U Crnoj Gori je, mlade u sukobu sa zakonom, potrebno prepoznati kao posebno ranjivu kategoriju u svim relevantnim zakonima i podzakonskim aktima, kao i raditi na boljoj međusobnoj uvezanosti ustanova i organizacija, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Predstavnica NVO Juventas Marija Radović je, na panel diskusiji „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, koju je organizovala ta organizacija, ocijenila da je potrebno prepoznati značaj da prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela „treba osigurati ne samo krivično-pravne, već i socijalno zaštitne intervencije“.

„Cilj je prevencija budućeg delikventnog ponašanja i pružanje pomoći potrebne za korekciju postojećeg neprihvatljivog ponašanja“, istakla je Radović u PR Centru.

Prema njenim riječima, reforma maloljetničkog pravosuđa donijela je značajne novine, ocijenjujući da centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i nevladine organizacije treba da preuzmu značajniju ulogu u cilju prevencije kriminaliteta, „kao i tretmana, rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom“.

„Djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne čine to po sopstvenom izboru, nego kao rezultat suženih mogućnosti dostupnih za njihov razvoj. Kada uđu u sistem krivičnog pravosuđa, ove mogućnosti su još više ograničene“, navela je Radović.

Ona je kazala da djeca i mladi u sukobu sa zakonom to postaju jer su često, kako je pojasnila, žrtve zlostavljanja i zanemarivanja, nemarnog ili neadekvatnog roditeljstva i ekonomskih teškoća.

„Samim tim, možemo reći da maloljetnička delikvencija predstavlja neuspjeh društva da obezbijedi zaštitno okruženje za svoju djecu“, rekla je Radović.

Ona je ukazala da su, u prošloj godini, prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova, podnijete krivične prijave protiv  317 maloljetnika „koji čine 8,7 odsto ukupnog broja učinilaca krivičnih djela“.

„Kada govorimo o servisima podrške i ustanovama koje nude zaštitu i tretman mladima u sukobu sa zakonom, treba istaći da je JU za djecu i mlade Centar „Ljubović“ jedina ustanova socijalne i dječije zaštite koja se bavi institucionalnom zaštitom djece i mladih u sukobu sa zakonom“, kazala je Radović.

Govoreći o obrazovnom sistemu, Radović je ocijenila da postojeći pravni i strateški okvir kojim se uređuje oblast obrazovanja nema dovoljno odredbi koje obuhvataju djecu i mlade u sukobu sa zakonom.

„Veliki nedostatak u podršci mladima u sukobu sa zakonom je i nedovoljna uvezanost centara za mentalno zdravlje, centara za socijalni rad i obrazovnih institucija“, istakla je Radović.

Predstavnica Ministarstva pravde, Marijana Laković Drašković, kazala je da Crna Gora može da se pohvali da bilježi konstantan trend pada maloljetničke delikvencije, kao i da, kako je navela, po broju alternativnih mjera izrečenih djeci u sukobu sa zakonom, prednjači u odnosu na zemlje u regionu.

„Ovi rezultati desili su se kao rezultat velike reforme sistema maloljetničkog pravosuđa koje je Crna Gora sprovodila u prethodnom periodu. Promjene su se desile jer je država prepoznala važnost i potrebu davanja druge šanse djeci koja dolaze u sukob sa zakonom, a koja to najčešće čine zbog suženih mogućnosti i teških prilika u kojima žive“, navela je Laković Drašković.

Prema njenim riječima, Crna Gora aktivno radi na stvaranju preduslova za upostavljanje pravosuđa po mjeri djeteta, koje, kako je pojasnila, podrazumijeva i da se djeca žrtve i svjedoci krivičnih djela, kao i sva druga djeca koja dolaze u kontakt sa organima pravosuđa, i ispituju od strane stručnjaka posebno specijalizovanih za rad sa djecom u prostojima posebno opremljenim za rad sa djecom.

„Svjesni smo da svaki kontak djeteta sa pravosudnim sistemom predstavlja portencijalno, traumatično iskustvo za dijete. Zbog toga smo, u svim zakonima koji se tiču maloljetne dijece, naglasak stavili na ključnim principima Konvencije UN-a o pravima djeteta“, rekla je Laković Drašković.

Sudija za maloljetnike Višeg suda, Radomir Ivanović, kazao je da kriminal napreduje, a pogotovo sajber kriminal.

„Ta djeca fantastično poznaju kompjutere, mogućnosti da preko sajber kompjutera unište sisteme koji hoćete. Takvih slučajeva ima. Neću da vas zamaram primjerima kad je dijete razbilo šifru jedne banke“, rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, dijete uživa dvioje zaštite.

„Prva je zaštita porodice, ako ona ne štiti dijete, dijete uživa zaštitu društva. Mi smo obavezni da mu tu zaštitu pružimo. Ako je porodica disfunkcionalna, ne može da vodi računa o djetetu, društvo mora da pokaže da je zainteresovano za taj naraštaj“, rekao je Ivanović.

On je kazao da se u zadnje vrijeme pojavljuju djeca koja su „dnevno u izvršenju krivičnih djela“.

„Na primjer, u sedam sati je izvršio drsku krađu tako što je ženi oteo torbu sa ramena, pa je to uradio u sedam i petnaest sati naveče, pa je izbio čovjeka koji šeta Podgoricom“, naveo je Ivanović.

On je kazao da se mjera prema kojoj djecu šalju u Javnu ustanovu „Ljubović“ pokazala kao dobra, a ocijenio je i dobrim rješenjem stručne službe pri sudovima i tužilaštvima.

„Pri Višem sudu u Podgorici postoji sjajna stručna služba“, rekao je Ivanović.

On smatra da se u zadnje vrijeme dešava „nevjerovatna doza agresivnosti prema vršnjacima“.

„Ako neko nekome gasi cigaretu na lice, to je agresivnost. Ako neko nekome polomi nos, ako šestoro djece biju jedno dijete do te mjere da ono ostaje u nesvjesti, to je nešto o čemu država treba da se razmisli, a u to treba uključiti primarno škole“, rekao je Ivanović.

Predstavnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Adrijana Pejaković, ocijenila je da je primjena vaspitnih naloga nešto što je veoma važno za maloljetnike iz nekoliko razloga.

„Prvo izbjegava se sudski postupak iz razloga cjelishodnosti, ili iz razloga ekonomičnosti. Maloljetnici koji se osjećaju odgovornim za određeno krivično djelo i na osnovu same vrste krivičnog djela, na osnovu psihološke provjere maloljetnika, možemo da predložimo opomenu ili vaspitni nalog i vaspitnih naloga imamo nekoliko“, navela je Pejaković.

Ona je kazala da su vaspitni nalozi formirani tako da pokrivaju različite vrste određenih problematičnih ponašanja koja bi mogao maloljetnik da uradi.

„Imamo nekoliko vaspitnih naloga. To su recimo poravnanje oštećenog, onda kada maloljetnik izvinjenjem ili na neki drugi način nadoknađuje štetu koju je proeizveo krivičnim djelom nekome...“, rekla je Pejaković.

Predstavnica Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, Dragica Rajković, podsjetila je da insitutcionalnu mjeru – kazneno-maloljetničkog zatvora osobe ženskog pola izdržavaju odvojeno od osoba muškog pola.

„U ovom trenutku nijesmo imali djevojčice koje se nalaze u našoj ustanovi. Sama činjenica da imamo mali broj maloljetnika u našoj ustanovi je veoma dobra stvar, ali na neki način i otežava funkcionisanje i rad sa njima“, navela je Rajković.

Prema njenim riječima, u Zavodu se u ovom trenutku nalazi šest maloljetnika, od čega su, kako je pojasnila, dvojica na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora, a četiri osobe su na izvršenju vaspitne mjere.

„Nijedno lice od ovih koji se nalaze u Odjeljenju za maloljetnike, u ovom trenutku, nije kalendarski punoljetno“, rekla je Rajković.

Predstavnik Javne ustanove Centar Ljubović, Novo Vukićević rekao je da u toj ustanovi boravi 17 korisnika, od kojih je, kako je naveo, deset smješteno rješenjem suda, a sedam rješenja centara za socijalni rad.

On je ocijenio da je slabost što Crna Gora nema institucije koje bi mogle da zadovolje potrebe maloljetnika.

„Veliki broj djece, koja su smještena u Centru Ljubović, njihov razlog problematičnog ponašanja nalazi se u zdravstvenoj sferi. Treutno imamo 80 odsto djece koja su pod nekom psihijatrijskom terapijom. Nemamo djeteta koje nije koristilo psihoaktivne supstance. Nastojimo to da odradimo, ali postoje neke stvari koje ne možemo da odradimo“, kazao je Vukićević.

Predstavnica Udruženja psihologa Crna Gore, Branka Čolević,  kazala je da kada im dođe korisnik, treba da odrede intervenciju koja je najbolja za svakog korisnika.

„Ono što mi u Zavodu koristimo je instrument za procjenu rizik i potreba lica koja su počinila krivično djelo i to je fenomenalna stvar da svi budemo isti u pristupu prema ljudima koji su počinili krivično djelo. Bilo bi jako dobro kada bismo taj jedan instrument imali u Centru za socijalni rad i u pravosudnim organima i u Zavodu, gdje bi tom korisniku, svi pristupali na jednak način“, smatra Ćolević.

Ona je pojasnila da se taj isntrument sastoji od faktora koji su statične prirode, koje je nemoguće mijenjati „i faktora koji su dinamične prirode, na kojim intervencijama, radimo“.

Predstavnica Uprave policije, Snežana Zekić, ukazala je da član 30 Zakona o unutrašnjim poslovima, govori o primjeni policijskih ovlašćenja prema maloljetnicima.

„U tom članu stoji da policijski službenik, koji postupa prema maloljetnicima, treba da ima posebna znanja iz oblasti prava djeteta i o pravilima postupanja sa maloljetnim licima koja su krivičnom postupku ili su izvršioci krivičnih djela“, navela je Zekić.

Ona je kazala da su najčešća krivična djela koja vrše maloljetnici, prema evidenciji Uprave policije, imovinski delikti, narušavanje javnog reda i mira, krvni delikti, seksualni delikti, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, nasilje u porodici.

Tokom diskusije skrenuta je pažnja na neefikasnost određenih mjera koje se izriču, kao što je recimo mjera pojačanog nadzora, ali i na problem nedostatka postinstitucionalnog tretmana mladih u sukobu sa zakonom. Zaključak panel diskusije jeste da je neophodna mnogo bolja uvezanost svih institucija sistema koje su uključene u rad sa djecom i mladima u sukobu sa zakonom kako bi im se pružila što bolja zaštita i sprječavanje ponovnog činjenja krivičnog djela. Ukazano je posebno i na značaj angažovanja cijelog društva u aktivnostima prevencije, posebno obrazovnih institucija.

Panel diskusija „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, dio je projekta ARYSE (At-Risk Youth Social Empowerment), koji finansira Evropska unija posredstvom Evropske komisije