto učenika pohađalo nastavu iz ovog predmeta“, saopštio je Dašić.

On je rekao da je situacija u gimnazijama malo drugačija i da je, kako je naveo, 43 odsto gimnazijalaca imalo priliku da stekne bazične informacije o svom zdravlju. 

„Statistika odabira predmeta je daleko od očekivanog, a ovi podaci nam govore da treba kontinuirano raditi na jačanju kapaciteta mladih, kako bi dobili adekvatne i pravovremene informacije“, kazao je Dašić.

Prema njegovim riječima, najčešći razlozi obolijevanja i umiranja mladih su preventabilnog karaktera, a kako je ocijenio, informacije koje učenici dobijaju izučavanjem predmeta Zdravi stilovi života mogu biti od presudne važnosti za izmjenu mortalitetne slike kod mladih.

„Gojaznost, neprestana upotreba telefona i pametnih uređaja, kao i slaba fizička aktivnost doveli su do brojnih oboljenja osnovaca. Potrebno je da djeca u osnovnim školama imaju časove korektivne gimnastike, umjesto kolektivnih sportova koji pogoduju samo malom broju talentovanih. I dok u mnogim crnogorskim školama nedostaju adekvatne sale, rekviziti i sprave, profesori fizičkog obrazovanja zapažaju da su djeca sve manje motivisana i motorički sposobna da vježbaju na časovima.“

On je kazao da je projekat „Mladi zdravstveni edukatori“ doprinio realizaciji Akcionog plana nacionalne Strategije za mlade 2017. do 2021. godine, koji je Vlada Crne Gore usvojila 2016. godine, a da je, kako je rekao, neophodno obezbijediti obaveznu integraciju predmeta u školskim sistemima.

 „Mladi u Crnoj Gori nemaju naviku preventivnih nenametnutih korišćenja zdravstvenih servisa, a kod ljekara idu najčešće samo kad se razbole. Potrebno je obezbijediti dostupnost savremenih oblika kontracepcije svim ženama i djevojčicama, po mogućnosti besplatne. Istovremeno je neophodno raditi na podizanju svijesti o sprječavanju neželjene trudnoće, polno prenosivih bolesti“, saopštio je Dašić.

Profesorica Zdrave ishrane i dijetetike u medicinskoj školi u Podgorici, Dejana Milić, saopštila je da jedna četvrtina djece uzrasta do sedam godina ima prekomjerenu tjelesnu težinu, dok je svaka deseta djevojčica gojazna.

„Najnovije istraživanje koje je radio Institut za Javno zdravlje na uzorku 1.754 ispitanika, uzrasta do sedam godina, pokazuju da jedna četvrtina djece ima prekomjerenu tjelesnu težinu. Svaka deseta djevojčica je gojazna u uzrastu od sedam godina“, kazala je Milić.

Ona je kazala da su djeca u ruralnim sredinama djeca su manje gojazna, dok se bilježi veći stepen gojaznosti kod djece u urbanim sredinama.

„Djeca su fizički aktivnija vikendima nego radnim danima, ali značajniji statistički podatak pokazuje da djeca radnim danima više vremena provode ispred televizora nego vikendom“, rekla je Milić.

Specijalista sportske medicine, Sašenko Ćeranić, kazao je da postoji sveobuhvatan problem u edukaciji djece o zdravim stilovima života, a tiče se, kako je naveo, prosvjete i roditelja.

„Sada djeca nemaju gdje da se bave sportom, a takođe je i spavanje jako bitan faktor razvoja djece, jer spavanje od deset do 12 sati naveče je važnije od 12 do 6 sati, kada djeca rastu i razvijaju se. Problem su i roditelji, jer misle da što je dijete krupnije, to je zdravije“, ocijenio je Ćeranić.

On je istakao da su drastične dijete koje se preporučuju djeci pogrešne, jer se, kako je kazao, na taj način stvara mogućnost za nove probleme, kao što su anoreksija i bulimija.

„Rekreacija i sport su važni u svim uzrastima. Ako se procjeni da dijete nije za sport, psiholog je vrlo važan faktor, jer se djeca u dobu do šest godina psihički traže“, poručio je Ćeranić.

On je kazao da je gojaznost ozbiljan problem, o kojem ljudi nemaju dovoljno znanja.

„Sportom se ne može, bez adekvatne ishrane, smanjiti tjelesna težina. Tu je značajan problem i to što su djeca okrenuta kompjuterima, ne druže se međusobno, nema šetnje i rekreacije“, ocijenio je Ćeranić.

Specijalista zdrastvene njege i glavna sestra Savjetovališta za mlade, Kristina Rakočević, kazala je da su u toj institutciji zaposleni ginekolog, psiholog, pedijatar i pedagog.

„Individualno možemo pružiti ginekološke usluge, kojih na godišnjem nivou imamo oko 500, a prezentacija i edukacija u osnovnim i srednjim školama, na godišnjem nivou, imamo od 1.300 do 1.500“, pojasnila je Rakočević.

Mlade najviše interesuje, kako je objasnila, problem narkomanije i drugih bolesti zavisnosti.

„Mi smo to identifikovali kao problem, posebno jer se kod nas pušenje odomaćilo kao nešto što je prihvatljivo. Bolesti zavisnosti su jedno od vodećih tema u savjetovalištu, pored tema kao što su zdravi stilovi života, fizička aktivnost, dijabetes itd“, poručila je Rakočević.

Prema njenim riječima, u savjetovalište mogu doći mladi uzrasta od devet do 27 godina, svakog radnog dana, bez knjižice i uputa.

Vršnjačka edukatorka, Kristina Krivokapić, kazala je da projekat „Mladi zdrastveni edukatori“, predstavlja priču o zdravim stilovima života, kao i promociju istoimenog predmeta, postojećih savjetovališta, kao i, kako je navela, obuku srednjoškolaca iz Podgorice, Bijelog Polja, Bara, Nikšića i Berana.

„Cilj vršnjačkih edukatora je da prvenstveno probude mlade ljude da budu svjesni neznanja o sopstvenom zdravlju, ali i rizika koje to njihovo neznanje donosi“, poručila je Krivokapić.

Prema njenim riječima, poražavajuće je to što mladi rijetko biraju predmet Zdravi stilovi života, koji bi, kako je pojasnila, bio dodatan podsticaj za promociju edukacije i van školskih okvira.

„Mladi često i ne znaju da postoje savjetovališta u okviru Domova zdravlja, u cilju da mladima otvore vrata i pruže utočište bilo kom problemu“, kazala je Krivokapić.

Obuka 18 srednjoškolaca na Ivanovim koritima iz sedam crnogorskih škola je, kako je kazala, imalo priliku da se upozna sa problemom neinformisnosti, rizicima i savjetovalištima, posebno u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

„Kreirali smo čvrstu mrežu, kako sa trenerima iz Juventasa, tako i međusobno, kroz četiri radionice, sa grupama od oko 15 mladih ljudi. Vršnjačku edukaciju smatram najvećim uspjehom samog projekta, jer smo uspjeli da probudimo  želju kod mladih za edukacijom o sopstvenom tijelu“, poručila je Krivokapić.