Doktrina lažnih vijesti i post istine postala je u suštini vojna, a politički interes za njihovo širenje je veliki, ocijenio je profesor sa Univerziteta u Ljubljani Ilija Tomanić-Trivundža, navodeći da je na djelu informacioni rat.

On je početkom februara održala predavanja studentima na Fakultetu političkih nauka o medijskoj pismenosti.

Tomanić-Trivundža rekao je da medijska pismenost predstavlja sposobnost da se vidi razlika između kredibilnog i ne kredibilnog komuniciranje da se može kritički razumjeti sadržaj i provjer odakle informacije dolaze koji je izvor.

„Sada je na djelu informacioni rat, a dokrtina lažnih vijesti i post istine postala je u suštini vojna dokrtina čija je primjena u mirodobnom vremenu veoma važna, pogotovo sada kad mlade generacije veliku količinu informacija dobijaju van tradicionalnih medija“, kazao je Tomanić-Trivundža u intervjuu agenciji MINA.

Na pitanje kako prepoznati lažnu vijest, on je objasnio da prvo treba razmisliti da li ta informacija ima neki smisao, iz koga izvora dolazi, ko garantuje i u sutšini kako se uklapa u šire društvene priče.

Tomanić-Trivundža, ističe da treba razmisliti da li ta informacije podstiče teoriju zavjere, da li se poklapa sa širom političkom idelogijom pogotovo ako je jednostrana.

„U tom slučaju možemo da postanemo skeptični. Ako nema prikaza različitih strana, ako polazi od nekih neprovjerinih izvora, ako su to lična iskustva, onda treba da budemo oprezniji. Ako dobijamo takve informacija od netradicionlanih medija treba da provjeravano odakle su došle“, upozorio je Tomanić-Trivundža.

Upitan kako provjeriti ko je izvor informacije, on je rekao da je to je u poslednje vrijeme teško.
„Jer je sa jedne strane medijska industrija novih medija napravljena netranspartetno sa druge strane politički interes za širenje lažnih vijesti je toliki da se ulažu ogromne količine novca i ljudi da se one naprave teško otkrivaju“, kazao je Tomanić- Trivundža.

Govoreći o slučajevima lažnih vijesti Tomanić – Trivundža rekao je da je njemu najzanimljiviji primjer predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) jer govori koliko je to organizovan proces.

„SAD tokom hladnog rata i kasnije dosta ulagale u smjene politilčkih sistema država i vlada koje im nijesu odgovarale pa sad kad se ta tehnika u nekom novom obliku primijeni na njihvom izbora sad su svi zaprešćeni“, kazao je Tomanić – Trivundža.

On je naveo da je manje poznata i velika aktivnost Rusije na debatu u javnoj sferi u Finskoj.

„Finci su prvi koji su pokrenuli tu analizu rata informacijama čiji je cilj bio u vidu da se Rusija ponovo uspostavi ako dominanta svjeska sila“, rekao je on.

Tomanić – Trivundža je dodao da ipak nije to aktivnost koju samo radi Rusija, već je prisutna u svim državma svijeta.

Prema njegovim riječima, uticaj lažnih vijesti nije indikator problema onih kojih ih šire nego društva u kojima se širi.

Tomanić – Trivundža je rekap da je jedan od
značajnih faktora koji utiču na širenje lažnih vijesti, nepovjerenje u državne institucije.

„Prema procjeni medijske pismenosti koju je uradio Institut za otvoreni društvo prošle godine, u kojoj je rangirao evropske zemlje po sposobnosti podržavanja lažnih vijesti, balkanske zemlje se nalaze na dnu“, istakao je Tomanić – Trivundža.

 

 

NVO Juventas raspisuje poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviu projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’ koji zajednički realizuju Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore I Centar za podršku logalnog I regionalnog razvoja.

 

Ciljevi konkursa su:

  1. Osnaživanje i izgradnju kapaciteta OCD;
  2. Doprinos kreiranju adekvatnih mehanizama za borbu protiv vršnjačkog nasilja i njegovu prevenciju od strane institucija;
  3. Podsticanje učešća OCD u procesima kreiranja politika vezanih za ovu temu.

Ukupan iznos sredstava koja će biti distribuirani u okviru ovog poziva iznosi 54.000,00 EUR. Predviđena visina grantova iznosi od 5 000 do 9 000 eura.

 

Rok za predaju prijedloga projekata u štampanoj i elektronskoj formi je 18. februar 2019. godine do 12.00h.

Ukoliko imate neka pitanja vezana za pravila prijavljivanja, oblasti u kojima projekti treba da budu realizovani ili neko drugo pitanje vezano za konkurs, možete ih poslati na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.  najkasnije do 05. februara.

Više informacija o prioritetnim oblastima, ciljevima poziva, načinu prijave I ostalim detaljima možete naći u Vodiču za pijavljivanje na konkursVODIČ

 

 

Within the project ``At-risk Youth Social Empowerment`` supported by the European Union and implemented by following organisations: Juventas (Montenegro)-project coordinator, HOPS (Macedonia), ARSIS (Albania), Prevent (Serbia), Margina (Bosnia and Herzegovina), Labyrinth (Kosovo), Foundation SHL (Germany).

Problems that are analysed through this project and that are dealt with in different policy papers will be further elaborated and adapted for wider audiences, in order to increase public awareness on human rights and social issues of youth at risk (youth in conflict with the law, youth who use drugs, youth leaving alternative care, youth from disadvantaged families, youth with street experience) that need joint engagement of citizens and governmental institutions, as well as CSOs in order to be resolved, possibly with professional actors and real life situations of youth directly. The movie would be translated and broadcasted on televisions with national frequency in each WB country, with possible showings in other events too: festivals, theatres, cultural centres.

The video should be focused on raising awareness about the importance of the social inclusion of the at risk youth using different audio-visual tools. It should, at the same time, be able to provoke higher cognitive and emotional engagement of the audience which is expected to be consisted of young people, state authorities, education institutions, social care institutions, parents, media, civil society organisations and general public.

 

If you are a group of professionals, organisation or company active in the area of video production and you would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in raising awareness about the threat of social exclusion of at-risk youth, please apply with a cover letter, CV of organization or company along with CVs of people involved, maximum one page document describing your idea and financial offer by email quoting the position “Call for submission of offers for the production of a theatre play within At Risk Youth Social Empowerment project” to the following address:

Download Terms of reference for the production of a video

 

Fax: +3820657098

 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

 

Medijska pismenost ne smije da bude ničija privilegija, već mora biti shvaćena kao nasušna potreba svih građana u današnje vrijeme, smatra novinar Dragoljub Vuković.

On je agenciji MINA kazao da medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou.

„S obzirom na to da je problematika koja je u fokusu onoga što najčešće razumijemo kao medijsku pismenost dio ekskluzivnog „menija“, a ne nešto što je često na edukativnoj trpezi širokih radnih i neradnih masa, onda možemo zaključiti da taj nivo i nije previše izdignut“, rekao je Vuković.

Kako je naveo, imajući u vidu povećanje broja manipulatora i jačanje manipulativne moći medija, posebno novih, digitalnih, bilo bi poželjno da svako društvo kome je stalo do slobode svojih članova razvija odbrambene strategije i taktike od manipulatora i manipulacije.

„Crnogorsko društvo, na žalost, ne spada u ona koja (se) mnogo troše na tom poslu. Ono što je vrijedno pažnje, učinjeno je zahvaljujući pregalaštvu entuzijasta van institucija i u institucijama, ali u nepodesnom kontekstu i ti entuzijastički izdanci počinju da venu poslije izvjesnog vremena“, smatra Vuković.

On je kao primjer naveo uvođenje izbornog predmeta Medijska pismenost u gimnazijske programe.

Vuković je dodao da se Predlog strategije razvoja informacione i medijske pismenosti, pripremljen prije nekoliko godina, još „kisjeli u birokratskim fijokama, što pokazuje nespremnosti onih koji upravljaju društvom da se ovim pitanjima bave na promišljen i odgovoran način“.

Na pitanje koliko je medijska pismenost važna za prepoznavanje lažnih vijesti i borbu protiv njih, on je rekao da je medijski opismenjena osoba sposobna da, prije svega, razlikuje medijsku, od istinske stvarnosti.

„Da shvati kako je svako ko medijski konstruiše istinsku stvarnost, bilo da je riječ o novinaru koji izvještava ili ekspertu koji tumači neki događaj, potencijalni manipulator i da mu treba pristupati sa dužnim oprezom i kritički“, precizirao je Vuković.

Kako je naveo, svaki normalan, običan čovjek je rezervisan prema onome što mu govori neko koga bije glas da je lažov ili da, makar, voli da „dosoli“ neku informaciju.

Prema riječima Vukovića, takva rezervisanost, kada su mediji u pitanju, je zdrava, ali ne znači da je i dovoljno oružje za prepoznavanje lažnih vijesti.

„A pogotovo onih u kojima je laž pažljivo ukonponovana sa nespornim činjenicama, i čiji je cilj da obmane i navede ljudsku misao na pogrešan trag“, dodao je Vuković.

Upitan da li bi izborni predmet medijska pismenost trebalo prošiti na sve srednje, i eventualno razmišljati o uvođenju u programe osnovnih škola, Vuković je podsjetio da je poslije Drugog svjetskog rata, komunistička jugoslovenska vlast vodila kampanju za masovno opismenjvanje stanovništva.

„Tako bi sadašnja crnogorska vlast, da je sreće, vodila kampanju za masovno medijsko opismenjavanje ljudi. Medijska pismenost ne smije da bude ničija privilegija, već mora biti shvaćena kao nasušna potreba svih u današnje vrijeme“, istakao je Vuković.

Na pitanje da li smatra da se u Crnoj Gori nedovoljno govori o medijskoj pismenosti, Vuković je rekao da se u posljednje vrijeme nešto više govori o tome.

To, kako je naveo, još ne znači da je taj govor izraz nekih suštinskih promjena u odnosu društva, a posebno institucija koje bi trebale da brinu o emancipaciji ljudi, prema tom aktuelnom pitanju.

„Čini mi se da se u javnom govoru ponekad fokus drži na nekim manje važnim aspektima medijske pismenosti, poput skretanja pažnje na medijske sadržaje koji nijesu podobni određenim uzrastima. Da ne budem pogrešno shvaćen, napominjem da je, naravno, i to nužno“, zaključio je Vuković.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”.

 

Terms of reference for the production of a theatre play

 

Within the project ``At-risk Youth Social Empowerment`` supported by the European Union and implemented by following organisations: Juventas (Montenegro)-project coordinator, HOPS (Macedonia), ARSIS (Albania), Prevent (Serbia), Margina (Bosnia and Herzegovina), Labyrinth (Kosovo), Foundation SHL (Germany).

The theatre play should be focused on raising awareness about the importance of the social inclusion of the at risk youth using different audio-visual tools of the performance art. It should, at the same time, be able to provoke higher cognitive and emotional engagement of the audience which is expected to be consisted of young people, state authorities, education institutions, social care institutions, parents, media, civil society organisations, etc. The final product should be quality produced play with the capacities to raise awareness about the treat of social exclusion of at risk youth and to put focus to the necessity of dealing with this issue in a more determined way.

Download: Terms of reference for the production of a theatre play

If you are a group of professionals, organisation or company active in the area of theatre art and you would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in raising awareness about the threat of social exclusion of at-risk youth, please apply with a cover letter, CV organization/company along with CVs of people involved, proposed methodology, script and financial offer by email quoting the position “Call for submission of offers for the production of a theatre play within At Risk Youth Social Empowerment project” to the following address:

Fax: +3820657098

 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

U Crnoj Gori je nizak stepen poznavanja pojma i koncepta medijske pismenosti i u najranijem uzrastu djece je potrebno početi sa medijskim opismenjavanjem, smatra rukovodilac Službe za odnose sa javnošću u Agenciji za elektronske medije (AEM) Elvira Ceković.

Ona je ukazala da u Crnoj Gori ne postoje zakoni koji uređuju medijsku pismenost, pa samim tim ni institucije kojima su povjerene nadležnosti da promovišu medijsku pismenost, koordiniraju neophodne aktivnosti ili izvještavaju o nivoima medijske pismenosti među građanima.

„Iako se medijska pismenost danas posmatra kao ključni preduslov za aktivno učešće građana u današnjem informacionom društvu, u Crnoj Gori je nizak stepen poznavanja pojma i koncepta medijske pismenosti“, rekla je Ceković agenciji MINA.

Prema zvaničnim podacima, kako je navela, Crna Gora pripada grupi država koje su u početnoj fazi implentacije medijske pismenosti.

Ceković je podsjetila da su, uvažavajući značaj medijske pismenosti u savremenom društvu, kao i činjenicu da se o medijskoj pismenosti kod nas zna veoma malo, AEM i predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, pokrenuli kampanju medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“.

„Namjera nam je da utičemo na podizanje svijesti o značaju medijske pismenosti, da podstaknemo savladavanje kritičkih i kreativnih vještina i znanja koja pomažu da se povežu složene ideje, da se stalno postavljaju pitanja, da se prepoznaju pravi odgovori i identifikuju zablude“, rekla je Ceković.

Ona je kazala da rezultati nacionalnog reprezentativnog istraživanja o korišćenju medija od djece i roditelja ukazuju na potrebu i značaj podizanja svijesti o važnosti medijske pismenosti i predstavljaju osnovu za dalje aktivnosti ne samo kampanje „Birajmo šta gledamo“, već i drugih institucija.

Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.050 roditelja djece uzrasta četiri do osam godina i 655 djece uzrasta devet do 17 godina kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore tokom avgusta prošle godine.

„Prema podacima iz istraživanja sasvim je jasno da je savremeno društvo postalo nezamislivo bez televizije, pametnih mobilnih telefona, game playere konzola za igrice, računara i tableta koje koristimo za posao, zabavu, edukaciju i druge oblike komunikacije“, istakla je Ceković.

Prema njenim riječima, djeca i mladi nezaobilazni su dio tog procesa jer ne samo da su okruženi savremenim komunikacionim i informatičkim uređajima, već ih u značajnom procentu posjeduju.

Ceković je ukazala da 90 odsto djece uzrasta od 12 do 17 godina posjeduje mobilni telefon, 63 odsto djece od devet do 11 godina i 21 odsto kod djece uzrasta od četri do osam godina.

„Zbog toga, u najranijem uzrastu djece je potrebno početi sa medijskim opismenjavanjem“, ocijenila je ona.

Ceković je kazala da brojna istraživanja pokazuju da je, već tada, značajno voditi računa o sadržajima koje djeca konzumiraju i kako ih konzumiraju, dodajući da je u tom procesu ključna uloga porodice.

Kako bi razvili vještine koje su im potrebne za analiziranje i kritičko vrednovanje svih sadržaja koji su dostupni djeci, dodaje ona, roditeljima je neophodna institucionalna podrška.

Istraživanje pokazuje da 40 odsto roditelja smatra da su za razvoj medijske pismenosti kod djece odgovorni roditelji, ali takođe 58 odsto roditelja smatra da im je za to potrebna podrška škola.

Ceković je kazala da, podstaknuti tim podacima, u okviru kampanje medijske pismenosti AEM sprovodi aktivnost „Dani otvorenih vrata“ i tom prilikom sa djecom, različitih uzrasta, razgovaraju o temama od značaja za medijsku pismenost.

“S obzirom na sveprisutnost „ekrana“ u životu djece ne iznenađuje podatak da u prosjeku dijete uzrasta 12‒17 godina oko tri i po sata dnevno koristi mobilni telefon, oko dva sata dnevno gleda TV, oko sat i po je ispred kompjutera ili laptopa, nešto manje od sat vremena dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta“, rekla je Ceković.

Zabrinjavajuće je, kaže ona, činjenica da većina roditelja smatra da njihova djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti.

Skoro polovina roditelja smatra da vrijeme koje se provodi uz medije nema ni pozitivan ni negativan uticaj na socijalnu dinamiku i interakciju.

„Još jedna posljedica takvog načina konzumiranja je i neograničen broj informacija koje nam se nude i koje je veoma teško analitički i kritički vrednovati. Zato se smo u prilici da se sve češće srijećemo sa terminom lažnih vijesti“, kazala je Ceković.

Kako je objasnila, lažne vijesti prema definiciji Cambridgeova rječnika su lažne priče koje izgledaju kao vijesti, koje se šire putem interneta ili drugih medija, kreirane da budu šaljive ili da utiču na političke stavove javnosti kojima su prezentirane.

„Istraživanje ukazuje da je 38 odsto djece uzrasta 12 do 17 godina i 49 odsto roditelja čulo za termin FAKE NEWS, ali da većina ne zna značenje. Većina roditelja, ali i djece starijeg uzrasta ima obazriv i oprezan stav prema tačnosti i istinitosti informacija koje primaju putem medija“, rekla je Ceković.

Iako je televizija medij od najvećeg stepena povjerenja, dodaje ona, i roditeljima i djeci je najteže procijeniti istinitost TV informacija.

„Kada je pitanje povjerenja u informacije dobijene posredstvom društvene mreže roditelji pokazuju znatno veću rezervisanost nego djeca. Zato poruka je jasna: „Birajmo šta gledamo““, zaključila je Ceković.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”.

 

Svaki deseti učenik prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, a 75,5 odsto ih je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje je sprovedeno među učenicima prvog, drugog i trećeg razreda 41 srednje škole u 16 crnogorskih opština od 1. oktobra do 1. novembra na uzorku od 2.371 učenika i učenice, a predstavljeno je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, koji je NVO Juventas, organizovao uz podršku Ministarstva sporta.

Saradnik na javno-zdravstvenim programima u NVO Juventas, Jovan Dašić, ocijenio je da rezultati istraživanja ukazuju na zabrinutost u domenu zdravlja mladih.

„Nadam se da će istraživanje biti snažan apel na zdravstveni sistem u cilju pojačanog ulaganja u preventivne programe iz zdravstvene brige o mladima“, istakao je Dašić.

On je kazao da su se, kada su u pitanju faktori rizika po zdravlje mladih, posebno osvrnuli na konzumaciju duvana, alkohola i narkotika.

„Tako svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, dok više od polovine mladih korisnika duvana popuši više od pet cigareta dnevno. Ukoliko se osvrnemo na upotrebu alkohola, 75,5 odsto mladih navodi da je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, dok 7,8 odsto učenika navodi da je probalo neku psihoaktivnu supstancu“, rekao je Dašić.

On je kazao da više od polovine učenika poznaje nekoga iz bliskog okruženja mladog ko je korisnik određenih psihoaktivnih supstanci.

„Istraživanje je pokazalo da se više od jedne trećine mladih, 38,1 odsto, osjeća pod stresom svakodnevno, a nezanemarljiv je broj mladih koji imaju iskustva sa ljekovima za snižavanje anksioznosti, stresa i napetosti“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, mladi se o temama koje ih interesuju najčešće informišu putem interneta, društvenih mreža i televizije.

„Njihovu pažnju treba usmjeriti putem tih komunikacionih kanala, ali i obučenih vršnjačkih edukatora, na odabir predmeta Zdravi stilovi života i na postojeće službe podrške u domovima zdravlja“, ocijenio je Dašić.

On je ukazao da su, u okviru projekta, radili na promociji savjetovališta koja funkcionišu u okviru domova zdravlja, i zajedno sa srednjoškolcima, kako je pojasnio, izradili preporuke za unapređenje rada programa savjetovališta za mlade.

Šefica Odjeljenja za empirijska istraživanja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Milena Nikolić, kazala je da podaci istraživanja ukazuju na to da 67,8 odsto učenika prvog, drugog i trećeg razloga srednjih škola najčešće svoje slobodno vrijeme provodi tako što koristi internet ili društvene mreže.

„Na drugom mjestu, kao najčešća aktivnost koju upražnjavaju u svoje slobodno vrijeme, jeste druženje sa vršnjacima van škole, što najčešće podrazumijeva odlaske u kafiće. Da u svoje slobodno vrijeme najčešće čitaju knjige navodi svaki deseti učenik, a da u svoje slobodno vrijeme najčešće posjećuju kulturne događaje, navodi svega 1,8 odsto učenika“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da više od tri sata dnevno na internetu provodi skoro polovina anketiranih učenika, a više od pet sati dnevno provodi svaki četvrti učenik, odnosno 24,7 odsto ispitanika.

„Da više puta nedeljno ili svakodnevno ostaje budno do kasno, navodi više od polovine ispitanika, odnosno 56,7 odsto“, kazala je Nikolić.

Istraživanje je, kako je rekla, pokazalo da 38,1 odsto ispitanika navodi da je više puta nedeljno ili svakodnevno pod stresom, a da skoro nikada nije pod stresom, kako je kazala, navodi svaki četvrti ispitanik.

„Najčešći razlozi zbog kojeg učenici navode da se osjećaju da su pod stresom odnose se na obaveze u školi, njih 61,1 odsto, emotivni ili ljubavni problemi 23 odsto, 11 odsto navodi da se osjećaju pod stresom zbog porodičnih odnosa“, navela je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da, ukoliko im je potrebna psihološka i emocionalna podrška, ukoliko osjećaju da su pod stresom, ispitani učenici/ce najčešće navode da se za pomoć obraćaju roditeljima.

„Ovaj odgovor daje 47,5 odsto ispitanika. 27,1 odsto ispitanika navodi da se u slučaju ovakvih problema najčešće za pomoć obraća drugu ili drugarici, dok 0,4 odsto navodi da se obraća za pomoć Savjetovalištu za mlade ili domu zdravlja“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da skoro polovina anketiranih učenika/ca ne zna da savjetovalište postoji, a da 93 odsto navodi da nikad nije posjetilo savjetovalište za mlade pri domovima zdravlja.

„Da su nekad koristili tablete za smirenje navodi 16,8 odsto ispitanika. Među onima koji navode da su nekad koristili ovu vrstu ljekova, gotovo polovina kaže da ih nabavlja tako što ih uzima iz kućne apoteke, jer ih koristi neko od porodice, a 17,6 odsto navodi da ih kupuju kod prodavca koji ne zahtjeva recept“, navela je Nikolić.

Prema njenim riječima, 39 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neki duvanski proizvod, „a prvu cigaretu najčešće u prosjeku probaju sa 13 godina“.

„Svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, i više od polovine onih koji su aktivni konzumenti duvanskih proizvoda, zapale više od pet cigareta dnevno“, rekla je Nikolić.

 75 odsto ispitanika, kako je kazala, navodi da su probali alkohol.

„Anketirani učenici su u prosjeku probali alkohol prvi put sa 13 godina. Svaki deseti učenik navodi da konzumira alkohol više puta nedeljno ili svakodnevno. 7,8 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neku psihoaktivnu supstancu, dok više od polovine ispitanika navodi da poznaje nekog u svom okruženju od vršnjaka koji koriste neku od psihoaktivnih supstanci“, kazala je Nikolić.

Ona je kazala da 31 odsto ispitanika navodi da su seksualno aktivni.

„Prvi seksualni odnos su imali sa 14 godina. 30,8 odsto ispitanika navode da pri prvom seksualnom odnosu nisu koristili zaštitu, a gotovo jedna trećina ispitanika navode da ne koristi zaštitu prilikom seksualnog odnosa“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da, kada govore o tome koje teme bi željeli da dobijaju u školi u većoj mjeri, tri najznačajnije teme koje se izdvajaju su načini zdrave ishrane, važnost i način upražnjavanja fizičke aktivnosti, kao i kontrola emocija i upravljanje stresom.

„Jedna trećina ispitanika navodi da uglavnom ne dobija savjete o tome kako da unaprijede svoje zdravlje od izabranog ljekara, a jedna trećina ih navodi da se ne osjećaju slobodnim da svog ljekara pitaju pitanja koja imaju veze sa svojim zdravljem“, rekla je Nikolić.

Kako je pojasnila, neke od najčešćih razloga koje navode zašto je to tako, ispitanici navode neljubaznost i nepristupačnost medicinskog osoblja.

„Više od polovine ispitanika navodi da nikad nije prisustvovalo predavanjima koje Savjetovalište za mlade organizuje u školi iz razloga što nisu znali da se takva savjetovališta organizuju“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da više od polovine učenika  navode da su pohađali predmet Zdravi stilovi života u školi od čega je više od polovine ovih učenika zadovoljno nastavom, a 76 odsto ispitanika, kako je ukazala, navode da bi preporučilo ovaj predmet drugom učeniku.

Savjetnica u Direktoratu za Mlade Ministarstva sporta, Andrea Popović, podsjetila je da je taj resor, kroz Strategiju za mlade, prepoznao segment koji se odnosi na zdravlje i bezbjednost mladih.

Ona smatra da je porazan podatak iz istraživanja koliko je mladih posjetilo savjetovališta, „jer smo vidjeli da se 30 odsto mladih susreće sa svakodnevnim stresom“.

„Veliki procenat mladih konzumira psihoaktivne supstance, alkohol i duvan, tako da mislim da i nastavnici treba da porade na informisanju mladih o postojanju savjetovališta“, kazala je Popović.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja, Miro Knežević, kazao je da su rezultati istraživanja koje je predstavljeno „donekle zabrinjavajući“.

„Mladi i djeca su jedna od najrizičnijih populacija u zdravstvenom sistemu, i dosta se vodi računa o toj populaciji. Počevši od Svjetovališta za mlade, koje je organizvano u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i svim domovima zdravlja. U skoro svim domovima zdravlja postoje savjetovališta za mlade i treba te potencijale mladi da iskoriste“, istakao je Knežević.

On je rekao da iz više perspektiva gleda na podatak iz istraživanja da mladi nisu upoznati da postoje savjetovališta za tu populaciju.

„Trebali smo i mi da radimo na tome, da približimo to djeci, ali ne može samo jedna strana da radi na tom polju. Ako se interesuje samo Ministarstvo zdravlja za to, a ne interesuju se djeca ili druge institucije, nećemo doći do nekog uspjeha. Moramo tu da uključimo sve strane, samo zajednički možemo da dođemo do cilja, a naš cilj je zdrava populacija“, smatra Knežević.

Glavna sestra u Svjetovalištu za mlade pri Domu zdravlja Andrijevica, Ivana Miketić Vasović, predstavila je dobar primjer prakse tog savjetovališta, navodeći da je cilj savjetovališta da mladi osnaže svoje samopouzdanje, i da izgrade pozitivnu sliku kako o sebi, tako i o drugima.

„Cilj je da izgrade osjećaj odgovornosti za svoje postupke, da znaju da pravo izbora još uvijek postoji, ali ga treba samo pravilno prepoznati“, istakla je Miketić Vasović.

Ona je pojasnila da Savjetovalište za mlade u Andrijevici, u skladu sa brojem osiguranika, ima predviđene tri sesije rada, navodeći da ne obrađuju samo te teme, „jer bismo se prosto osjećali bespotrebno“.

Miketić Vasović je kazala da problem predstavlja nedostatak kadra, koji je uzrokovan izostankom finansijske podrške.

„Nedostatak kadra, mali broj sesija, nerazvijenost Opštine, finansijska ograničenost, nije bila prepreka da moje Savjetovalište ne zaživi u praksi. Potrebna je volja i ljubav za posao. Da bi zaživjelo jedno savjetovalište, komunikacija u tim savjetovalištima sa obrazovnim ustanovama je od velike važnosti“, ocijenila je Miketić Vasović.

Ona smatra da bi, u radu savjetovališta, trebalo uvesti psihologe, kao i osigurati tehničku podršku za rad na terenu.

Vršnjačka edukatorka, Tara Tomanović, kazala je da je u septembru završila Juventasovu obuku za vršnjačkog edukatora, navodeći da su tom prilikom proširili znanja na teme seksualnog i reproduktivnog zdravlja, polno prenosivih bolesti, nasilja, narkotika i zdravih stilova života.

Ona smatra da je vršnjačka edukacija značajna u prenošenju tačnih informacija.

„Kada sam držala radionice u svojoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, i kada sam razgovarala sa svojim vršnjacima i dok razmjenjujemo znanja o određenim temama, prolazimo kroz istu životnu fazu i imamo ista ili slična shvatanja. Mislim da se bliža komunikacija ostvari između vršnjaka, nego kad su odrasli u pitanju. Naš odnos je prisniji i informacije se lakše dijele“, istakla je Tomanović.

 

Rights Reporter Foundation (RRF) je u novembru 2018. godine u Budimpešti organizovala trening video zastupanja za aktiviste centralne i istočne Evrope. Trening je za 5 dana uspješno pripremio aktiviste iz 12 zemalja (Rumunija, Crna Gora, Češka, Slovačka, Poljska, Austrija, Belorusija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska i Estonija) da proizvode i uređuju video zapise i koriste ih za zagovaranje  smanjenja štete i za reformu politike o drogama. Među njima i naš kolega , Mladen Vujović, čime je NVO Juventas postala član mreže Fondacije Reportera za ljudska prava.

Rights Reporter Foundation (RRF) je učesnicima ovog treninga obezbijedila I mini-grantove za ostvarivanje i realizaciju njihovog prvog filma na jednu od pomenutih i aktuelnih tema u zemljama iz kojih dolaze. Izrada i objava ovog kratkog filma će biti realizovana do Marta, 2019. godine.

 

U toku prošle sedmice, zapošljeni u Drop-in centru za osobe koje koriste droge, odnijeli su na uništenje 30 kutija kontaminiranog pribora za injektiranje. U okviru Kliničko-bolničkog Centra Crne Gore biće uništeno 26 kilograma iskorišćenih igala i špriceva, koje su zapošljeni prikupili u periodu od tri mjeseca, kroz projekat Ministarstva Zdravlja „Prevencija infekcije HIV-om kod osoba koje koriste droge u Crnoj Gori“, koji NVO Juventas sprovodi od jula do decembra 2018.godine.

Podsjećamo da je prikupljanje kontaminiranog pribora jedna od aktivnosti koja se u okviru programa smanjenja štete sprovodi u Drop in centru NVO Juventas još od 2004.godine, i pozivamo sve gradjane da nas nazovu na brojeve telefona 020/624-608 i 067/632-245 ukoliko na javnim površinama primijete odbačene igle i špriceve, kako bi naši terenski radnici izašli na lokaciju i uklonili iste.

 

U okviru projekta „Prevencija infekcije HIV-om među seksualnim radnicima/cama u Crnoj Gori“, podržanog od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore, u Budvi je od 29.11. do 01.12.2018. održan trening za terenske radnike/ce NVO Juventas.

Cilj treninga je bio jačanje znanja i vještina zaposlenih za obavljanje terenskih aktivnosti, kao i jačanje međusobne saradnje i komunikacije. Tokom prvog dana treninga Marija Milić, koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, upoznala je učesnike treninga sa osnovama terenskog rada. Zatim je održana psihološka radionica na kojoj je psihološkinja Itana Kovačević kroz intreaktivan pristup i rad, podstakla učesnike da rade na unaprijeđenju timskog rada.

Tokom drugog dana treninga nastavljene su interaktivne psihološke radionice koje je takođe držala psihološkinja Itana Kovačević, a ticale su se prepoznavanja „burnout“ sindroma i instrumenata prevazilaženja istog. Takođe, jedna radionica bila je posvećena načinima brige o sebi i brige o drugima.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za grupe u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključene, Marija Radović govorila je o izazovima u radu sa korisnicima servisa podrške, kao i načinima prevazilaženja problema u radu. Nakon toga uslijedio je grupni rad i studije slučaja, što je rezultiralo aktivnim učešćem svih učesnika.

Završni dan treninga bio je posvećen primjerima sa terena kroz aktivan grupni rad učesnika.

Trening je završen sumiranjem prethodnih predavanja, davanjem preporuka za dalje usavršavanje rada i jačanje timskog duha.

 

U okviru projekta „Prevencija infekcije HIV-om među seksualnim radnicima/cama u Crnoj Gori“, podržanog od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore, u Budvi je od 29.11. do 01.12.2018. održan trening za terenske radnike/ce NVO Juventas.

Cilj treninga je bio jačanje znanja i vještina zaposlenih za obavljanje terenskih aktivnosti, kao i jačanje međusobne saradnje i komunikacije. Tokom prvog dana treninga Marija Milić, koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, upoznala je učesnike treninga sa osnovama terenskog rada. Zatim je održana psihološka radionica na kojoj je psihološkinja Itana Kovačević kroz intreaktivan pristup i rad, podstakla učesnike da rade na unaprijeđenju timskog rada.

Tokom drugog dana treninga nastavljene su interaktivne psihološke radionice koje je takođe držala psihološkinja Itana Kovačević, a ticale su se prepoznavanja „burnout“ sindroma i instrumenata prevazilaženja istog. Takođe, jedna radionica bila je posvećena načinima brige o sebi i brige o drugima.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za grupe u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključene, Marija Radović govorila je o izazovima u radu sa korisnicima servisa podrške, kao i načinima prevazilaženja problema u radu. Nakon toga uslijedio je grupni rad i studije slučaja, što je rezultiralo aktivnim učešćem svih učesnika.

Završni dan treninga bio je posvećen primjerima sa terena kroz aktivan grupni rad učesnika.

Trening je završen sumiranjem prethodnih predavanja, davanjem preporuka za dalje usavršavanje rada i jačanje timskog duha.

 

Crna Gora mora intenzivnije raditi na prevenciji HIV-a na svim nivoima, sa posebnim osvrtom na mlade, a potrebno je i češće organizovati testiranja u zajednici, kako bi bila pristupačnija ljudima koji su u riziku.​

To je ocijenjeno na edukativnoj panel diskusiji o reproduktivnom zdravlju i prevenciji HIV-a, koju je organizovala Nevladina organizacija (NVO) Juventas, povodom Svjetskog dana HIV-a, 1. decembra, u saradnji sa Unijom srednjoškolaca Crne Gore i Institutom za javno zdravlje.

Saradnik na javno zdravstvenim projektima NVO Juventas, Jovan Dašić, kazao je da je Globalni fond za HIV, tuberkolozu i malariju proglasio Crnu Goru za zemlju sa visokim teretom u odnosu na HIV.

„U 2017. se, u odnosu na 2016. godinu, bilježi pad rasta registrovanih osoba koje žive sa HIV-om. Prema izvještaju Instituta za javno zdravlje za 2017. godinu, imamo 11 novooregistrovanih slučajeva HIV-a i AIDS-a u uzrastnoj populaciji mladih, odnosno osoba od 20-29 godina, dok je nažalost jedna mlada osoba umrla“, saopštio je Dašić.

On je rekao da je država napravila napredak u pogledu poboljšanja strateških i pravnih okvira, ali da Crna Gora, kako je ocijenio, mora intenzivnije raditi i ulagati u prevenciju HIV-a na svim nivoima, sa posebnim osvrtom na mlade ljude.

„Neophodno je intenzivnije raditi da promovisanje besplatnih  savjetodavnih usluga koje funkcionišu u okviru domova zdravlja, odnosno Svjetovališta za mlade i Savjetovališta za dobrovoljno, povjerljivo i anonimno tesitranje na HIV“, kazao je Dašić.

Dašić je kazao da je na panel diskusiji od prisutnih 40, svega pet mladih ljudi bilo upoznato sa postojanjem Savjetovališta za mlade, njegovom svrhom i funkcijom.

On je rekao da mali broj učenika bira izborni predmet „Zdravi stilovi života“ u školama, na kojem, kako je ocijenio, mogu dobiti bazične informacije koje se tiču njihovog zdravlja.

„Ukoliko bi ovaj predmet bio obavezan, značajno bi se uticalo na prevenciju rizičnih ponašanja mladih. Ako mladi ljudi na vrijeme budu upoznati sa mogućim rizicima u njihovom ponašanju i ukoliko im pružimo adekvatne informacije o mogućnostima očuvanja i unapređenja njihovog zdravlja, možemo značajno uticati na različite statistike koje se tiču obolijevanja i umiranja mladih“, poručio je Dašić.

Generalni sekretar Unije srednjoškolaca, Jovan Bojović, ocijenio je da je potrebno češće organizovati  testiranja u zajednici, kako bi ih, kako je naveo, na taj način učinili još pristupačnijim ljudima koji su u riziku.

 „Ovim aktivnostima nastojimo da podignemo svijest kod mladih ljudi o važnosti prevencije i da otklonimo stigmu koja postoji među njima. U toku decembra, realizovaćemo u svim gradovima u Crnoj Gori edukativne tribine i promovisati savjetovališta, kao i testiranje na HIV“, kazao je Bojović.

On je rekao da je, tokom prošle godine, zabilježen pad u broju testiranih osoba u odnosu na prethodne godine i da je taj procenat, kako je saopštio, manji od jedan odsto ukupnog broja stanovništva Crne Gore.

„Imali smo 5.606 građana koji su testirani u državnim zdravstvenim ustanovama, izuzimajući privatne, što predstavlja 1.000 građana manje u odnosu na 2015. godinu. Smatramo da broj testiranih osoba treba da bude znatno veći i ukoliko budemo organizovali ovakve aktivnosti i više testiranja u zajednici, da ćemo to i postići“, naveo je Bojović.

On je ocijenio da će, sprovođenje češćeg testiranja i edukativne radionice, rezultirati manjim brojem inficiranih osoba, većom sigurnošću, kao i manjom stigmom i predrasudama u društvu.

{youtubw}0h6KW_q_ydA{/youtubw}

.

Povodom 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, od 23. do 30 novembra obilježava se Evropska nedjelja testiranja na HIV, saopštili su iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, Marija Milić je, u izjavi za PR Centar, ocijenila da je u borbi protiv te infekcije neophodno sprovoditi kontinuirane preventivne mjere.

„HIV je virus humane imunodeficijencije, dok je AIDS (SIDA) sindrom stečene imunodeficijencije i predstavlja posljednji stadijum infekcije HIV-om. HIV se može prenijeti putem krvi, seksualnim kontaktom i vertikalnom transmisijom - sa majke na dijete u toku trudnoće i porođaja“, pojasnila je Milić.

Epidemija HIV/AIDS-a u Crnoj Gori počela je, kako je navela, 1989. godine kada je prijavljen prvi slučaj AIDS-a.

 „Vodeći način prenosa HIV-a u Crnoj Gori je prenos seksualnim putem. Ovaj put je najčešći i od početka epidemije zadržava trend porasta. Za razliku od ovog načina, infekcija HIV-om putem krvi, bilo da se radi o osobama koje koriste droge injektiranjem (dva odsto) ili osobama koje su primile inficiranu krv putem transfuzije u zdravstvenim ustanovama (jedan odsto), ostaje i dalje prilično rijetka“, objasnila je Milić.

Prema podacima iz Instituta za javno zdravlje, kako je navela, na kraju 2017. godine u Crnoj Gori je sa HIV-om živjela 201 osoba, od čega je 178 muškaraca i 23 žene, što čini da je prevalencija te infekcije u Crnoj Gori 0,03 odsto i predstavlja, kako je dodala, jednu od najnižih u regionu i Evropi.

„Ali, iako je prevalencija infekcije niska, potreba za preventivnim programima svakako postoji i izuzetno je važno sprovoditi kontinuirane preventivne mjere, jer su upravo ti programi i mjere razlog ovakvih rezultata kada je infekcija HIV-om u pitanju“, objasnila je Milić.

NVO Juventas, kako je rekla, sprovodi programe prevencije infekcije virusom HIV-a kod osoba koje koriste droge, seksualnih radnika/ca i LGBT osoba u Crnoj Gori, uz podršku Ministarstva zdravlja.

Milić je istakla da su servisi, koji se pružaju u okviru programa, prepoznati kao važni i značajni u polju preventivnog rada.

„Servisi uključuju distribuciju sterilnog pribora za injektiranje, kondoma i lubrikanata, pružanje informacija o HIV/AIDS-u, Hepatitisu A, B i C, seksualnom i reproduktivnom zdravlju, drugima polno prenosivim infekcijama, supstitucionim terapijama, pravilnoj upotrebi kondoma, bjezbjednom korišćenju droga i predoziranju. Tu se ubrajaju i savjetovanja sa stručnim osobljem - ljekarom, psihologom, socijalnim radnicama/cima i vršnjačkim edukatorima“, pojasnila je Milić.

U okviru Drop-in centara NVO Juventasa, kako je navela, ove sedmice se odvijaju dobrovoljna testiranja na HIV i Hepatitis B i C.

„U saradnji sa Institutom za Javno zdravlje i Savjetovalištem za povjerljivo savjetovanje i testiranje, sa kojima imamo odličnu saradnju, naša NVO već nekoliko godina, u susret prvom decembru organizuje ova testiranja“, podsjetila je Milić.

Ona je pojasnila da Juventas radi na tome da testiranje bude dostupno i u nevladinim organizacijama koje se bave pružanjem servisa vezanih za prevenciju infekcije HIV-om, „kako bi pomenuti servisi bili još dostupniji klijentima i kako bi se obuhvatilo što više osoba koje pripadaju grupama u povećanom riziku“.

 

U Crnoj Gori je, mlade u sukobu sa zakonom, potrebno prepoznati kao posebno ranjivu kategoriju u svim relevantnim zakonima i podzakonskim aktima, kao i raditi na boljoj međusobnoj uvezanosti ustanova i organizacija, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Predstavnica NVO Juventas Marija Radović je, na panel diskusiji „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, koju je organizovala ta organizacija, ocijenila da je potrebno prepoznati značaj da prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela „treba osigurati ne samo krivično-pravne, već i socijalno zaštitne intervencije“.

„Cilj je prevencija budućeg delikventnog ponašanja i pružanje pomoći potrebne za korekciju postojećeg neprihvatljivog ponašanja“, istakla je Radović u PR Centru.

Prema njenim riječima, reforma maloljetničkog pravosuđa donijela je značajne novine, ocijenjujući da centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i nevladine organizacije treba da preuzmu značajniju ulogu u cilju prevencije kriminaliteta, „kao i tretmana, rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom“.

„Djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne čine to po sopstvenom izboru, nego kao rezultat suženih mogućnosti dostupnih za njihov razvoj. Kada uđu u sistem krivičnog pravosuđa, ove mogućnosti su još više ograničene“, navela je Radović.

Ona je kazala da djeca i mladi u sukobu sa zakonom to postaju jer su često, kako je pojasnila, žrtve zlostavljanja i zanemarivanja, nemarnog ili neadekvatnog roditeljstva i ekonomskih teškoća.

„Samim tim, možemo reći da maloljetnička delikvencija predstavlja neuspjeh društva da obezbijedi zaštitno okruženje za svoju djecu“, rekla je Radović.

Ona je ukazala da su, u prošloj godini, prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova, podnijete krivične prijave protiv  317 maloljetnika „koji čine 8,7 odsto ukupnog broja učinilaca krivičnih djela“.

„Kada govorimo o servisima podrške i ustanovama koje nude zaštitu i tretman mladima u sukobu sa zakonom, treba istaći da je JU za djecu i mlade Centar „Ljubović“ jedina ustanova socijalne i dječije zaštite koja se bavi institucionalnom zaštitom djece i mladih u sukobu sa zakonom“, kazala je Radović.

Govoreći o obrazovnom sistemu, Radović je ocijenila da postojeći pravni i strateški okvir kojim se uređuje oblast obrazovanja nema dovoljno odredbi koje obuhvataju djecu i mlade u sukobu sa zakonom.

„Veliki nedostatak u podršci mladima u sukobu sa zakonom je i nedovoljna uvezanost centara za mentalno zdravlje, centara za socijalni rad i obrazovnih institucija“, istakla je Radović.

Predstavnica Ministarstva pravde, Marijana Laković Drašković, kazala je da Crna Gora može da se pohvali da bilježi konstantan trend pada maloljetničke delikvencije, kao i da, kako je navela, po broju alternativnih mjera izrečenih djeci u sukobu sa zakonom, prednjači u odnosu na zemlje u regionu.

„Ovi rezultati desili su se kao rezultat velike reforme sistema maloljetničkog pravosuđa koje je Crna Gora sprovodila u prethodnom periodu. Promjene su se desile jer je država prepoznala važnost i potrebu davanja druge šanse djeci koja dolaze u sukob sa zakonom, a koja to najčešće čine zbog suženih mogućnosti i teških prilika u kojima žive“, navela je Laković Drašković.

Prema njenim riječima, Crna Gora aktivno radi na stvaranju preduslova za upostavljanje pravosuđa po mjeri djeteta, koje, kako je pojasnila, podrazumijeva i da se djeca žrtve i svjedoci krivičnih djela, kao i sva druga djeca koja dolaze u kontakt sa organima pravosuđa, i ispituju od strane stručnjaka posebno specijalizovanih za rad sa djecom u prostojima posebno opremljenim za rad sa djecom.

„Svjesni smo da svaki kontak djeteta sa pravosudnim sistemom predstavlja portencijalno, traumatično iskustvo za dijete. Zbog toga smo, u svim zakonima koji se tiču maloljetne dijece, naglasak stavili na ključnim principima Konvencije UN-a o pravima djeteta“, rekla je Laković Drašković.

Sudija za maloljetnike Višeg suda, Radomir Ivanović, kazao je da kriminal napreduje, a pogotovo sajber kriminal.

„Ta djeca fantastično poznaju kompjutere, mogućnosti da preko sajber kompjutera unište sisteme koji hoćete. Takvih slučajeva ima. Neću da vas zamaram primjerima kad je dijete razbilo šifru jedne banke“, rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, dijete uživa dvioje zaštite.

„Prva je zaštita porodice, ako ona ne štiti dijete, dijete uživa zaštitu društva. Mi smo obavezni da mu tu zaštitu pružimo. Ako je porodica disfunkcionalna, ne može da vodi računa o djetetu, društvo mora da pokaže da je zainteresovano za taj naraštaj“, rekao je Ivanović.

On je kazao da se u zadnje vrijeme pojavljuju djeca koja su „dnevno u izvršenju krivičnih djela“.

„Na primjer, u sedam sati je izvršio drsku krađu tako što je ženi oteo torbu sa ramena, pa je to uradio u sedam i petnaest sati naveče, pa je izbio čovjeka koji šeta Podgoricom“, naveo je Ivanović.

On je kazao da se mjera prema kojoj djecu šalju u Javnu ustanovu „Ljubović“ pokazala kao dobra, a ocijenio je i dobrim rješenjem stručne službe pri sudovima i tužilaštvima.

„Pri Višem sudu u Podgorici postoji sjajna stručna služba“, rekao je Ivanović.

On smatra da se u zadnje vrijeme dešava „nevjerovatna doza agresivnosti prema vršnjacima“.

„Ako neko nekome gasi cigaretu na lice, to je agresivnost. Ako neko nekome polomi nos, ako šestoro djece biju jedno dijete do te mjere da ono ostaje u nesvjesti, to je nešto o čemu država treba da se razmisli, a u to treba uključiti primarno škole“, rekao je Ivanović.

Predstavnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva, Adrijana Pejaković, ocijenila je da je primjena vaspitnih naloga nešto što je veoma važno za maloljetnike iz nekoliko razloga.

„Prvo izbjegava se sudski postupak iz razloga cjelishodnosti, ili iz razloga ekonomičnosti. Maloljetnici koji se osjećaju odgovornim za određeno krivično djelo i na osnovu same vrste krivičnog djela, na osnovu psihološke provjere maloljetnika, možemo da predložimo opomenu ili vaspitni nalog i vaspitnih naloga imamo nekoliko“, navela je Pejaković.

Ona je kazala da su vaspitni nalozi formirani tako da pokrivaju različite vrste određenih problematičnih ponašanja koja bi mogao maloljetnik da uradi.

„Imamo nekoliko vaspitnih naloga. To su recimo poravnanje oštećenog, onda kada maloljetnik izvinjenjem ili na neki drugi način nadoknađuje štetu koju je proeizveo krivičnim djelom nekome...“, rekla je Pejaković.

Predstavnica Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, Dragica Rajković, podsjetila je da insitutcionalnu mjeru – kazneno-maloljetničkog zatvora osobe ženskog pola izdržavaju odvojeno od osoba muškog pola.

„U ovom trenutku nijesmo imali djevojčice koje se nalaze u našoj ustanovi. Sama činjenica da imamo mali broj maloljetnika u našoj ustanovi je veoma dobra stvar, ali na neki način i otežava funkcionisanje i rad sa njima“, navela je Rajković.

Prema njenim riječima, u Zavodu se u ovom trenutku nalazi šest maloljetnika, od čega su, kako je pojasnila, dvojica na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora, a četiri osobe su na izvršenju vaspitne mjere.

„Nijedno lice od ovih koji se nalaze u Odjeljenju za maloljetnike, u ovom trenutku, nije kalendarski punoljetno“, rekla je Rajković.

Predstavnik Javne ustanove Centar Ljubović, Novo Vukićević rekao je da u toj ustanovi boravi 17 korisnika, od kojih je, kako je naveo, deset smješteno rješenjem suda, a sedam rješenja centara za socijalni rad.

On je ocijenio da je slabost što Crna Gora nema institucije koje bi mogle da zadovolje potrebe maloljetnika.

„Veliki broj djece, koja su smještena u Centru Ljubović, njihov razlog problematičnog ponašanja nalazi se u zdravstvenoj sferi. Treutno imamo 80 odsto djece koja su pod nekom psihijatrijskom terapijom. Nemamo djeteta koje nije koristilo psihoaktivne supstance. Nastojimo to da odradimo, ali postoje neke stvari koje ne možemo da odradimo“, kazao je Vukićević.

Predstavnica Udruženja psihologa Crna Gore, Branka Čolević,  kazala je da kada im dođe korisnik, treba da odrede intervenciju koja je najbolja za svakog korisnika.

„Ono što mi u Zavodu koristimo je instrument za procjenu rizik i potreba lica koja su počinila krivično djelo i to je fenomenalna stvar da svi budemo isti u pristupu prema ljudima koji su počinili krivično djelo. Bilo bi jako dobro kada bismo taj jedan instrument imali u Centru za socijalni rad i u pravosudnim organima i u Zavodu, gdje bi tom korisniku, svi pristupali na jednak način“, smatra Ćolević.

Ona je pojasnila da se taj isntrument sastoji od faktora koji su statične prirode, koje je nemoguće mijenjati „i faktora koji su dinamične prirode, na kojim intervencijama, radimo“.

Predstavnica Uprave policije, Snežana Zekić, ukazala je da član 30 Zakona o unutrašnjim poslovima, govori o primjeni policijskih ovlašćenja prema maloljetnicima.

„U tom članu stoji da policijski službenik, koji postupa prema maloljetnicima, treba da ima posebna znanja iz oblasti prava djeteta i o pravilima postupanja sa maloljetnim licima koja su krivičnom postupku ili su izvršioci krivičnih djela“, navela je Zekić.

Ona je kazala da su najčešća krivična djela koja vrše maloljetnici, prema evidenciji Uprave policije, imovinski delikti, narušavanje javnog reda i mira, krvni delikti, seksualni delikti, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, nasilje u porodici.

Tokom diskusije skrenuta je pažnja na neefikasnost određenih mjera koje se izriču, kao što je recimo mjera pojačanog nadzora, ali i na problem nedostatka postinstitucionalnog tretmana mladih u sukobu sa zakonom. Zaključak panel diskusije jeste da je neophodna mnogo bolja uvezanost svih institucija sistema koje su uključene u rad sa djecom i mladima u sukobu sa zakonom kako bi im se pružila što bolja zaštita i sprječavanje ponovnog činjenja krivičnog djela. Ukazano je posebno i na značaj angažovanja cijelog društva u aktivnostima prevencije, posebno obrazovnih institucija.

Panel diskusija „Djeca i mladi u sukobu sa zakonom“, dio je projekta ARYSE (At-Risk Youth Social Empowerment), koji finansira Evropska unija posredstvom Evropske komisije

 

 

Vannastavne aktivnosti mogu uticati na suzbijanje vršnjačkog nasilja, ocijenila je predsjednica Unije direktora škola Crne Gore, Zoja Bojanić Lalović, navodeći da problem u borbi protiv nasilja predstavlja i nedostatak saradničke uloge roditelja.

Ona je danas, na panel diskusiji „Zašto je vršnjačko nasilje prisutno u našim školama? Šta da radimo da do nasilja ne dođe? Institucionalni mehanizmi u borbi protiv vršnjačkog nasilja“, koji je održan u okviru Konferencije „Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori: Kako do efikasnog rješenja i prevencije problema?“, koju je organizovala nevladina organizacija Juventas, rekla da roditelji nekada ne žele da se suoče sa činjenicom da im dijete trpi nasilje, navodeći da nekada to ne prepoznaju, ili ako je dijete nasilnik.

„Ukoliko uposlite učenike, ukoliko ih aktivirate, ponudite im više vannastavnih aktivnosti ili ih pustite da oni dolaze kod vas sa nekim projektima, onda je nasilje smanjeno“, ocijenila je Bojanić Lalović.

Ona je kazala da su primijetili kad su srednjoškolcima dozvolili da otvore Klub ljubitelja filma, prve sedmice su se sastajali samo petkom uveče, a sada, kako je navela, to rade ponedjeljkom i petkom.

„Kada organizujemo večeri u Svečanoj sali, dolazi veliki broj učenika, zabavljaju se, čini mi se da tad koriste manje mobilne telefone, da je osjećaj drugarstva razvijeniji. Kroz volontereske aktivnosti, kroz različite kulturno-umjetničke programe, kroz dodatnu nastavu, važno je da ih zaposlimo“, navela je Bojanić Lalović.

Ona smatra da djeci treba dozvoliti upotrebu mobilnih telefona na času kroz nastavnu metodu, da im se, kako je kazala, pošalje poruku da mobilni telefon može da se koristi i za neke druge svrhe, „a ne samo za priču na Viberu, Instagramu, Facebooku“.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kazala je da ta organizacija ima veliki broj ne samo pritužbi roditelja nego, kako je rekla, zahtjeva za pomoć kako da pomognu djetetu.

„Shvatili smo da su njihovi komentari i sugestije nešto što nas tjera da se potrudimo da svi zajedno dođemo do konkretnih rješenja. Ima dosta primjera dobre prakse, ima dosta škola koje mogu da podijele sa nama šta bi to u narednom periodu trebalo da se radi. Ali je važno da, u cijeloj priči, kažemo da nismo svi na isti način pristupili određenoj tematici, pa ni roditelji, službe, ministarststvo...“, navela je Mihailović.

Direktor Zavoda za školstvo Crne Gore, Radoje Novović,  ocijenio je da škola treba da djeluje kao sistem.

„To znači da se sprovede u svakoj školi postupak utvrđivanja koliko je nasilje prisutno, da se napravi koordinaciono tijelo, u kojem će biti uključeni direktori, stručni saradnici, najugledniji nastavnici koji će pratiti šta se dešava po pitanju vršnjačkog nasilja, koji će zajedno sa učenicima i razrednim starješinama odraditi definisanje pravila protiv nasilja, a koje će isključivo učenici da donesu i da ta pravila uvijek budu u pozitivnoj formi“, rekao je Novović.

On je kazao da bi svi zaposleni u školi trebalo da se edukuju - kad se desi neka vrsta nasilja da na istovjetan način reaguju, kako sa onim koji vrši nasilje tako i sa žrtvom nasilja.

„Ako bi se to dosljedno sprovodilo, garantujem da bi se vršnjačko nasilje smanjilo“, istaklao je Novović.

Predstavnica Centra za socijalni rad Podgorica, Violeta Golubović, pojasnila je da ta institucija na incijativu škole, roditelja, i pravosudnih organa, započinje rad sa porodicom, poziva roditelje i dijete na razgovor.

„Sa njima se zajednički obavlja dijagnostički razgovor gdje se vrši procjena, ispituju se okolnosti pod kojima se nasilje desilo, kao i uzrok. Uloga stručnog radnika Centra za socijalni rad je da procijeni samu ličnost djeteta, da preispita posljedice koje su nastale prilikom nasilja“, navela je Golubović.

Prema njenim riječima, porodica je osnova svega, navodeći da većina djece koja dolaze iz porodica sa poremećenom strukturom funkcionisanja, izražava poremećaj ponašanja.

„Same okolnosti kao što su razvod, smrt u porodici, bolest ili neke druge pojave dovode do toga da djeca ispoljavaju nasilničko ponašanje. Mi djecu učimo po modelu ponašanja koje oni vide u porodici, a to jeste da, ako samo dijete koje dolazi iz porodice gdje je prisutno nasilje, vidi da je to jedini način da se to nasilje rješava i ono ga samo primjenljuje jer je to jedini način na koji zna da riješi problem“, rekla je Golubović.  

Ona je ocijenila da je djecu potrebno učiti socijalnim vještinama, i, kako je rekla, načinu na koji najbolje da se ponašaju i da odgovore na ponašanja u školi.

„Smatram da je bitna uloga socijalnog radnika u sprovođenju prevencije. Potrebno je uključiti socijalne radnike u prevenciju i samim tim i radu sa porodicama“, istakla je Golubović.

Predstavnica Unije srednjoškolaca Crne Gore, Indira Količić, rekla je da je, prema podacima te organizacije i njihove komunikacije sa srednjoškolacima širom Crne Gore, „vršnjačko nasilje svakodnevno prisutno u školama – bilo verbalno, pshičko ili u bilo kom drugom obliku“.

„Biološki je normalno da srednjoškolci imaju brzoplete reakcije, neadekvatne mehanizme odbrane i iz toga proističe problem koji se tiče vršnjačkog nasilja. To je učenje po modelu – ono što vidim kući i kako se ponaša moja majka prema bratu, sestri to ću ja sjutra da primjenim u učionici, jer mislim da moja majka radi najispravnije“, navela je Količić.

Ona smatra da nikakvo osuđivanje, kazne i naređenja, kao i pravni okviri ne mogu da utiču na osobu koja je u uzrastu od sedam do 17 godina „kao što mogu motivacija i podrška“.

Količić je kazala, da prema podacima Unije, nema razlike u tome da li su žrtve nasilja pripadnici ženskog ili muškog pola.

„Ako hipotetički postoji mjera koja predviđa dozvoljene slučajeve i broj vršnjačkog nasilja, ona je definitivno prevaziđena. Ali, naglašavam da je nema“, ocijenila je Količić.

Predstavnica Udruženja psihologa Crne Gore, Dušica Dubljević, smatra da je elektronsko nasilje najzastupljenije i najopasnije.

„Najopasnije je zbog toga što često nasilnik može da ostane anoniman. Sa druge strane, djeca su elektronskom nasilju izložena 24 sata i nemaju mjesto gdje mogu da se sakriju. Publika je ogromna, širi se velikom brzinom“, rekla je Dubljević.

Ona je ocijenila da je velika odgovornost na odraslima, „kako na roditeljima tako i na nastavnicima“.

„Mislim da je vršnjačko nasilje posledica, a ne uzrok. I sa tog aspekta treba da pristupimo i da vidimo šta se djeci nudi“, zaključila je Dubljević.

Konferencija je dio projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, koji finansira EU kroz projekat Civil Society Facility Montenegro Programme IPA2016, a koji sprovode Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja - CeP.