Nedostatak fizičke aktivnosti prouzrokuje različita oboljenja kod mladih, a uvođenjem predmeta Zdravi stilovi života kao obaveznog u obrazovni sistem, ta populacija bi naučila da se odgovorno ophodi prema svom tijelu, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, je, povodom Svjetskog dana fizičke aktivnosti 10. maja, podsjetio da crnogorski osnovci i srednjoškolci u okviru predmeta Zdravi stilovi života, koji je izborni, stiču osnovne vještine za očuvanje i unapređenje zdravlja.

„Imamo jednu poražavajuću statistiku kada je u pitanju odabir ovog predmeta, jer je organizovan u formi izbornog predmeta, pa tako 32 odsto osnovaca je imalo priliku da pohađa predmet Zdravi stilovi života. Tragičan je podatak da je svega 16 odsto srednjoškolaca imalo priliku da pohađa taj predmet. Situacija u gimnazijama je nešto bolja, te tako imamo podatak da je 43 odsto gimnazijalaca pohađalo taj predmet“, rekao je Dašić u izjavi za PR Centar.

On je kazao da statistika potvrđuje činjenicu da nedostatak fizičke aktivnosti prouzrokuje različita oboljenja osnovaca i srednjoškolaca.

„Nedostatak fizičke aktivnosti u životu mlade osobe dovodi do gojaznost, kifoze, skolioze, odnosno krive kičme. Upravo zbog toga bi trebalo drugačije organizovati predmet fizičko vaspitanje, u okviru kog bi djeca trebalo da imaju časove korektivne gimnastike umjesto kolektivnih časova, jer znamo da kolektivni sportovi pogoduju samo malom broju talentovanih“, poručio je Dašić.

On je kazao da je bitno da mladi steknu pravilne navike u ishrani i odgovoran stav prema svom tijelu.

„Bitno je napomenti da mladi u okviru predmeta Zdravi stilovi života mogu naučiti kako pravilno da se hrane, kako da prilagode ishranu i da očuvaju i unaprijede zdravlje, kao i da se odgovorno ophode prema svom tijelu kada je u pitanju zdrava ishrana“, kazao je Dašić.

On je pojasnio da podaci UNICEF-a ukazuju da djeca uzrasta od 12 do 14 godina, provode više od tri sata za računarom ili pametnim uređajima, te da je, kako je istakao, bitno da mladi adekvatno organizuju svoje vrijeme.

„Djeca bi trebala da se bave fizičkom aktivnošću sat dnevno, a manje od dva sata da provode za pametnim uređajima, koji odvlače njihovu pažnju. Zato je jako važno da izborni predmet Zdravi stilovi života postane obavezan predmet u svim osnovnim i srednjim školama, kao i gimnazijama, kako bi svi imali priliku da nauče osnovne vještine koje su važne u prevenciji različitih oboljenja“, rekao je Dašić.

On je kazao da je važan faktor u prevenciji mnogih oboljenja fizička aktivnost odgovarajuće vrste, inteziteta i trajanja i da, kako je pojasnio, može značajno izmijeniti morbiditetnu i mortalitetnu sliku kada su mladi u pitanju.

Kako je Dašić istakao, uvažavanje određenih preporuka, u zavisnosti od starosne dobi, zdravstvenog stanja, pola i kondicije, mogu uticati na kvalitet života.

„One stimulišu organizam u pozitivnom smislu i vode ka povećanju potrošnje energije, održavanju odgovarajuće tjelesne mase, poboljšanju kapaciteta pluća, funkcije srca i krvnih sudova, održavanju dobre krvne slike, krvnog pritiska, smanjenju rizika od nastanka bolesti kostiju, malignih oboljenja, dobrom raspoloženju, dugom i kvalitetnom životu“, saopštio je Dašić.

On je rekao da preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, za uzrast od osam do 64 godine navode da bi osobe trebalo da praktikuju 150 minuta aerobne fizičke aktivnosti na nedeljnom nivou.

„Odrasli, koji žele da poboljšaju svoje zdravlje, preporučuje se da vježbaju do 300 minuta svake sedmice. Vježbanje, odnosno fizička aktivnost ima nevjerovatne prednosti, ne samo za fizičko zdravlje, već i za emotivno, intelektualno i socijalno zdravlje. Svima se preporučuje uključivanje treninga u dnevni ritam kako bi doprinijeli svom mentalnom, emocionalnom i fizičkom blagostanju“, objasnio je Dašić.