Mladi moraju da budu vidljivi ne samo kroz izvještaje, nego je potrebno da se čuje njihov glas i neophodno im je omogućiti da donose odluke o pitanjima koja su bitna za njih.

To je poručeno drugog dana regionalne konferencije „Socijalno osnaživanje mladih u riziku“, koju je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „ARYSE“.

Zamjenica šefa predstavništva Unicefa za Crnu Gou, Mihaela Bauer, pojasnila je da se ljudski mozak razvija tokom ranih faza djetinjstva.

„Zaštitom djece od negativnih iskustava na samom početku njihovog života pomažemo im da razviju otpornost. Međutim nauka nam kaže da postoji još jedan period života kada se mozak djeteta ubrzano razvija, a to je adolescencija. Ako je traumatično djetinjstvo na djecu ostavilo posljedice biće im jako teško da zadrže posao, obrazuju se i izgrade zdrave veze. I tu nastupa društvo kako bi im pomoglo“, rekla je Bauer.

Ona smatra da adolescentim treba omogućiti da donose odluke o pitanjima koja su bitna za njih, u skladu sa njihovom zrelosti i starosnom dobi.

„U Crnoj Gori ima oko 18 hiljada adolescenata, što čini oko 14 odsto stanovništva. Adolescenti su često izloženi ključnim izazovima društva“, kazala je Bauer.

Istraživanja u regionu i u Crnoj Gori su, kako je rekla, potvrdila da većina djece čija se prava krše ne dolaze u kontakt sa pravosudnim sistemom iz raznih razloga.

„Zbog percepcije djeteta o porodici, straha od socijalne ekskluzije, nedovoljnog znanja, nepovjerenja u institucije i pravni sistem koji nije prilagođen konkretnim potrebama djeteta. Istraživanje je pokazalo da je pravosudni sistem najmanje dostupan onima kojima je najpotrebniji“, kazala je Bauer.

Ona smatra da je potrebno intenzivnije raditi sa djecom, ombudsmanima i sa partnerima u civilnom društvu „kako bismo djecu i porodice opremili znanjem i iskustvom kako pristupiti pravdi sa fokusom na djecu i porodicu koji su najviše ugroženi“.

Predstavnica Ministarstva prosvjete, Milica Pajović, rekla je da je u trouglu nastavnik, učenik, nastavni programi, procjenjeno da je uloga nastavnika najvažnija.

„U crnogorskom sistemu u ovom trenutku imamo 20 odsto otvorenog dijala kurikuluma, koji svakoj školi u određenoj lokalnoj sredini daje određenu slobodu da prilagodi nastavne planove i programe različitostima sredine u kojoj se škola nalazi“, kazala je Pajović.

Ona je istakla da formalni obrazovni sistem u Crnoj Gori daje dobru osnovu da se postigne demokratizacija nastave i demokratski proces nastavnog toka.

„Obezbjeđivanje poštovanja osnovnih ljudskih prava učenika romske populacije predstavlja izazov za mnoge zemlje i za Crnu Goru. Naš zajednički cilj jeste integracija, jednake šanse, kontinuitet i kvalitet obrazovanja i poboljšanje školskog i socijalnog postignuća učenika“, objasnila je Pajović.

U prethodne dvije decenije su, kako je rekla, postignuti vidni rezultati, ali to, kako je dodala, ne znači da je sve dovoljno dobro.

Izvršni direktor Somborskog edukativnog centra u Srbiji, Srđan Vlaškalić, rekao je da obrazovni sistem nije mnogo odmakao u pogledu kvaliteta i odgovora na savrmene obrazovne zahtjeve.

„Vrijeme prolazi, tehnologija se razvija, ali obrazovni sistem ili tapka u mjestu, ili se veoma sporo modernizuje i mnogo kasni za obrazovnim sistemima u drugim razvijenim zemljama Evrope“, kazao je Vlaškalić.

On je ukazao da budući učitelji nemaju dovoljno prakse i dodira sa djecom.

„Ovaj program rješava taj problem. Volonteri imaju priliku da steknu kontakt sa djecom, da se oprobaju. A sa druge strane se pomaže djeci, ona dobijaju besplatnu pomoć. Osim volontera sa Pedagoškog fakulteta, pozivali smo i druge mlade osobe iz Somora iz srednjih škola, koje su se kroz rad sa djecom oprobale u potencijalnoj budućoj profesiji“, rekao je Vlaškalić.

Savjetnica u kancelariji Ombudsmana Kosovo, Hasime Terzići, ukazala je da mladi u toj zemlji imaju mnogo potencijala, ali da nije dovoljno iskorišćen.

„Na Kosovu je 40,6 odsto nezaposlenih mladih koji traže posao više od godinu. Čini se da je situacija izuzetno ozbiljna za manjinske grupe, pogotovo za pripadnike RE populacije“, kazala je Terzići.

Ogranične ekonomske mogućnosti, kako je rekla, vode do raznih negativnih posljedica.

„Neki mladi se okreću sivoj ekonomiji, kriminalu, ili postaju žrtve nasilja, ili drugog devijantnog ponašanja. Takođe, ograničene mogućnosti prisiljavaju mlade ljude da posao traže van zemlje“, rekla je Terzići.

Mladima, kako je rekla, nedostaje pristup većini procesa, medijima i sudovima, rijetko su članovi sindikata ili profesionalnih udruženja, koja mogu pregovarati u njihovo ime.

„Važnost učešća je zato što odrasli mogu zloupotrijebiti svoju moć nad djecom i mladima. Odrasli se ne ponašaju uvijek u najboljim interesima mladih“, ukazala je Terzići.

Predstavnica Beogradskog centra za ljudska prava, Nevena Nikolić, poručila je da mladi moraju da budu vidljivi ne samo kroz izvještaje, nego i kroz njihov glas.

„Čini mi se da smo u ovoj godini postigli dosta. Spremamo se da sjutra uradimo prvo predstavljanje nečega što se zove Nulti izvještaj o ljudskim pravima mladih, što znači da smo ljudska prava počeli da analiziramo kroz položaj mladih“, kazala je Nikolić.

Važno je, kako smatra, da mladi u svakom trenutku mogu da donose odluke i da proces kroz koji prolaze ne bude fiksiran, već da je to nešto što može da se promijeni i da su oni u svakom trenutku pitani i pozvani da komentarišu u procesu u kome su.

Prema njenim riječima, uloga neformalnog obrazovanja je jako velika „ako uspijete da motivišete nekoga da se pojavljuje na vašim programima i ako uspijete da zadobijete njegovo povjerenje“.

„Vrlo je važno da mladi osjećaju da doprinose nečemu i da stvaraju nešto i da je to što stvaraju njihovo i da su oni pitani za to. Takođe je važno znati kako mladoj osobi objasniti kako se uloge i odgovornosti mijenjaju, kako se granice pomjeraju“, pojasnila je Nikolić.

Predstavnica NVO Novinari za mlade, Andrea Nakova, iz Sjeverne Makedonije, rekla je da se radi sa svim marginalizovanim grupama, ali da je u proteklih nekoliko godina fokus na obrazovanju i radu sa mladima iz seoskih područja i radi se blisko sa jednim Dnevnim centrom za djecu.

„Neke od aktivnosti koje smo organizovali u Dnevnom centru, bile su pisanje i crtanje jedne slikovnice za djecu, pri čemu su djeca počela da pišu o svojim željama, nadama. Svi su napisali da bi željeli da se bave poslom konobara, nastavnika, ali na kraju su završavali rečenicu da to nije moguće, jer nikada neće dobiti formalno obrazovanje. Nakon šest mjeseci stalnog rada odlučili smo da vježbu odradimo još jednom. Tada smo vidjeli promjenu. Djeca više nisu imala puke snove, već su imala planove“, kazala je Nakova.

Projekat “ARYSE” su u prethnodne četiri godine uz podršku Evropske komisije sprovodile organizacije: ARSIS iz Albanije, Margina iz Bosne i Hercegovine, Juventas iz Crne Gore, Labirint sa Kosova, SHL iz Njemacke, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije.

Većini partnera, projekat je kofinansiran iz budžeta zemalja iz kojih dolaze, u Crnoj Gori ga je finansiralo Ministarstvo javne uprave.

 

Društvo i država treba mnogo više pažnje da posvete onima koja žive u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, jer je tim mladima potrebno da budu prihvaćeni i voljeni, poručeno je nakon premijere dokumentarnog filma „Dom“. 

Dokumentarno-animirani film „Dom“, koji je  premijerno prikazan sinoć u bioskopu Cineplexx u Podgorici, kreirao je Beogradski centar za ljudska prava uz podršku nevladine organizacije Juventas, u sklopu projekta ‚‚Mladi u riziku od socijalne isključenosti'' koji Juventas sprovodi u partnerstvu sa organizacijama iz zemalja regiona.

Dragan Jovanović, koji je došao iz Beograda, kazao je da je cilj filma da ljudi čuju za dom i da naprave razilku između doma u kojem je on boravio i popravnog doma.

„Mi kao društvo treba da mnogo više pažnje i ljubavi posvetimo djeci u domu, jer njima to fali. To je srž svega i ti mladi ljudi žele da ih neko voli i prihvata“, ukazao je Jovanović.

On smatra da je dom svuda oko nas i da bi trebalo da bude više mladih koji govore o problemima sa kojima se djeca u domu suočavaju.

„Jako su loši uslovi u domu. Mnogo je nerada. Vaspitači dolaze samo da odrade smjenu i često šalju neku drugu mladu osobu da umjesto njih rješava neke stvari, a to je često i kroz batine. Uglavnom, ne rade svoj posao kako treba“, istakao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, potrebno je izmijeniti cijeli sistem i neophodno je pratiti kako rade ljudi u domovima, kao i voditi računa o higijani u tim ustanovama.

„Tu ima groznih stvari. Mi moramo da podržimo cijelu priču. Mi smo ti koji moramo doprinijeti da se taj sistem izmijeni“, poručio je Jovanović.

On je kazao da danas živi solidno.

„Ne mogu reći da mi je lijepo. I dalje radim za minimalnu platu od koje ne mogu da preživim cijeli mjesec. I sada sam deset dana u mjesecu gladan. Ali sam zadovoljan, jer imam sijalicu i toplo kupatilo“, rekao je Jovanović.

U dom je, kako je rekao, dospio jer su mu se roditelji odali kocki i alkoholu.

„Ja sam živio u porodici gdje nije normalno i prirodno odrastanje. Mama je uvijek bila pijana, u kući nikad ništa nije bilo skuvano, ni spremno. Mi smo uvijek bili gladni. Nismo bili čisti. Tata bi sve prokockao. To je bilo nezdravo okruženje i to je razlog zašto sam završio u domu“, rekao je Jovanović.

Osim materijalnog, koje je potrebno za preživljavanje, djeci iz doma su, kako je rekao, najpotrebniji ljubav i razumjevanje.

„Ja sebe smatram razumnom, zrelom mladom osobom. I želim da i mene prihvati sistem i ljudi, kao nekoga ko je kao svi ostali“, kazao je Jovanović.

Dvadesetšestogodišnji Slađan Todorović, kazao je da je veoma zadovoljan filmom, ali da mu je vratio sjećanja.

„Sada sam ponosan. Trenutno nastojim da se opustim, da budem u harmoniji sa samim sobom, da ne živim tako da nešto moram, nego da biram“, rekao je Todorović.

On je kazao da mu je bilo relativno lijepo u domu, ali da mu je najviše smetao „neprofesionalizam zaposlenih“.

„Oni su umjeli da remete harmoniju i da nameću nešto što nema smisla. Ali meni je, generalno, bilo lijepo i korisno što se tiče boravka tamo“, kazao je Todorović.

Država i društvo su, kako smatra, zanemarili one u domu.

„Pitao sam se da li stvarno postoje oni koji žele da bude minus, da bude propalo, da nema smisla, poentu. Prosto je nevjerovatno da se ne posvećuje pažnja onome čemu bi trebalo“, kazao je Todorović.

Slađan i Dragan su dvojica mladića čije je odrastanje bilo drugačije od odrastanja većine njihovih vršnjaka. Obojica su kao veoma mladi dospjeli u dom za nezbrinutu djecu, na mjesto koje je trebalo da za njih bude utočište od porodičnih problema. Gotovo 20 godina nakon dolaska u dom oni se prisjećaju najranijih dana svog djetinjstva, prvih utisaka iz doma, iskustava koja su ih zauvijek obilježila, odnosa sa drugom djecom i vaspitačima, teških i lijepih trenutaka, izazova i prepreka preko kojih su morali preći nakon započinjanja samostalnog života. Kroz njihove priče prelama se jedan poseban pogled na odrastanje i porodicu, prijateljstvo i ljubav, patnju i usamljenost, hrabrost i istrajnost.   

Film je režirao Saša Perić, a producenti su Nevena Nikolić i Petar Mitrić.

Autori koncepta i scenaristi su su Demir Mekić, Saša Perić, Nebojša Petrović i Petar Mitrić.

 

 

Potrebe različitih kategorija mladih u riziku važno je na vrijeme prepoznati i kreirati politike koje će im pomoći da ostvare svoje interese, a misija države je da sačuva mlade od mogućih rizika i da im bude oslonac kako bi što kvalitetnije živjeli. 

To je poručeno na konferenciji „Socijalno osnaživanje mladih u riziku“, koju je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „ARYSE“.

Ministar sporta i mladih, Nikola Janović, ukazao je da su posebne životne poteškoće pred mladima koji koriste droge, koji su u sukobu sa zakonom, mladima u sistemu institucionalnog staranja, mladima iz disfunkcionalnih porodica, mladim Romima i onima sa iskustvom života na ulici.

“Te poteškoće im onemogućavaju potpunu društvenu integraciju. Zbog toga je važno da na vrijeme prepoznamo potrebe različitih kategorija mladih u riziku i da kreiramo politike koje će im pomoći da ostvare svoje interese”, rekao je Janović.

Mladi, kako smatra, moraju da jačaju svoje vještine i kompetencije kako bi postali nosioci pozitivnih društvenih promjena.

“Tu prije svega mislim na znanje i odgovoran odnos prema obavezama. Vlada Crne Gore i Ministarstvo sporta i mladih u kontinuitetu sprovode brojne aktivnosti u cilju poboljšanja položaja mladih, a posebno ranjivih grupa. Naša je misija da sačuvamo mlade od mogućih rizika i da im budemo oslonac kako bi imali što kvalitetnije živote i sjutra aktivno radili na kreiranju boljeg društva za generacije koje dolaze”, istakao je Janović.

Strategijom za mlade 2017-2021. prepoznate su, kako je rekao, posebno potrebe ranjivih kategorija mladih “a u narednom periodu ćemo nastaviti sa naporima da sve mjere budu adekvatno sprovedene, kao što je bio slučaj u prethodnom periodu”.

Ministartsvo sporta i mladih, kako je rekao, pruža podršku omladinskim organizacijama u realizaciji projekata, koje se odnose na teme konferencije, a ta podrška prelazi 800 hiljada eura od osnivanja Ministarstva.

Janović je podsjetio da 10. decembar Dan ljudskih prava simbolizuje i zaštitu od diskriminacije i nasilja kojima pojedine grupe mladih mogu biti izložene.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da madi regiona nisu dovoljno integrisani u proces donošenja odluka, susreću se sa brojnim socio-ekonomskim izazovima, žive u zemljama u kojima vladavina prava još uvijek nije zaživjela, u kojima zaštitni mehanizmi ne pokrivaju potrebe svih mladih, pa se, kako je pojasnila, suočavaju sa pojačanim rizikom od socijalne isključenosti.

“Podaci ukazuju na nepovoljan položaj mladih na tržištu rada, visok procenat nezaposlenosti, nesigurnost zadržavanja radnog mjesta, nizak nivo aktivnosti na tržištu rada, nepodudaranje obrazovnih kompetenci sa potrebama tržišta rada, nizak nivo društvene participacije. Siromaštvo ili rizik od siromaštva je realnost velikog brija djece i mladih u regionu”, rekla je Vujović.

Ona je istakla da su mladi rođeni u periodu devedesetih ili ranih dvijahiljaditih, odrastali u vriijeme ratova, ekonomskih kriza, sloma i ponovne izgradnje institucija sistema u društvu koje je, kako je dodala, tranziciono, dakle ne pruža konstantnu sigurnost.

“Faktori rizika često imaju izvor u diskriminatornim obrascima okoline, disfunkcionalnom porodičnom okruženju, sredini koja nije dovoljno ohrabrijuća ili podržavajuća, iskustvu korišćenja psihoaktivnih supstanci ili sukoba sa zakonom”, kazala je Vujović.

Ona je naglasila da je danas Dan ljudskih prava i da “vjerujemo u jednakost svih, bez obzira na lična svojstva, bez obzira na životne terete i izazove sa kojima se osoba nosi, bez obzira na trenutne mogućnosti sistema, bez obzira na preovladavajuće norme okruženja u koje se, uzgred, niko od nas i ne može u potpunosti uklopiti”.

Obaveza države i društva je, kako smatra, da zaštite sve svoje građane i sve koji borave na njenoj teritoriji od diskriminacije, nasilja i ekspolatacije bilo koje vrste, a obaveza svih je da čuju jedni druge i kreiraju sistem baziran na zadovoljenju osnovnih potreba svih.

“Tokom projekta izradili smo brojna dokumenta i vodiče za unapređenje rada sa mladima u riziku uopšte, kao i pojedinačne vodiče za rad sa svakom od posebno izdvojenih ciljnih grupa. Nastale su lokalne radne grupe za rad sa mladima u riziku i regionalno tijelo koje je izradilo i regionalnu platform o podršci mladima u rizku. Organizovali smo veliki broj nacionalnih i regionalnih treninga, okruglih stolova, panel diskusija. Nastale su i dokumentarna, interaktivna pozorišna predstava „Raw play“, te dokumentarni film „Dom“ koji obilaze region”, navela je Vujović.

Prema njenim riječima, ubuduće će se ulagati koordinisani napori ka pravilnom prikupljanju podataka u svrhu procjene potreba ciljnih grupa i praćenja progresa.

“Potrebne su institucije sa dovoljnim brojem stručnjaka i dovoljnim resursima za rad sa djecom i mladima u riziku, potrebno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu i ljudske resurse, obezbijediti punu pokrivenost socijalnim, zdravstvenim i drugim potrebnim uslugama koje će biti vidljive, dostupne, prihvatajuće”, navela je Vujović.

Okruženje se može unaprijediti tako što će se, kako je rekla, obezbijediti podrška za sve mlade koji napuštaju sistem formalnog zbrinjavanja, u skladu sa pojedinačnim potrebama mlade osobe, osigurati proaktivna uloga policije iz svih policijskih stanica.

“Politike o drogama usmjeravati ka ljudskim pravima i javnom zdravstvu, uklanjajući kriminalizaciju. Probaciju i alternativne kaznene mjere temeljiti i na rehabilitaciji i resocijalizaciji, te promovisati ih. Omogućiti olakšice pri zapošljavanju nekih grupa mladih sa rizikom od socijalne isključenosti, osiguranti društvenu participacija svih grupa mladih”, rekla je Vujović.

Stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori, Fiona Mccluney, rekla je da je danas sve više mladih ljudi koji su suočeni sa različitim izazovima.

“Oni su suočeni sa neizvjesnoću prilikom zapošljavanja, i mlade djevojke i mladi muškarci su i često žrtve nasilja, žive u konfliktnim zonama. Svi ti faktori utiču na njihovu sposobnost da se razviju i umjesto da vode živote koji će ih ispunjavati nađu se na margini društva”, rekla je Mccluney.

Ona smatra da treba riješiti problem inkluzije, osnažiti mlade i podstaći njihovo učešće u društvu, i socijalno, ekonomski i politički.

“Države treba da prate sve, u smislu prikupljanja podataka, po osnovu različitih indikatora. Ciljevi su sadržani u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja. A konkretna posvećenost poboljšanju života mladih sadržana je u politikama za mlade koje podžava UN i ključna je implementacija tih politika”, pojasnila je Mccluney.

Veći fokus na mlade međunarodnih organizacija, donatora i svih ostalih je, kako smatra, obaveza.

Ekspertkinja za socijalnu zaštitu ranjivih grupa, Katarina Mitić, rekla je da, kada je riječ o pravnom okviru za mlade, fokus treba da bude na socijalnoj inkluziji.

“Socijalna inkluzija osigurava da ranjive grupe i osobe imaju veće učešće u donošenju odluka, koje utiče na njihove živote i mogu da pistupe svojim fundamentalnim pravima”, rekla je Mitić.

Ona je kazala da većina mladih odrasta bez problema i velikih stresova, ali kako je dodala, za određeni broj njih ne postoji podrška i potrebna je rana intervencija.

“Ako namemo podršku porodice, nadzor roditelja ili pristup relevantnim resursima to može rezultirati nasiljem u porodici, odbacivanjem od strane roditelja, izolacijom, siromaštvom. Postoje i određeni socijalni faktori, faktori okruženja vezani za zajednicu i neki životni događaji, koji mogu da dovedu do problema, a to su smrtni slučaj, ozbiljna trauma, rana trudnoća itd”, pojasnila je Mitić.

Projekat “ARYSE” su u prethnodne četiri godine uz podršku Evropske komisije sprovodile organizacije: ARSIS iz Albanije, Margina iz Bosne i Hercegovine, Juventas iz Crne Gore, Labirint sa Kosova, SHL iz Njemacke, Hops iz Sjeverne Makedonije i Prevent iz Srbije.

Većini partnera, projekat je kofinansiran iz budžeta zemalja iz kojih dolaze, u Crnoj Gori, od strane Ministarstva javne uprave.

 

Dokumentarna predstava “RAW PLAY – igra sa šest života”, kroz interaktivu i multimedijalu formu, ukazuje na izazove i probleme sa kojima se  suočavaju mladi, kao i na odnos društva prema njima, a gledaoci, izlazeći iz uloge pasivnih posmatrača, odlučuju o životima glavnih likova.

Predstava koju je izvela glumačka trupa ApsArt Centar za pozorišna istraživanja iz Beograda, realizovana je u okviru projekta ‘’Mladi u riziku od socijalne isključenosti’’ a koji realizuje nevladina organizacija (NVO) Juventas, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Pozorišna rediteljka i osnivačica ApsArt Centra za pozorišna istraživanja, Aleksandra Jelić, kazala je da je predstava “RAW PLAY – igra sa šest života”, koja je premijerno izvedena u Podgorici, dokumentarna.

„Ovo je jedna dokumentarna ili verbatim predstava koju je nastala tako što je dramaturg, tri mjeseca prije nego što smo počeli proces sa glumcima, radio i istraživao na dokumentarnim pričama“, pojasnila je Jelić.

Predstavu odlikuje, kako je kazala, interaktivna i multimedijalna forma.

„Multimedijalna u smislu da, osim pozorišnih sredstava, koristimo i druga izražajna i vizualna sredstva. Interaktivna je zato što gledaoci, u toku cijele predstave, mogu da glasaju, koristeći svoje mobilne telefona i da na taj način utiču na sami ishod junaka koji postoje u predstavi“, navela je Jelić.

Ona je kazala da su u predstavi predstavljeni mladi, kako bi društvu približili njihovu svakodnevnicu i probleme.

„Tema i fokus predstave su mladi. Njihovi problemi, neki problemi koji se ne čuju toliko u javnosti, za koje ne znamo toliko. Želimo da približimo koliko mladim ljudima nije lako da budu mladi i da opstaju u ovakvom društvu“, pojasnila je Jelić.

Jelić je kazala da je predstava predpremijerno izvedena u Beogradu, a da je planirano da bude izvođena i u regionu.

Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Marković, kazala je da su u fokusu projekta ‘’Mladi u riziku od socijalne isključenosti’’ u okviru kojeg se realizuje predstavamladi koji koriste droge, koji su u sukobu sa zakonom, bez roditeljskog staranja, djeca iz disfunkcionalnih porodica.

„Kroz projekat smo htjeli da poboljšamo sistem, odnosno stanje koje je na raspolaganju ovim mladim ljudima. S obzirom na to da postoji mnogo rupa u sistemu, mladi ne dobijaju adekvatnu podršku, nisu prepoznati od strane institucija koje bi njima trebalo da se bave ali često nisu prepoznati ni od strane sugrađana“, rekla je Marković.

Ona je kazala da je u okviru tog četvorogodišnjeg projekta sproveden veliki broj aktivnosti, a da je jedna od njih predstava zbog, kako je navela, snažnog uticaja koji ostavlja na prisutne.

„Odlučili smo se da jedna od aktivnosti bude ova predstava, kao i dokumentarni film koji radimo, jer je činjenica da u poslednje vrijeme umjetnost ima veoma značajnu ulogu u skretanju pažnje na bitne društvene teme i mislim da je to ova predstava i pokazala. Prisutni su izašli iz sale sa mnogo jačim utiskom, nego da su pročitali neki dopis, tekst ili izjavu za medije ili da su prisustvovali nekoj konferenciji“, ocijenila je Marković.

Ona je kazala da je podgoričkoj publici predstavljen jedan drugačiji umjetnički izražaj, a da je interesovanje za predstavu bilo veliko.

„Predstava je jako zanimljiva, jer je potpuno neobičan koncept, koji nismo imali prilike da vidimo do sada u Podgorici. Koncept u kom gledaoci učestvuju, ali ne na neki standardan način, već dobijaju šansu da se igraju životima drugih ljudi i da odlučuju o ishodu predstave, što daje malo čudan osjećaj. Sala Dodesta je bila puna, nama je samo žao što je ograničena kapacitetom i što nismo mogli da izađemo u susret svim ljudima koju su htjeli da pogledaju predstavu“, navela je Marković.

Glumac, Jovan Mijović, kazao je da koncept predstave nije uobičajan što, kako je ocijenio, nosi izvjesni rizik kada je u pitanju reakcija publike.

„Neizvjesne su reakcije publike jer ova predstava nije uobičajni koncept za domaći teatar. Teme su dosta osjetljive i ne može baš svako da svari tu količinu istine, posebno ukoliko uzmemo u obzir da je predstava dokumentarna, likovi stvarni, a da smo mi na sceni predstavili njihove ekstremne živote“, rekao je Mijović.

 

Predstavnici Glavnog grada, opština Bar i Bijelo Polje i UNAIDS-a potpisali su danas Parisku deklaraciju, koja, kako je saopšteno, ima za cilj okončanje epidemije AIDS-a u svijetu.

Deklaraciju su, na inicijativu nevladinih organizacija CAZAS i Juventas, potpisali gradonačelnik Glavnog grada Ivan Vuković, predsjednici opšina Bar i Bijelo Polje Dušan Raičević i Petar Smolović, kao i predstavnik UNAIDS-a, Konstantin Voytsekhovich.

Gradonačelnik Glavnog grada Ivan Vuković je, nakon potpisivanja Deklaracije, kazao da je HIV tema o kojoj se u Crnoj Gori, kao tradicionalnom društvu, nerado govori, navodeći da su teme vezane za seksualno-prenosive bolesti i dalje u značajnoj mjeri tabu.

„Mi smo odlučili da ne zatvaramo oči pred problemom, nego da se uhvatimo u koštac sa njim i na ovaj način dajemo institucionalni odgovor u skladu sa onim što su ciljevi i principi djelovanja na globalnom nivou“, istakao je Vuković.

On je ukazao da je u Crnoj Gori, prema zvaničnim statitstikama, više od 250 ljudi koji su nosioci HIV virusa, navodeći da će im potpisivanjem Pariske deklaracije, pružiti bolju institucionalnu podršku.

„Najprije je važno učiniti ljude svjesnim problema koji imaju, jer to vrlo često razlog zbog kog se virus širi. a onda i ljudima za kojima se konstatuje da imaju problem te vrste, ponuditi im svu potrebnu zaštitu. Glavni grad će vrijedno raditi na tome“, rekao je Vuković.

On je ocijenio da je jako važno intenzivirati aktivnosti na planu organizacije različitih edukativnih programa koji se tiču prevencije HIV-a, sa učenicima srednjih škola i studentima.  

Predstavnik UNAIDS-a, Konstantin Voytsekhovich, čestitao je Crnoj Gori što se pridružila inicijativi „Fast-track cities“ kao odgovoru na prevenciju HIV-a.

“Siguran sam da to što je Crna Gora prva na Balkanu potpisala Parisku deklaraciju ne stvara samo mogućnosti za crnogorske građane da ubrazaju odgovor na HIV virus, već da šire znanje i da dijele iskustva u rješavanju ovog komplikovanog problema“, istakao je Voytsekhovich.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, kazao je da Crna Gora, potpisvanjem Pariske deklaracije, potrđujemo jasno opredjeljenje da bude dio razvijenog svijeta „i da pratimo ono što je već 300 gradova u Evropi podržano kroz inicijativu „Fast-track cities“.

„Zajednički ćemo se zalagati da na lokalnom niovu sprovodimo akcione planove koji za cilj imaju razmjenu iskustava sa drugim gradovima potpisnicima Pariske deklaracije, da ćemo sprovoditi niz aktivnosti u pravcu edukacije naših najmlađih, i da ćemo zajednički ići u pravcu rušenja stigmi i diskriminacije osoba koje su zaražene sa HIV virusom“, istakao je Raičević.

On je kazao da im je želja da o tom problemu govore kao o medicinskom, a ne kao o moralnom.

„Siguran sam da ćemo na tom putu imati podršku svih faktora koji su danas prisutni, i da ćemo zajednički kroz rad i razmjenu iskustava sa drugim gradovima moći da idemo dalje u pravu unapređenja svih oblasti sa ciljem smanjenja pojave HIV virusa u našim sredinama“, kazao je Raičević.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, rekao je da su potpisvanjem Pariske deklaracije svjesni da će pomoći ne samo u sprječavanju širenja virusa HIV-a, „nego i da ćemo pomoći liječenje oboljelih, ali i destigmatizaciju ove pojave i bolesti“.

„Svjesni smo, iako na sjeveru Crne Gore imamo procentualno manju zastupljenost ovog virusa, da samo zajedničkom borbom svih u Crnoj Gori i međuregionalnom saradnjom možemo se potruditi da ispunimo cilj, a to je totalno izliječenje svih do 2030. godine, što je jedan od Mijenijumskih ciljeva“, naveo je Smolović.

Izvršni direktor Alijanse za javno zdravlje Ukrajina, Andrey Klepikov, kazao je da su Parisku deklaraciju prvi put potpisala tri grada jedne države, što do sada nije bio slučaj.

 „Ovo je dokaz privrženosti Crne Gore. Želio bih naglasim i ulogu civilnog društva u borbi protiv HIV virusa. Civilno društvo je ključni partner. Ponosni smo što sarađujemo sa CAZAS-om i Juventasom“, naveo je Klepikov.

On je pozvao potpisnike Pariske deklaracije na konferenciju, koja će biti održana 6. decembra u Kijevu, a kojoj će prisustvovati svi predstanici potpisnici Pariske Deklaracije.

Izvršni direktor CAZAS-a Mišo Pejković kazao je da su u toj organizaciji, u proteklih 20 godina rada, imali priliku da svjedoče značajnom napretku prevencije HIV/AIDS-a u Crnoj Gori.

„Srećni smo što danas možemo da kažemo da ne samo da pratimo trendove u ovoj oblasti, već smo i pioniri u usvajanju globalnih intervencija. Danas ne govorimo samo o potpisivanju ove Deklaracije, već o stotinama pojedinaca i poridica kojima će primjena ove deklaracije u tri grada značajno poboljšati život“, istakao je Pejković.

On je poručio da će se efikasnim pristupom prevenciji, pružanju podrške programa, kojima su usmjereni na HIV, tuberkolozu i virusne hepatitise boriti sa stigmom, koja, kako je naveo, ostaje globalna prepreka u efikasnom odgovoru na HIV i ostvarivanju zadatih ciljeva.

„Civilni sektor i udruženja pacijenata su neizostavan resurs u sprovođenju programa i ne smijemo zaboraviti da samo ako se adekvatno odgovori na potrebe ranjivih grupa, možemo govoriti o napretku“, poručio je Pejković.

Izvršna direktorica Juventas, Ivana Vujović, kazala je kad je u pitanju HIV/AIDS da to nije samo zdravstveno pitanje, ističući da je potrebno da i šira zajednica bude uključena u rješavanje tog problema.

„Upravo zbog toga je važno da pristup HIV/AIDS-u bude integrisan i da bude decentralizovan i ne pripada samo medicinskim ustanovama. Zbog toga je izuzetno važan ovaj dan kada imamo predstavnike tri najveća grada u Crnoj Groi, koji potpisuju Parisku deklaraciju i preuzimanje obaveze da pokrenu određene inicijative na lokalnom nivou, kojima će se uticati kako na prevenciju, tako i na podršku osobama koje žive sa HIV-om“, rekla je Vujović.

Ona je ocijenila da akcenat dalje treba staviti na ranjive grupe, koje su, kako je pojasnila, širom do svijeta do sada bile izostavljene iz strategija, i nisu bile dovoljno prioritetne.

„Sada je važno da im damo prioritet kroz kreiranje strategija kako na državnom, tako i na lokalnom nivou da bi mogli i na taj način uticati na tok epidemije i zaustaviti je“, smatra Vujović.

Ona je ukazala da nije slučajno što Crna Gora ulaže toliko pažnje u pitanje HIV/AIDS-a.

„Mi se u ovom momentu nalazimo na poziciji zemlje koja je visoko opterećena HIV/AIDS-om i ukoliko ne bi bilo ovakvih intervencija na lokalnom niovu, na centralnom niovou, bili bismo u jako nezavidnoj situaciji“, zaključila je Vujović.




Srednjoškolci u Crnoj Gori smatraju da su mladi nedovoljno zastupljeni u medijma u važnim oblastima, kao što su obrazovanje, nauka, ekologija, kultura i zdravlje.

To je pokazalo istraživanje nevladine organizacije Juventas o medijskoj pismenosti srednjoškolske populacije, njihovim potrebama i navikama kada su u pitanju mediji.

Čak 68 odsto srednjoškolaca vjeruje da nijesu uopšte, ili da su premalo zastupljeni u svijetu medija kada se govori o ekološkim temama, a takav stav o zastupljenosti u temama o nauci ima 62,6 odsto ispitanika.

Preko 48 odsto srednjoškolaca smatra da nijesu uopšte, ili da su premalo zastupljeni u medijima u oblasti obrazovanja, da je takva situacija u oblasti kulture smatra 45 odsto, a u oblasti zdravlja 51 odsto ispitanika.

„S obzirom da su u pitanju veoma značajne teme, zabrinjavajuće je da mediji, po mišljenju srednjoškolaca, ne posvećuju dovoljno pažnje mladima pri njihovoj obradi“, kazali su iz Juventasa.

Kako su naveli, nediji imaju i informativnu i edukativnu ulogu, pa mogu poslužiti kao moćan kanal za usvajanje znanja.

Zbog toga je, smatraju u Juventasu, bitno da mediji obrađuju teme iz oblasti nauke, obrazovanja i kulture tako što će ga prilagoditi mladima i uključiti ih, bilo kao sagovornike, bilo kao autore sadržaja.

„Takođe, potrebno je adekvatno obraditi temu ekologije, kako bi se mladi zainteresovali za to pitanje i kako bi podigli njihovu svijest i stepen znanja o očuvanju životne sredine. Mediji moraju više pažnje posvetiti oblasti zdravlja, kako bi mladi bili dovoljno informisani i osposobljeni da vode zdrav stil života“, kazali su iz Juventasa.

Prema njihovim riječima, potreba da se mediji adekvatnije bave ovim temama još je veća imajući u vidu da je istraživanje pokazalo da je 24,2 odsto srednjoškolaca zainteresovano za zdravstvene teme, 22 odsto za oblast kulture, a 31 odsto za priče iz oblasti nauke.

Ove brojke, smatraju u Juventasu, nijesu zanemarljive, jer govore o tome da svaki treći, četvrti ili peti srednjoškolac ne nalazi u medijima sadržaje koji ga zanimaju.

S druge strane, istraživanje je pokazalo da 60,7 odsto srednjoškolaca vjeruje da su mladi mnogo ili previše zastupljeni u rijaliti programima, odnosno 47 odsto u temama o kriminalu.

„Dakle, u pitanju su sadržaji koji su sa vrijednosne strane diskutabilni, iz kojih mladi mogu izvući negativne poruke i preuzeti loše obrasce ponašanja“, upozorili su iz Juventasa.

Kako su naveli, ohrabruje podatak da su rijaliti programi zanimljivi za svega 6,7 odsto ispitanika, što bi trebalo da bude dobar input medijima u kom smjeru da kreiraju svoje sadržaje za tu populaciju.

Online istraživanje o medijskoj pismenosti srednjoškolske populacije sprovedeno je na uzorku od hiljadu ispitanika u periodu od 10. januara do 15. februara, u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, koji sprovode Juventas i agencija MINA, uz podršku Ambasade SAD.




Značajan dio crnogorskih srednjoškolaca sposoban je da prepozna nekvalitetan sadržaj u medijima, pokazalo je istraživanje o medijskoj pismenosti koje je sprovela nevladina organizacija (NVO) Juventas.

Prema rezultatima istraživanja, veliki broj srednjoškolaca tvrdi da u medijima nailazi na neistinite, nepotpune i uvredljive sadržaje, kao i na govor mržnje.

Prateći određeni medijski sadržaj, čak 43,3 odsto srednjoškolaca često ili uvijek pomisli da je u pitanju neistina, dok 31,6 odsto to pomisli ponekad.

„Činjenicama je takođe moguće manipulisati tako što će biti izostavljeni važni djelovi priče, na šta često ili uvijek nailazi 37,6 odsto ispitanika, odnosno 32,5 odsto onih koji ponekad pomisle da je određena priča nepotpuna“, kazali su iz Juventasa.

Kako su naveli, da je određeni sadržaj uvredljiv za nekoga često ili uvijek pomisli 37.6 odsto srednjoškolaca, a jedan odsto manje to pomisli ponekad.

Kada je u pitanju govor mržnje, njega često ili uvijek prepoznaje trećina ispitanika, a 30,7 odsto srednjoškolaca ponekad pomisle da je određeni govor u medijima zapravo govor mržnje.

„Raduje nas što je značajan dio srednjoškolaca sposoban da prepozna nekvalitetan sadržaj u medijima“, kazali su iz Juventasa.

U toj NVO smatraju da što veći broj građana, naročito mladih, treba da razvije vještine za kritičko konzumiranje medija, što bi imalo za posljedicu prestanak praćenja nekvalitetnih sadržaja, a posredno i profesionalizaciju medija, jer će publika zahtijevati poštovanje standarda.

„Mediji, naročito kada ispunjavaju svoju informativnu funkciju, počivaju na principu istine, koji podrazumjeva kako tačnost, tako i potpunost informacija, odnosno uključenost svih važnih činjenica i ključnih aktera“, naglasili su iz Juventasa.

Takođe, kako su naveli, obaveza je medija da vode računa da sadržaj ne bude uvredljiv, odnosno da ne plasiraju govor mržnje.

Ti standardi, podsjećaju iz Juventasa, propisani su Kodeksom novinara/ki, ali i međunarodnim pravnim dokumentima i nacionalnim zakonodavstvom.

„Medijska pismenost nas uči da pri konzumaciji medijskih sadržaja postavljamo pitanje da li poruka vrijeđa nekog pojedinca ili grupu, da li etiketira, stigmatizuje ili diskriminiše, i da li određena poruka predstavlja govor mržnje“, kazali su iz te NVO.

Kako su naveli, važno je i postaviti pitanja šta je pozadina priče, da li su uključene sve relevantne informacije i akteri, da li naslov odgovara sadržaju, kakva je usklađenost vizuelnih sa audio ili tekstualnim komponentama, ko je izvor informacije, ko je autor sadržaja i koliko je poruka važna za društvo.

Istraživanje o medijskoj pismenosti srednjoškolaca realizovano je u periodu od 10. januara do 14. februara u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji Juventas i agencija MINA sprovode uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

 

Internet i društvene mreže mediji su koje srednjoškolci najviše koriste, bilo da je u pitanju informisanje, zabava ili edukacija, potvrdilo je istraživanje NVO Juventas o medijskoj pismenosti srednjoškolske populacije.

Internet svakodnevno koristi ubjedljiva većina srednjoškolaca, 93,3 odsto, a nešto manje 90,5 odsto, svakog dana koristi društvene mreže.

„Novosti na online portalima svakodnevno prati samo 25 odsto, 21,2 odsto to radi dva do tri puta nedjeljno, dok 11 odsto nikada ne čita novosti na portalima“, navodi se u istraživanju.

Iako u najvećoj mjeri koriste društvene mreže, 39,1 odsto ispitanika vjeruje da su informacije dobijene putem tih platformi u potpunosti ili uglavnom nepouzdane, dok 37,7 odsto smatra da su te informacije djelimično pouzdane.

Da su informacija online portala u potpunosti ili djelimično nepouzdane, smatra 37,1 odsto anketiranih srednjoškolaca, dok 39,6 odsto vjeruje da su djelimično pouzdane.

„Novi mediji su poseban izazov za medijsku pismenost jer se razvijaju brže od teorijskih saznanja u ovoj oblasti, a svakako brže od školskih sadržaj koji ih obrađuju“, kaže se u istraživanju Juventasa.





Srednjoškolci su, kako se navodi, oprezni kada su u pitanju informacije koje dobijaju putem interneta i društvenih mreža, ali je važno da osim toga što razumiju da ne mogu u potpunosti vjerovati u pouzdanost informacija na internetu, usvoje tehnike provjeravanja informacija i medijske pismenosti.

„Na taj način, znali bi da razlikuju tačne i netačne informacije, etične i neetične sadržaje itd“, kaže se u istraživanju.

U poređenju sa drugim medijima, čak 66,6 odsto srednjoškolaca vjeruje da je internet najpogodnija platforma za informisanje, a 73,7 odsto ga smatra najpogodnijim za obrazovanje.

Oko trećina ispitanika smatra da je internet najpogodniji medij za samoizražavanje, a isto toliko i da je najpogodniji za zabavu, odnosno za aktivizam i mobilizaciju.

„S obzirom na količinu sadržaja, različitost formi i mogućnosti interneta, razumljivo je da je ovaj medij srednjoškolcima najpogodniji kada je u pitanju većina važnih funkcija. S druge strane, imajuću u vidu da je u pitanju medij koji je teško regulisati ili kontrolisati, važno je da razumijemo koje sve opasnosti donosi i na koji način da se zaštitimo“, navodi se u istraživanju.

Srednjoškolci (82,4 odsto) smatraju društvene mreže kao najpogodniji medij za komunikaciju, a 64.6 odsto vide društvene mreže kao najbolji medij za sticanje članstva u određenoj grupi.

Da su društvene mreže najpogodnije za samopromociju smatra 53,8 odsto srednjoškolaca, a nešto manje ih vidi kao najpogodnije za zabavu, dok 39,5 odsto vjeruje da su od svih medija društvene mreže najbolje za samoizražavanje.

Srednjoškolci društvene mreže koriste najviše za zabavu (76,4 odsto, druženje (70,3) i informisanje (56,7 odsto).

Kada su u pitanju konkretne platforme, najviše se koriste mreže kojima dominiraju audio-vizuelni sadržaji – Instagram, 89,8 odsto ispitanika, Youtube 68,3 odsto i Snapchat 46,9 odsto. Mreže kao što su Facebook i Twitter sve su manje zastupljene među srednjoškolcima.

„Generalno, platforme i sadržaji kojima dominira tekstualna komponeneta sve su manje interesantne mlađim generacija, a primat preuzimaju fotografije i video snimci. Mladi se u većoj mjeri nego ranije javljaju kao kreatori sadržaja, a sve više njih dobija status influensera ili youtube zvijezde. Kao svojevrsne medijske zvijezde imaju moć da utiču na druge mlade ljude, pa je važno razumjeti da uz to ide i velika odgovornost“, kaže se u istraživanju.

S aspekta korisnosti društvenih mreža 38,4 odsto srednjoškolaca vjeruje da su im društvene mreže uglavnom korisne, a 31,6 odsto da su im djelimično korisne. Da im uglavnom ili nijesu korisne, smatra 12,7 odsto ispitanika, a 13 odsto kaže da su im društvene mreže u potpunosti korisne.

„Imajući u vidu da većina srednjoškolaca društvene mreže vidi kao relativno koristan dio svakodnevice, trebalo bi prekinuti sa praksom upozoravanja mladih kako su društvene mreže loše, već raditi na edukaciji kako bi mladi razumjeli i dobre i loše strane društvenih mreža, pa ih koristili umjereno, pametno i sigurno“, zaključuje se u istraživanju.

Istraživanje o medijskoj pismenosti srednjoškolaca realizovano je u periodu od 10. januara do 14. februara ove godine u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji NVO Juventas i agencija MINA sprovode uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

 

Problemu upotrebe psihoaktivnih supstanci, posebno među mladima, potrebno se vrlo ozbiljno posvetiti, jer je zatajila prevencija, a institucije ne funkcionišu dobro ni na lokalnom ni na nacionalnom nivou.

To je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, ocijenila izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović.

Ona je kazala da posljednji radni dokument Evropkse komisije o Poglavlju 23 i 24 ukazuje da Crna Gora nema dovoljno kapaciteta da se izbori sa nekim elementima problema upotrebe psihoaktivnih supstanci, posebno među mladima.

„Nama nedostaje jedna određena adresa na kojoj bi se prikupljali svi podaci i odakle bi se izvještavalo o trenutnom stanju. Ali mnogo važnije od toga je da koordinira odgovorom na problem konzumiranja psihoaktivnih supstanci i naravno sa tim je povezan i odgovor na šverc droge, koji Evropska komisija navodi kao osnovnu kriminalnu aktivnosti, koja se dešava u Crnoj Gori“, kazala je Vujović.

Ona je ukazala da je marihuana prisutna i u nekim školskim dvorištima.

„S vremena na vrijeme imamo podatke da je prisutna u školskom dvorištu ili oko školskog dvorišta. Najčešće se nabavlja preko poznanika dilera, prijatelja i kontakti se, naravno, ostvaruju u sredinama gdje se mladi kreću. Nova pojave je da se ilegalne supstance plasiraju i preko društvenih mreža“, rekla je Vujović.

Ona smatra da je potrebno da se cijelo društvo vrlo ozbiljno posveti problemu upotrebe psihoaktivnih supstanci, posebno među mladima.

„Cijeli sistem je odavno zatajio. Unazad nekoliko godina je odgovor bio mnogo bolji, nego što je danas. Imamo institucije koje ne funkcionišu dovoljno ni na lokalnom ni na nacionalnom nivou. Imamo situaciju da roditelji ne znaju kome mogu da se obrate. Vrlo je limitirana ponuda stručnih službi kojima mladi i roditelji mogu da se obrate“, kazala je Vujović.

Nedostaju, kako je dodala, psihijatri koji su usko specijalizovani da rade sa djecom.

„Psihološko-pedagoške službe se ne bave dovoljno prevencijom upotrebe psihoaktivnih supstanci u školi. Takođe, nedovoljno rade sa djecom koja ulaze u ovaj problem, zbog toga što su preopterećeni, što ih je malo, zbog toga što, možda, i nisu dovoljno usmjereni na rješavanje ovog problema“, ukazala je Vujović.

Ona je apelovala da se institucije više uključe, ali i da ih građani više koriste.

„Kada se identifikuje problem treba da se uključe i psihološko-pedagoške službe u osnovnim i srednjim školama i obavezno Centri za mentalno zdravlje koji postoje u većini opština pri domovima zdravlja“, rekla je Vujović.

Prema njenim riječima problem upotrebe spihoaktivnih suspstanci je na sjeveru i u ruralnim sredinama države još više zanemaren u odnosu na centar i jug.

„Ovaj problem je jako težak za cijelu porodicu, a ne samo za osobu koja je pogođena bolestima zavisnosti. Onima kojima je pomoć potrebna možemo ponuditi podršku koja je raspoloživa u okviru naše kancelarije. Dakle, podšku psihologa, socijalnog radnika, terenskih radnika, ljudi koji su i sami imali ovaj problem i prebrodili ga“, kazala je Vujović.

 

 

Mediji koji su profesionalni i nezavisni imaju interes za najvećim stepenom medijske pismenosti, da objavljuju informacije koje su do kraja precizne i jasne, vode računa o zaštititi javnog interesa, kao i da imaju edukativnu ulogu.

To je poručeno na drugom panelu „Medijska pismenost i uloga medija“, koji je održan u okviru konferencije „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, u okviru istoimenog projekta, koji su realizovali Agencija MINA i nevladina organizacija (NVO) Juventas, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Odgovorni urednik Generalnog servisa MINA, Milan Žugić, kazao je da se u posljednjih nekoliko godina uloga medija znatno promijenila.

„Mediji više nijesu samo puki proizvođači informacija i oni koji plasiraju vijesti, već neko ko treba da ih otkriva i da pomaže da bi te vijesti bile tačne i precizne. Kada govorimo o medijima, treba napraviti razliku između tradicionalnih i novih medija“, naveo je Žugić.

On je ukazao na istraživanje koje je MINA radila sa Juventasom, a koje je, kako je pojasnio, pokazalo da srednjoškolci u Crnoj Gori, njih skoro 93 odsto,  svakodnevno koriste socijalne mreže.

„Znači da pomaganje srednjoškolcima i mladima treba da počne od države. Tu mediji treba da služe samo kao ispomoć državi, koja bi na svoj način, kroz obrazovni sistem, trebalo da medijsku pismenost uvede među građane Crne Gore“, ocijenio je Žugić.

Prema njegovim riječima, mediji će na najbolji način pomoći medijskoj pismenosti ako rade u skladu sa standardima, poštujući Kodeks, ako poštuju pravo na pretpostavku nevinosti, ako poštuju ljudska prava.

„Mislim da mi na taj način šaljemo najbolju poruku građanima i svima koji žele da medijska pismenost bude nešto što je dominantno, odnosno da građani na najbolji način shvate kako se analiziraju medijski sadržaji, da se na najbolji način bore protiv lažnih vijesti i da na najbolji način shvataju sve što dolazi“, istakao je Žugić.

On je kazao da „živimo u vremenu u kojem građanin prima infomacije iz minuta u minut“.

„Veoma je bitno da informacije koje se plasiraju na taj način budu do kraja precizne i jasne, jer je čini mi se ponekat poluinformacija gora od lažne vijesti. Zbog toga je uloga medija veoma važna“, rekao je Žugić.

On je kazao da je do pojave portala u Crnoj Gori MINA bila prva na izvoru informacija, kao i nakon pojave portala došli u dilemu da li im je bitna brzina ili provjerena infomacija.

„Naš zaključak je bio da treba da idemo na provjerenu informaciju, a ne na brzinu. I po cijenu da objavimo neku informaciju malo kasnije, važnije nam je da je ta informacija tačna i precizna i da zahvaljujući njoj imamo povjerenje i kod drugih medija“, istakao je Žugić.

Glavni i odgovorni urednik Vijesti, Srdan Kosović, rekao je da se često pominje termin polarizacija medija, „pa se analizira prilično površno koji su to mediji na jednoj strani, a koji na drugoj.

„Često imamo one koji su pod krinkom ozbiljnih medija i tabloide koji su u suštini na istoj strani sa agendom dezinformisanja i neinformisanja. Mislim da mediji koji su profesionalni i suštinski nezavisni i obavljaju ono što je osnovna funkcija medija, a to je informisanje javnosti, vođenje računa i zaštita javnog interesa, i edukativna uloga, imaju najveći interes za najvećim mogućim stepenom medijske pismenosti“, istakao je Kosović.

On je ocijenio da je medijska pismenost jako bitna da bi se moglo u obilju informacija i dezinformacija razgraničiti šta je bitno, a šta nije.

„Mediji jesu pod pritiskom, ali treba gledati širi kontekst – to nije vezano samo za medije nego generalno za opštu, političku i društvenu klimu“, rekao je Kosović.

On smatra da je potrebno pomoći svim društvenim faktorima koji su zainteresovani za podizanje nivoa medijske pismenosti.

Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope, Vuk Maraš, kazao je da u Crnoj Gori medijski biznis ne donosi odavno profit, navodeći da se moraju stvoriti preduslovi da mediji prežive „da bi mogli da edukuju javnost i nove generacije koje dolaze, kao i da ih i dalje imamo kao one koji su spsoobni da objektivno informišu javnost“.

On je ukazao da na malom tržištu postoji veliki broj medija u Crnoj Gori, kao i da postoji izloženost medijima iz regiona, čiji je sadržaj „upitnog kvaliteta i forme“.

„Podrška države medijima do sada je bila dominantno bazirana po političkoj osnovi odnosno po tome na koji način izvještavaju. Podršku su dobijali oni koji pišu izrazito pozitivno o svemu što Vlada radi i političke strane, čak i kada to nije apsolutno istina“, rekao je Maraš.

On je kazao da kompletno tržište marketinga u Crnoj Gori varira između deset i 11 miliona eura, navodeći da Javni servis od države svake godine dobije preko 14 miliona eura.

„Državna televizija dobije više nego što je kompletno tržište marketinga u Crnoj Gori“, ukazao je Maraš-.

On smatra da država mora da stane iza projekta medijske pismenosti.

„Ne deklarativno, da kažu da podržavaju i onda se desi neka druga konferencija, i oni presele svoj set interesovanja, nego da stane konkretnim koracima. Nažalost, do sad se to nije desilo“, zaključio je Maraš.

Glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan, Nikola Marković, ocijenio je da je proces medijske pismenosti reverzibilan, „gdje mi kao novinari i urednici utičemo na svoje čitaoce da bi bili što medijski pismeniji, ali i da oni u nekom povratnom djelovanju utiču na nas“.

„Ako se konzumentima naših proizvoda dopada medijska nepismenost, onda i mediji postaju podložni tom uticaju. Da bismo spriječili narastajući trend medijske nepismenosti, moramo da definišemo šta su medijumi. Informatičkim progresom u društvu dolazimo do jedne podjele, kad su u pitanju proizvođači informacija, da se dijele na medije i medijume“, naveo je Marković.

On je kazao da su medijumi društvene mreže i slične platforme koje nisu obavezne da se pridržavaju profesionalnih, novinarskih, etičkih standarda, navodeći da je „to ono što zagađuje medije“.

„Kad je u pitanju Crna Gora u klasičnim medijima, mislim da je tu najmanje zagađenje medijskog prostora, pri tom mislim na ozbiljne i relevantne medije. Ono što mislim da je problem kod nas što imamo sve veći broj portala koji utiču da naša medijska scena bude što zagađenija i time se srozava nivo medijske pismenosti, kako u branši, tako i kod čitalaca“, istakao je Marković.

Prema njegovim riječima, to je problem koji država još uvijek nije prepoznala.

„Vi danas možete da osnujete portal, bez ikakvih obaveza i odgovornosti“, dodao je Marković.

On smatra da je za unapređenje medijske pismenosti ključna odgovornost države, kao i medija koji proizvode medijski sadržaj.

Profesorica Novosadske novinarske škole, Dubravka Valić Nedeljković, kazala je da je pobornica Javnog servisa koji, kako je istakla, treba napraviti da bude ono što jeste – osnovan od građana, finansiran od građana i kontrolisan od građana.

„Potrebno je osvijestiti građane da je svako od vas, vlasnik jednog malog dijela Javnog servisa. I da imam pravo kao vlasnica Javnog servisa da kažem šta smatram i da budem u dijalogu sa Javnim servisom“, rekla je Valić Nedeljković.

Ona je kazala da ne želi da se u Crnoj Gori desi ono što se dogodilo u Srbiji kad je u pitanju pomoć medijima, ocijenjući da je potrebno napraviti dobru proceduru kako se raspoređuje novac za medije.

Valić Nedeljković je rekla da je Zavod za školstvo u Srbiji napravio program „Mediji i kultura“ koji se, kako je pojasnila, zasniva na interakciji učenika i nastavnika-

„Medijska pismenost ne treba da bude predmet sa pismenim zadacima i ispitivanjima, već treba da bude nešto potpuno drugačije“, smatra Valić Nedeljković.

 

Medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, iako su napravljeni određeni pomaci i potrebno je da svi zainteresovani akteri, naročito država, pokažu jasnu volju kada je riječ o njenom unapređenju.  

To je saopšteno na konferenciji „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, u okviru istoimenog projekta, koji su realizovali Agencija MINA i nevladina organizacija (NVO) Juventas, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, rekla je da društvo nije imuno i da se treba plašiti pojave kolektivnog zatupljivanja, koja može biti proizvedena kontrolisanom medijskom scenom.

„Potreban nam je s toga ozbiljniji pristup regulaciji medijskih sadržaja, koji nije sveden na pojedinačne interese. Način izbora članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM-a) je očigledno kompromitovan i sa mnogih adresa su upućeni apleli, savjeti, pozivi da se pristupi hitnoj izmjeni stanja“, kazala je Vujović.

Mediji, kako je rekla, imaju izuzetno veliki uticaj na sve, zbog čega je, kako smatra, važno konstano razvijati i unapređivati vještine medijske pismenosti- od pristupa, preko analize i evaluacije, pa sve do kreiranja medijskog sadržaja.

„Uz pomoć medijske pismenosti možemo izbjeći predrasude, ali i prepoznati govor mržnje, propagandu i spin, kao i prikriveno oglašavanje, tehnike privlačenja pažnje i ubjeđivanja“, pojasnila je Vujović.

Otpravnica poslova u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Kuo, rekla je da su unapređenje i razvoj medijske pismenosti među mladima jedan od najboljih načina borbe sa modernim izazovima informacionog doba.

„Mladi i opšta javnost su danas dosta povodljivi i podliježu pogrešnom informisanju i različitim vidovima manipulacija. Ko je izvor ovih informacija? Mogu da imenujem nekoliko glavnih učesnika. To je Sputnik, koji je direktno pod ruskom vladom, portali kao što su IN4S i Borba, koji su usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja“, rekla je Kuo.

Ona smatra da je potrebno udružiti napore da Crna Gora bude zemlja koja zahtjeva visok kvalitet novinarstva.

„To je pravi način borbe protiv stranih interesa i utucaja i to je način na koji možete da stvarate buduće generacije, koje su sposobne da obezbjede budućnost novinarstva u Crnoj Gori“, rekla je Kuo.

Vujović je ocijenila da medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou.

„Kada je u pitanju obrazovni sistem, za deset godina otkad je uveden u nastavne programe, svega oko 800 učenika/ca je izučavalo ovaj izborni predmet. Iako o medijima osnovci i srednjoškolci uče i u okviru drugih predmeta, svjedoci smo da obrazovni sistem nije u stanju da održi korak sa intezivnim i brzim promjenama u medijskom svijetu“, kazala je Vujović.

Prema njenim riječima, crnogorskoj medijskoj sceni nedostaje jedinstveno samoregulatorno tijelo.

„A važno je reći da sa nestrpljenjem čekamo usvajanje seta medijskih zakona koji su neophodni našem društvu. Međutim, napravljen je pomak u odnosu na prethodni period- sprovedeno je nekoliko istraživanja iz ove oblasti, implementiran je značajan broj projekata, inicijativa i javnih kampanja“, istakla je Vujović.

Ona je kazala da je pomak primjetan, ali da ima još mnogo prostora za napredak i da je potrebno da svi zainteresovani akteri, naročito država, pokažu jasnu volju za unapređenjem medijske pismenosti.

„Ozbiljnijim pristupom u obrazovnom sistemu, ali i kroz neformalno obrazovanje i aktivno učešće medija, dobili bi medijski pismene građane, koji će znati da prepoznaju kvalitetno novinarstvo i koji će od medija zahtjevati poštovanje etičkih i profesionalnih standarda, a sami će biti otporniji na propagandu, spin i manipulaciju, što na koncu rezultira građanima koji su bolje edukovani i informisani“, ukazala je Vujović.

Koordinator projekta u NVO Juventas, Mićan Andrijašević, pojasnio je da je istraživanje rađeno na uzorku od 995 ispitanika, telefonskim putem, a koje je uradio Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) trebalo da pokaže generalnu sliku o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori.

On je rekao da 38,3 odsto ispitanika smatra da crnogorski mediji pružaju pouzdane i precizne informacije, a 37,9 odsto je djelimično saglasno sa tim.

„Imate gotovo polovinu ispitanika koji smatraju da crnogorski mediji različito izvještavaju o istim temama. Ovo je veoma zabrinjavajući podatak. Polovina ispitanika nije sigurna u šta da vjeruje. Jer ako imate medije koji različito izvještavaju o istim događajima onda je pitanje gdje je tu istina“, objasnio je Andrijašević.

On je naveo da 39,3 odsto ispitanika smatra da crnogorski mediji ne informišu slobodno, odnosno da podliježu političkim ili ekonomskim uticajima.

„To je veoma zabrinjavajuće. Dakle, svaki peti ispitanik smatra da su crnogorski mediji slobodni. Takođe, veliki broj ispitanika smatra da crnogorski mediji ignorišu pojedine bitne događaje, a ako znamo da je funkcija medija da sve bitno stave pod lupu, onda je ovo takođe zabrinjavajući podatak“, rekao je Andrijašević.

Veliki postotak građana smatra da, kako je rekao, crnogorski mediji izvrću činjenice, odnosno izvlače ih iz konteksta.

Međutim ono što raduje, kako je rekao, je to što 43,7 odsto ispitanika ima povjerenje u crnogorske medije.

„Ohrabruje ovaj podatak. Znači da nije sve tako loše, kao što se činilo iz prethodnih podataka“, kazao je Andrijašević.

Svega jedan odsto ispitanika se, kako je dodao, nekada žalilo nadležnim regulatornim i samoregulatornim tijelima.

„Drugo istraživanje koje je vršeno online putem je vršeno među srednjoškolskom populacijom. Gotovo svi srednjoškolci koriste internet i društvene mreže. Ono što ohrabruje je da su svjesni da su te informacije u potpunosti ili uglavnom nepouzdane“, naveo je Andrijašević.

Veoma je važno, kako smatra, kroz formalno i neformalno obrazovanje raditi na edukaciji mladih.

Izvršni direktor Agencije MINA, Jaša Jovićević, kazao je da se, i pored činjinice da se u crnogorskom društvu tabloidi nikad nisu dugoročno utemeljili, mora konstatovati da „smo svakodnevno izloženi ogromnoj količini sadržaja i da je potreba za medijskom pismenošču nešto što postaje društveni imperativ“.

„To nije samo borba za bolje i profesionalnije medije, već je ovo borba za unapređenje svakog pojedinca i stvaranje njegovih sposobnosti da se bolje i kvalitetnije snalazi u društvenom i političkom životu. Upravo je ovo i bila suštinska ideja ovog projekta“, objasnio je Jovićević.

On je rekao da se, kroz radionice, radilo u preko 30 škola, sa preko 600 srednjoškolaca.

„Takođe smo radili na edukaciji nastavnog kadra, jer vjerujemo da je to jedan od imperativa u razvoju ove sposobnosti i da taj rad mora biti konstantan. Rađena su i dva istraživanja. Rađena je anketa među srednjoškolskom populacijom i kati istraživanje generalne populacije na temu medija, percepcije, povjerenja u medije“, naveo je Jovićević.

Prema njegovim riječima, urađena je iscrpna studija, koja je obuhvatila sve aspekte medijske scene u Crnoj Gori, a u saradnji sa Fakultetom političkih nauka je organizovan jednodnevni trening za studente novinarstva druge i treće godine.

„Pozivam sve crnogorske medije da damo doprinos unapređenju medijske pismenosti. Smatram da je to prvo u našem interesu. Na taj način sebe tjeramo da dodatno radimo na profesionalizaciji i primjeni etičkih standarda, a sa druge strane svojm čitaocima dajemo primjer šta je kvalitetan sadržaj i tako doprinosimo njihovoj edukaciji“, objasnio je Jovićević.

Državni sekretar Ministarstva prosvjete Crne Gore, Aleksandar Mitrović, pojasnio je da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo značenje u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta.

„Usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, i pojave društvenih mreža, na kojima gotovo i da nema filtera sadržaja imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije“, rekao je Mitrović.

Takva slika, kako je dodao, ima prednosti i mane.

„Prednosti su što je informacija dostupna na klik, veoma lako i brzo, ali kada govorimo o manama društvenih mreža, informacija se dobija bez šireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade, izuzetno edukativan“, rekao je Mitrović.

Medijska pismenost je, kako je kazao, izborni program u Gimnaziji u drugom i trećem razredu po dva časa sedmično.

„Sami nastavnici i u drugim predmetima i oblastima imaju mogućnost da insistiraju da se slobodni dio kurikuluma u okviru svakog časa posveti upravo ovoj temi. Ko je objavio informaciju, kako se može provjeriti, na koji način čitati naslov, a na koji tekst, kako je vijest plasirana, kada je plasirana, sve je to potrebno imati u vidu da biste za sebe mogli da kažete da imate prave informacije“, rekao je Mitrović.

Predsjednik Udruženja građana „Zašto ne“, Darko Brkan, rekao je da je 90 odsto medijskog sadržaja na internetu preneseno.

„U moru informacija je teško uraditi sve. Treba i same redakcije da unutar sebe imaju način da provjeravaju činjenice. Bitno je da u novinskim redakcijama uvedemo bar osobe koje bi se isključivo bavile provjerom činjenica i koje bi odgovarale za kredibilnost sadržaja“, kazao je Brkan.

On je objasnio da su u 90 odsto slučajeva u pitanju „istage“ za koje je dovoljno nekoliko minuta ili pola sata.

„Zašto se bar to ne uradi. U nekim stvarima je potreban ozbiljan posao, ali generalno mislim da mi zajedno sa redakcijama možemo doprinijeti tome, bar u tom nekom dijelu koji se tiče boljeg imidža medija u javnosti. U velikom broju slučajeva nije u pitanju problem spremnosti, već problem resursa“, rekao je Brkan.

On je ukazao da se dezinformacija lakše širi od vijesti, jer je „poenta dezinformacije da se plasira u što veću publiku i onda dezinformacije imaju tendenciju da se regionalno šire“.

Načelnik odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za školstvo, Radoje Novović, rekao je da je važno da učenici imaju kritičan odnos prema medijima i medijskim sadržajima, a da bi to imali potrebe su, kako smatra, ranije etape i radnje.

„Da bi učenici mogli da imaju znanje ili informacije o odrđenim sadržajima moraju da taj sadržaj razumiju, da ga analiziraju, moraju da to primijene u nekoj novoj situaciji i eventualno nešto novo kreiraju što se tiče tih sadržaja. Tek nakon tih etapa oni su sposobni da kritički zauzimaju stav prema svemu postojećem“, objasnio je Novović.

Medijska pismenost, kako smatra, može da bude zastupljena u svakom predmetu.

„Jer svaki predmet i sadržaj bi mogao da bude uzročno posljedično vezan za medije. I mediji mogu da se iskoriste u savladavanju tog gradiva, sticanju znanja..“, rekao je Novović.

Autorka programa Medijske pismenosti, Božena Jelušić, smatra da bi idealno bilo kada bi medijska pismensot bila sastavni dio svih predmeta.

„To bi bila idealna situacija. Međutim, to bi značilo potpuno prilagođavanje cijelog sistema. Međutim, da li je to objektivno moguće i da li postoji lakši put kojim se do toga može stići“, upitala je Jelušić.

Ona smatra da bi za svaku državu medijska pismensot trebalo da bude jedan od prioriteta.

„Činjenica je da imamo sistemske pogodnosti i potrebna nam je sistemska odluka da te pogodnosti iskoristimo i da izliječimo probleme koje vidimo, a oni su relativno lako rješivi“, objasnila je Jelušić.

Medijska pismnost je, kako je rekla, škola budućnosti.

„U školi budućnosti ne postoje zidovi učionice. Medijska pismenost povezuje učionicu, kuću, ulicu, sve. Bez medijske pismenosti nema demokratskog građanstva. Država treba da kaže-mi hoćemo demokratsko društvo i nama je na tom putu potrebna medijska pismenost“, kazala je Jelušić.

Rukovodilac programa Medijskih studija i novinarstva na Fakultetu političkih nauka, Nataša Ružić,  rekla je da se na tom fakultetu nastoji da se kod studenata razvije kritički način razmišljanja.

„Ne samo što smo uveli Medijsku pismenost kao obavezan predmet na drugoj godini novinarstva, nego je provlačimo kroz druge studijske programe. Kroz svaki predmet treba provući medijsku pismenost i to je nešto što radimo od prve godine studiija“, rekla je Ružić.

Ona smatra da je potrebno uvesti medijsku pismenost kao obavezan predmet.

„Treba početi od vrtića, osnovnih, srednjih škola. Po meni to treba da bude obavezan predmet, zbog toga što učenici sa 16, 17 godina nisu svjensi da im je to neophodno. Oni ne primjećuju taj uticaj što je sasvim logično, imajući u vidu da osam sati dnevno provode uz medije“, kazala je Ružić.

PR Unije srednjoškolaca Crne Gore, Jelena Dobričanin, smatra da se tradicionalno obrazovanje donekle treba pretvoriti u obrazovanje koje je u koheziji sa potrebama savremenog društva.

„U današnje vrijeme, mediji ne mogu da se zaobiđu niti ignorišu i zbog toga je bitno da se medijska pismenost njeguje od mladih dana. Mladi su svjesni svoje potrebe za informisanjem. Međutim, nastaje problem kada ne mogu da razlikuju šta je tačna i pouzdana informacija, a šta nepouzdana i lažna“, kazala je Dobričanin.

Preplitanje medija i svakodnevnog života je, kako smatra, rezultiralo nejasnim granicama između objektivne i medijske stvarnosti, „stoga sa informacijama treba postupati oprezno“.

Predsjednica Upravnog odbora Unije direktora škola Crne Gore, Zoja Bojanić Lalović, istakla je da je sistem postavio okvire, a da je direktor škole sa svojim timom zadužen za kontekst.

„Okvir je tu, a mi kreiramo kontekst. Mladim ljudima treba da omogućimo da kroz spoznaju o važnim stvarima, razvijaju intelektualnu svijest, a temelj svake intelektualne slobode je sposobnost da identifikujemo zablude. Stoga je bitno da mlade naučimo da na pravi način čitaju medijsku poruku“, kazala je Bojanić Lalović.

Mediji, kako je rekla, više nisu samo informacija, već utiču na razvoj svijesti kod mladih.

„Zbog toga treba da razmišljamo na koji način da im omogućimo da na pravi način dolaze do svih spoznaja“, kazala je Bojanić Lalović.

 

   

VAŽNO OBAVJEŠTENJE: Rok za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviru projekta "Integrisani i sistemski pristup unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori" produžen je do 2. decembra 2019 u ponoć.

NVO Juventas raspisuje poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviru projekta "Integrisani i sistemski pristup unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori", koji realizuju NVO Juventas i LGBTIQ Asocijacija Kvir Montenegro, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u sklopu EIDHR instrumenta i Ministarstva javne uprave.

Ciljevi konkursa su:

  1. Uspostavljanje zajedničke agende za oblasti ljudskih prava;
  2. Poboljšanje inkluzivnosti i pluralizma civilnog društva;
  3. Unapređenje bezbjednosne strukture za branitelje ljudskih prava;
  4. Podrška aktivnostima koje imaju za cilj promociju pitanja pokrivenih EU smjernicama za ljudska prava, kao i EU strateškim okvirom i akcionim planom o ljudskim pravima i demokratiji.


Više informacija o samom projektu, načinu prijave i ostalim detaljima možete naći u Vodiču za prijavljivanje na konkurs: VODIČ

 

Procedure testiranja na hepatitise je potrebno promijeniti kako bi više ljudi odlučilo da se testira, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas i Društva za bolesti jetre Hepatos iz Hrvatske, koji su organizovali akciju u kojoj je testirano oko 20 osoba.

Projekt koordinatorka u NVO Juventas, Marija Mijović, pojasnila je da je medicinski tim Društva za bolesti jetre „Hepatos“ u mobilnoj ambulanti pružao usluge testiranja na virusne hepatitise, kao i fibrosken jetre.

“Testovi na hepatitis su brzi testovi čiji rezultati budu gotovi od 20 do 40 minuta nakon uzimanja uzorka, koji nije iz krvi već iz pljuvačke. Procedura testiranja na hepatitise u Crnoj Gori i dalje se odvija uz uput izabranog ljekara, pa je ovo dodatna prednost svim zainteresovanim jer za testiranje nije potreban uput”, istakla je Mijović.

Ona je rekla da NVO Juventas kontinuirano apeluje na promjene u procedurama testiranje na hepatitise, kako bi se, kako je istakla, više ljudi odlučilo na taj korak.

“Nadamo se da je ovo samo početak jedne aktivne saradnje između Hepatosa i Juventasa, uz podršku zdravstvenih institucija, kao što su Institut za javno zdravlje Crne Gore, Centar za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje, kao i svi zainteresovani koji su voljni da nam se pridruže u sličnim akcijama”, kazala je Mijović.

Predstavnica Društva za bolesti jetre Hepatos iz Hrvatske, Tatjana Reić, istakla je da je njihov medicinski tim vrlo zadovoljan odzivom pacijenata, ali i struke.

„Kada smo došli u Crnu Goru, uspostavili smo kontakt sa Ministarstvom zdravlja, Institom za javno zdravlje, Kliničkim centrom i Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Vrlo smo zadovoljni otvorenošću koju su pokazali i zainteresovanošću za rad naše mobilne klinike. Iz tih kontakata, doznali smo da je jedna od organizacija koju moramo kontaktirati Juventas“, rekla je Reić.

Ona je saopštila da je testirano oko 20 osoba.

Reić je pojasnila da se pacijenti uslijed komplikovanih procedura koje, kako je navela, podrazumijevaju dobijanje uputa i obilazak više institucija, nerado se odlučuju na testiranje.

„Shvatili smo da naši korisnici nerado dolaze u institucije. Ne mislim samo na one korisnike koji spadaju u neke grupe teže dohvatljive, već i oni koji žive na izolovanim područjima, poput ostrva“, kazala je Reić.

Prema njenim riječima, mnogi ljudi žive u neznanju da imaju hepatits, a ideja mobilne klinike je da na jednostavniji način pruži medicinske usluge potencijalnim korisnicima.

„Odlučili smo da oformimo jedan tim koji podrazumijeva ljekara koji liječi, uglavnom hepatitise jer smo se bavili bolestima jetre i hepatitisima i ljekara javnog zdravstva, kako bi dobili predstavu kolika je opterećenost hepatitisima, hroničnim hepatitisima. Usluge koje pružamo podrazumijevaju usluge savjetovanja prije i poslije testiranja, kao i pretrage jetre elastrografijom“, rekla je Reić.

Ona je navela da je tokom tri godine rada mobilne ambulante, koja pruža svoje usluge širom regiona, tretirano 400 pacijenata koji imaju Hepatitic C.

„Naš cilj je bio da dovedemo korisnika u direktni kontakt sa doktorom koji će ga liječiti, kako nam se ne bi dogodilo da jednom kada identifikujemo nekog ko je pozitivan i ko pritom ima oštećenje jetre ne bude adekvatno tretiran. U toku tri godine rada mobilne ambulante, udvostručio se broj osoba koje su liječene od Hepatitsa C, tako da ih sada imamo 400“, saopštila je Reić.

 

NVO "TNT" projektom "Imaj u vidu" objavila je Zbirku kratkih priča crnogorskih srednjoškolaca na temu vršnjačkog nasilja.

Zbirka će biti promovisana u šest javnih institucija a do sada je, između ostalog, bila promovisana u Gimnaziji "Slobodan Škerović" gdje je govorila naša izvršna direktorica, Ivana Vujović.

Vujović je istakla da je ključno u školi graditi atmosferu poštovanja različitosti, nenasilja i netolerancije prema nasilju, a prije svega povjerenja između učenika, nastavnika, pedagoško-psiholoških i upravljačkih struktura.

Takođe, promocija zbirke realizovana je i u Gimnaziji "Petar II Petrović Njegoš" a u ime finansijera projekta prisutnima se obratila saradnica na projektima Nina Šćepanović.

Šćepanović je govorila o istraživanju koje je realizovano u okviru projekta "Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama".

Projekat je realizovan u okviru platforme "Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama", koju sprovode NVO Roditelji, Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centra za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete, finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

 

Juventas će, u saradnji sa Hrvatskim društvom za bolesti jetre ,,Hepatos“, organizovati javnozdravstvenu akciju 23. oktobra od 17 do 21 h ispred prostorija Drop-in Centra za osobe koje koriste droge. 

Akcija podrazumijeva usluge testiranja na hepatitis, brzim testovima i besplatnan pregled jetre transietnom elastografijom (fibroScan) u saradnji sa ljekarima KCCG-a i Institutom za Javno zdravlje Crne Gore.

Testiranje na hepatitis će se obavljati Bez Uputa izabranog ljekara, pa obavještavamo sve zainteresovane da se pridruže akciji.

Za dodatne informacije se možete obratiti na brojeve telefona: 020/624-608; 067/ 632-245; putem Fcebook stranice Bolesti zavisnosti ili u Drop-in Centu, svakog radnog dana od 8 do 12 sati i od 17 do 21 sat.