Podgorica, (MINA) – Najbolji vid regulacije je upravo onaj koji dolazi od samih medija, koji se kroz udruživanje obavezuju da će poštovati standarde i Kodeks novinara, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Juventas.

Saradnik na projektima u toj NVO, Mićan Andrijašević, podsjetio je da su rezultati Juventasovog istraživanja pokazali da čak 60,5 odsto građana ne zna da postoje regulatorna i samoregulatorna tijela kojima se mogu žaliti ukoliko procijene da neki sadržaj krši profesionalna i etička pravila i standarde.

Prema njegovim riječima, od onih koji znaju za postojanje takvih tijela, 78,4 odsto ne može konkretno da navede koje su to institucije i tijela.

„Što nas dovodi do situacije da svega jedan odsto opšte populacije kaže da su se nekada žalili nekom od nadležnih samoregulatornih ili regulatornih tijela“, kazao je Andrijašević agenciji MINA.

To, kako je naveo, ne znači da su crnogorski mediji bezgrešni i da svi njihovi sadržaji ispunjavaju standarde kvaliteta i profesionalnosti.

„Ako uporedimo sa drugim rezultatima istog istraživanja, prema kojima ispitanici kažu da primjećuju da crnogorski mediji iskrivljuju stvarnost, izvrću činjenice, izvlače iz konteksta, ignorišu pojedine događaje i pojave, različito izvještavaju o istim temama, jasno je da građani nijesu u potpunosti ili uvijek zadovoljni sadržajima koje im naši mediji pružaju“, naveo je Andrijašević.

Zbog toga je, smatra on, potrebno informisati građane na koji način i kome je moguće uložiti žalbu povodom nekog medijskog sadržaja, ali i zašto je to značajno.

„Jedini način da izgradimo odgovorne i kvalitetne medije je kroz participaciju i povratnu informaciju“, rekao je Andrijašević.

Važno je, kako je naveo, iskoristiti šansu da kroz interakciju i konstruktivnu kritiku učestvujemo u poboljšanju medijskog prostora, odnosno da građani iskoriste pravo na odgovor i na ispravku neistinite, nepotpune ili netačno prenijete informacije, što su Ustavom zagarantovana prava.

Andrijašević je istakao da su medijski pismeni građani u stanju da prepoznaju kršenje etičkih i profesionalnih standarda i na osnovu toga u mogućnosti da, kroz samoregulatorna i regulatnorna tijela, utiču na medije, kako se takve stvari više ne bi dešavale.

S druge strane, kazao je on, zadatak samoregulatnornih i regulatornih organa je da samoinicijativno rade na unaprjeđenju medijske sfere u Crnoj Gori, ali i da promovišu svoje aktivnosti i motivišu publiku da daju povratnu informaciju u vezi sa medijskim sadržajima, radom medijskih kuća i radom novinara.

Kada je u pitanju Agencija za elektronske medije (AEM), istraživanje Juventasa je pokazalo da od ukupnog broja ispitanika 38,2 odsto ne zna da li je to tijelo slobodno i nezavisno od bilo kakvog političkog i ekonomskog uticaja.

Od onih koji znaju za postojanje Agencije za elektronske medije, 25,5 odsto je kazalo da je slobodna i nezavisna, 38,8 odsto da nije, a 21,5 odsto da je djelimično nezavisna.

Andrijašević smatra da je veoma važno upoznati građane sa radom Agencije kako bi znali šta je njena uloga i koje aktivnosti preduzima.

Takođe je, kazao je on, potrebno ustanoviti zbog čega nešto više od jedne traćine građana vjeruje da Agencija nije nezavisna i slobodna od političkih i ekonomskih uticaja, i na osnovu toga preduzeti adekvatne korake.

„Međutim, najveći nedostatak je nepostojanje efikasnog, jedinstvenog i eksternog samoregulatornog tijela. Najbolji vid regulacije je upravo onaj koji dolazi od samih medija, koji se kroz udruživanje obavezuju da će poštovati standarde i Kodeks novinara“, istakao je Andrijašević.

Prema njegovim riječima, kako bi takvo tijelo uspješno funkcionisalo, potrebno je da okupi sve medije uz kreiranje efikasnih mehanizama samoregulacije.

Za taj poduhvat je, smatra Andrijašević, potrebna podrška i volja nadležnih organa i medijskih kuća i strukovnih udruženja.

„Takođe, potrebno je posvetiti veću pažnju medijskim ombudsmanima, jer i oni igraju značajnu ulogu u unaprjeđenju medijskog sadržaja. Sljedeći korak podrazumjeva približavanje ovakvih tijela građanima“, dodao je Andrijašević.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

U Crnoj Gori su neophodni rehabilitacioni centri i efikasniji rad sa zatvorenicima tokom služenja kazne, nakon izlaska ih je potrebno ekonomski osnažiti, kako bi se smanjila stopa povratništva, a međusektorska saradnja relevantnih institucija je ključna za kreiranje efikasnog rješenja resocijalizacije te populacije.

To su u izjavama za PR Centar ocijenili sagovornici iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, nevladinog sektora, kao i bivši zatvorenik.

Šef Biroa rada, Aleksandar Rakočević, kazao da Zavod za zapošljavanje (ZZZCG) može pomoći osobama koje su odslužila zatvorsku kaznu, samo ukoliko su dio sistema.

„Nažalost, u Crnoj Gori nije baš popularno iznijeti istinu o takvom stanju. Za samo 71 lice u poslednjih 15 godina u Crnoj Gori imamo podatak da je odslužilo kaznu. To nam značajno otežava mogućnost da pratimo statistiku i kretanja, a onda i da pomognemo u krajnjem slučaju“, rekao je Rakočević.

On je kazao da bi ZZZCG mogao brže i efikasnije djelovati ukoliko bi imali potpune informacije o korisnicima, što bi, kako je ocijenio, spriječilo osobe da počine novo krivično djelo i postanu povratnici.

Kako je pojasnio, duža socijalna izolovanost prouzrokuje pad samopouzdanja, motivacija za rad, radne sposobnosti, što onemogućava pozicioniranje na tržištu rada.

Rakočević je kazao da ta institucija sprovodi brojne programe koji imaju za cilj unapređivanje vještina, ali da ne postoje, kako je pojasnio, konkretni programi koji se odnose na populaciju bivših zatvorenika.

„Kategorija koja je najčešće uključena u programe koje sprovodimo predstavljaju ljudi kojima njihovo osnovno zanimanje nije dalo rezultate na tržištu rada. Nezavisno kojoj kategoriji pripadaju, pa i bivši zatvorenici, uključuju se. Naravno, oni neće imati prioritet sam po sebi, ali zbog stanja u kakvom jesu i ukoliko mi to brzo prepoznamo, uključićemo ih u program“, rekao je Rakočević.

On je naveo da nisu sva krivična djela društveno štetna, da postoji čitav niz djela koja, nakon procesa rehabilitacije, nisu štetna za društvo.

„Te osobe treba, uz stručnu podršku izanalizirati, i pružiti im šansu. Državnom sistemu se svakako isplati da pomogne jednom čovjeka koji je odslužio zatvorsku kaznu, kako ne bi ušao u proces negativan za društvo“, rekao je Rakočević.

On je kazao da ne postoje stimulativne mjere za poslodavce koji zapošljavaju osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu jer je moguće da društvo nije razvilo, kako je ocijenio, dovoljan nivo senzibiliteta.

„Sve ukazuje da ćemo vrlo brzo to prihvatiti, jer je ZZZCG učesnik mnogih konferencija, i kroz saradnju sa nevladinim sektorom i različite programe pomagali smo ljudima i prije izlaska“, rekao je Rakočević.

Socijalna radnica i koordonatorka projekata za grupe u riziku u nevladinoj organizaciji Juventas, Marija Radović, kazala je da ta NVO učestvuje u radu ZIKS-a od 2004. godine, kroz programe koji imaju za cilj da psihosocijalno osnaže osobe, koje izdržavaju zatvorsku kaznu.

„Upoznajemo ih sa njihovim pravima u odnosu na zdravstvenu, socijalnu i dječju zaštitu, oblast zapošljavanja. Osnažujemo ih u uspostavljanju i održavanju zdravih porodičnih, bračnih odnosa, odnosa sa djecom, povezujemo ih sa institucijama sistema u odnosu na njihove individualne potrebe“, pojasnila je Radović.

Ona je kazala da ta NVO svoj rad usmjerava i na ekonomsko osnaživanje, što se odražava na uspješniju reintegraciju u društvo, kao i na pružanje postpenalne podrške.

„Takođe, pružamo im postpenalnu podršku kroz rad našeg drop in centra za osobe koje koriste droge. Veliki broj osoba na izdržavanju kazne zatvora su ujedno i sa istorijom korišćenja psihoaktivnih supstanci. Na taj način, kroz rad drop in centra uspijevamo da im pružimo podršku, pravu i psihološku, pomoć vršnjačkih edukatora i socijalnih radnika“, rekla je Radović.

Ona je kazala da mjere i aktivnosti Akcionog plana za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa za 2018. sadrže prioritet koji se odnosi na promociju socijalne inkluzije i siromaštva, ali da u okviru tog prioriteta, kako je pojasnila, ne postoji posebno koncipiran program koji se odnosi na profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje bivših zatvorenika.

Radović je ocijenila da je za smanjenje stope povratništva, koja je u porastu posljednjih godina, neophodno ekonomski osnažiti osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu.

„Prema Izvještaju o radu Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija za 2017. godinu, stopa povratništva iznosi 44 odsto. To je velika stopa povratništva koja se može smanjiti jedino ukoliko bismo ekonomski osnažili te osobe nakon izlaska, kako se ne bi vratili kriminalnim radnjama“, kazala je Radović.

Ona je navela da je za kreiranje efikasnog rješenja resocijalizacije te populacije potrebna međusektorska saradnja relevantnih institucija.

„Potrebna je mnogo veća uvezanost Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Centara za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, kako bi se koncipirao program koji će ih stvarno ekonomski osnažiti i pružiti im mnogo veće mogućnosti za zapošljavanje, smanjiti stigmu kod poslodavaca kada je u pitanju zapošljavanje ove kategorije stanovništva“, istakla je Radović.

Ona je kazala da je u crnogorskom društvu prisutan visok stepen diskriminacije prema bivšim zatvorenicima i da je neophodno, kako je poručila, raditi na smanjenju stigme.

Prema njenim riječima, primarnu prepreku u procesu reintegracije bivših zatvorenika predstavlja nepostojanje kvalitetne postpenalne podrške.

„Da bi postpenalna podrška bila uspješna, potrebno je uspostaviti saradnju između svih relevantnih institucija. Tretman u ZIKS-u se mora podići na veći nivo, jer su realizatori tretmana opterećeni administrativnim poslovima. Potrebno je da imaju optimalan broj osoba koje služe zatvorsku kaznu sa kojima rade i sa kojima su u direktnom kontaktu, kako bi mogli da izrade kvalitetne individualne planove i da osmisle plan za njihov izlazak iz zatvora“, ocijeniila je Radović.

Bivši zatvorenik, čiji je identitet poznat PR Centru, a koji je tri puta služio zatvorsku kaznu, kazao je da zatvorske kazne obilježe čovjekov život.

„To je vječni pečat koji ostaje. Dosta stvari čovjek u zatvoru nauči, ali koliko nauči, toliko vas za dosta stvari unazadi. Kad izađete osjećate kao da niste živjeli u tom gradu, sve je nepoznato, grad se izgrađuje. Osjećate da se drugačije ponašate od svih ostalih, drugačije hodate, imate osjećaj da vas svi posmatraju i da se izdvajate“, kazao je bivši zatvorenik.  

On je rekao da najveću prepreku bivšim zatvorenicima za povratak u svakodnevne životne tokove predstavljaju predrasude društva i poslodavaca.

„Čovjek je srećan kada dobije posao, sve krene normalnim tokom i kad se normalizuje život, a onda se nađete u situaciji da ispaštate, zato što ste bili osuđenik“, kazao je on.

On je rekao da odgovor sistema i ograničene mogućnosti za zaposlenje demotivišu osobe, a da je to najčešći razlog za ponavljanje krivičnih djela.

 „Ne možete se zaposliti ni kao fizički radnik, a kamoli da se možete zaposliti negdje drugo. Situacija natjera ljude da se vrate kriminalu. Ne mogu se zaposliti, prođe vrijeme i navede ih na takve postupke“, rekao je bivši zatvorenik.

Prema njegovim riječima, poslodavci često osjećaju nepovjerenje prema bivšim zatvorenicima.

„Jednom sam bio u dilemi i odlučio sam da sakrijem da sam odslužio zatvorsku kaznu, poslodavac nije provjeravao. Kako su dolazili ljudi koje poznajem, smatrao sam da bi bilo glupo da ga oni obavijeste i da na taj način sazna, nakon čega sam odlučio da mu kažem. Kad mi je davao otkaz, rekao mi je da sam mu drag, ali da mora da to uradi zbog pritiska porodice“, kazao je on.

Do sada, kako je rekao, nije dobio ponudu za posao od Biroa rada, iako se redovno odaziva i koristi servise.

„Izašao sam iz zatvora prije par mjeseci i već sam u situaciji da se pitam dokle ovako. I kad odem na Biro, gdje sam označen posebnom šifrom, osjeća se distanca. Nikad nisu ponudili neki konkretan posao“, rekao je on.

On je ocijenio da je sistem u ZIKS-u neefikasan, jer ne pripremaju osobe koje služe zatvorsku kaznu za život nakon zatvora.

„Ne rade ništa kako bi vas uputili. Ako hoćete da se tamo zaposlite, možete samo ako nekog poznajete, a i taj posao je slabo plaćen. U zatvoru postoje stolarske, bravarske, limarske, automehaničarke radionice, ali teško se može nešto naučiti tu“, kazao je bivši zatvorenik.

Predstavnik nevladine organizacije „Ruka ruci“, Vladimir Pavićević, ocijenio je da je položaj te populacije loš i da su neophodne sistemske promjene.

“Crnoj Gori ne trebaju novi zatvori, već rehabilitacioni centri i efikasniji rad sa zatvorenicima za vreme služenja kazne, kako bi se pripremili za izlazak. Očigledno da još uvijek nema dovoljno volje za tim u našoj državi, jer ne postoji percepcija o veličini tog problema”, istakao je Pavićević.

 

 

Podgorica, (MINA) – Usvajanje zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola biće ključni momenat u životima LGBT osoba, čime će poslanici pokazati da brinu o građanima, uprkos njihovim različitostima, smatra direktorica programa za promociju i zaštitu ljudskih prava Juventasa, Jelena Čolaković.

»Zašto kažem ključnih? Zato što su istopolne zajednice realnost koju je samo bilo potrebno da država, odnosno zakonodavac uredi pravno, kako bi iz te zajednice i osobe istog pola vukle neka prava koja imaju i heteroseksualni parovi, u vanbračnim ili u bračnim zajednicama«, obrazložila je Čolaković.

Kako je rekla, u trenutnoj situaciji postoji siva zona koja je podložna diskriminaciji i nasilju.

»U ovom slučaju, upravo pravima koja će LGBT osobe ovim zakonom dobiti, uređuje se ta siva zona. Samim tim, imamo pojedince koji imaju kvalitetnije živote, zadovoljniji su i doprinose svojoj zajednici i samoj svojoj budućnosti«, rekla je Čolaković.

Konkretno, dodala je ona, usvajanje zakona omogućilo bi, između ostalih, i pravo na nasljeđivanje.

»Na primjer, par koji je dugo vremena živio i stvarao zajedno, neće doći u situaciju da, ako se nekom od njih nešto dogodi, nema mogućnost da naslijedi imovinu, odnosno ono stečeno i što su vremenom gradili«, kazala je Čolaković.

Prema njenim riječima, svi teže da stvaraju u zajednicama nešto što je važno i što će u budućnosti koristiti.

»Tako i osobe koje su u istopolnim zajednicama žele neku sigurnost. Znamo da kada nam je neko blizak, na primjer partner, na intenzivnoj njezi, ne može da uđe svako da ga vidi, već samo porodica«, rekla je Čolaković.

Kako je rekla, zakonom žele da se osiguraju osnovne stvari, koje su prvenstveno životne.

»Nekome će se ovo učiniti kao nešto specijalno, kao nešto posebno, a ustvari je samo i isključivo životno i samo ono što bi svako trebalo da ima, nezavisno od toga kakva mu je seksualna orjentacija i rodni identitet«, poručila je Čolaković.

Država bi, sa druge strane, ovim dobila srećne pojedince.

»Znamo da srećni pojedinci čine zadovoljnije društvo pa se nadamo da će i upravo samim tim, porukom da brine o svim svojim građanima, ne samo država, već i poslanici u parlamentu, pokazati da brinu o građanima bez obzira na njihove različitosti«, navela je Čolaković.

Ona je dodala da će svi, i oni koji donose i oni koji sprovode zakone biti na neki način odgovorniji prema LGBT osobama.

Kako je rekla, biće odgovorniji u kontekstu njihovih života, »a čini mi se da će se to odraziti i na same te građane«.

»Oni će vidjeti da neko stvarno o njima vodi računa i vidjeće da negativne stvari, kojima su bili izloženi tokom vremena se polako na neki način smanjuju ili pokušavaju popraviti time što će donijeti zakonsko rješenje koje će u svakom slučaju unaprijediti kvalitet njihovog života«, smatra Čolaković.

Ona je donosiocima odluka poručila da je ključna stvar da brinu o svim građanima, nezavisno od toga koja je njihova različitost.

»Činjenično stanje je da su Crnoj Gori potrebni zadovoljniji ljudi, a upravo ako pokažete da brinete o njima mislim da ćete imati i građane koji će vam biti zahvalni na tome«, poručila je Čolaković.

Tekst je napisan u saradnji sa nevladinom organizacijom »35mm«, u sklopu projekta Engaging content, u cilju promovisanja različitih iskustava i stavova kroz medijski sadržaj. Projekat je dio programa Balkan Media Assistance Program, koji je podržao USAID, a koji realizuje Internews. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA. Tekst se može preuzimati i objavljivati bez ograničenja, uz obavezno navođenje izvora.

 

 

 

 

 

NVO Juventas je od 4-5. aprila organizovao obuku za dobitnike malih grantova u okviru projekta ‚‚Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama‚ koji zajednički organizuju Udruženje Roditelji, Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja. Projekat je finansiran pd strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori uz doprinos Ministarstva javne uprave.

Jedan od ciljeva projekta je i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i njihovo aktivnije uključivanje u rješavanje problema vršnjačkog nasilja. U skladu sa tim, kroz šemu dodjele malih grantova podržano je ukupno osam projekata. Projekti će biti realizovani u periodu od marta do oktobra 2019. godine. Dobitnici malih grantova su:

  1. NVO TNT u partnerstvu sa NVO Savez za djecu i mlade „Kuća“ za projekat ‚‚Imaj u vidu‚‚ koji
  2. NVO Spektra za projekat ‚‚Akcija za TRANSformisanje škola‚‚
  3. NVO Zinak za projekat „Upoznaj, prepoznaj i prijavi e-nasilje“.
  4. NVO Djeca Crne Gore za projekat ''Upoznajmo i prepoznajmo e-nasilje''
  5. Omladinski centar Herceg Novi za projekat „Afirmativno znakovlje- korišćenje simboličkih znakova u promociji pozitivnih životnih vrijednosti i afirmativne akcije kao alatki za prevenciju vršnjačkog nasilja''
  6. NVO Monitorov centar za medije i demokratiju u saradnji sa NVO „Phiren Amenca“ za projekat MIROVNO (Medijske i romske organizacije o vršnjačkom nasilju u obrazovanju
  7. SOS telefon za žene i djecu žrtva nasilja Ulcinj za projekat ''Tolerancija je naš izbor''
  8. NVO Taraba za projekat ''Teatrom protiv vršnjačkog nasilja''

Pomenute organizacije će tokom realizacije projekata organizovati veći broj radionica za srednjoškolce i osnovce, odraditi intervencije u prostoru, organizovati sastanke sa roditeljima i predstavnicima škola, objaviti konkurs za literarne radove, realizovati pozorišne predstave, objaviti medijske članke, kreirati online platforme, odraditi istraživanja. Ovi pprojekti će pokušati na na različite načine odgovore na problem vršnjačkog nasilja i da pilotiraju nekoliko mehanizama borbe protiv vršnjačkog nasilja koji u perspektivi mogu biti preuzeti od strane institucija i postati dio sistemskog pristupa borbi protiv vršnjačkog nasilja.

Trening organizovan na predstavnike organizacija bio je posvećen upravljanju evropskim projektima, finansijskim procedurama, ali i temi izvještavanja i efikasnog komuniciranja rezultata projekta sa javnošću.

Projekti će biti sprovedi u periodu od marta do oktobra.

 

 

Podgorica, (MINA) – Crnogorski građani, i pored niskog stepena medijske pismenosti, primjećuju otvorene metode manipulacije koje koriste mediji izvještavajući o temama od javnog interesa, ocijenila je profesorica Fakulteta političkih nauka, Nataša Ružić.

Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da su građani svjesni da mediji trpe političke i ekonomske pritiske, koji su prije svega vidljivi kroz uređivačku politiku.

Komentarišući podatak iz istraživanja koje je sproveo CEMI, prema kojem je dva puta više građana koji smatraju da su mediji zavisni od političkih i ekonomskih uticaja, u odnosu na one koji misle da mediji izvještavaju slobodno, Ružić je navela da to potvrđuje da građani objektivno ocjenjuju stanje na medijskom tržištu.

“Ukoliko su građani i dalje prinuđeni da se informišu iz nekoliko izvora da bi dobili opštu sliku o nekom događaju, jasno je da ne možemo govoriti o slobodnim medijima”, rekla je Ružić.

Kako je navela, to znači automatski da mediji krše profesionalne i etičke standarde poput poštenja, nepristrasnosti i uravnoteženosti.

„I pored niskog stepena medijske pismenosti, mislim da građani primjećuju otvorene metode manipulacije koje koriste crnogorski mediji pri izvještavanju o temama od javnog interesa“, kazala je Ružić.

Prema njenim riječima, u crnogorskim medijima najčešće se mogu uočiti metode kao što su medijski frejming, agenda setting i pseudo događaj, koje je vrlo lako prepoznati, dok za suptilnije metode moraju se posjedovati određena znanja u pogledu tehnika manipulacije.

Na pitanje na koji način eventualno ograničavanje slobode medija utiče na medijsku pismenost opšte populacije, Ružić je odgovorila da u tom slučaju građani neće imati pristup relevantnim informacijama i na takav način se krši osnovno pravo – pravo na informaciju.

Prema njenim riječima, koncept medijske pismenosti neodrživ je u društvu u kojem postoji samo jedna verzija priče.

“Medijski nepismene osobe ne razumiju način funkcionisanja medija, niti znaju čitati poruke koje im se šalju između redova. Medijski pismena osoba treba da ima pristup raznovrsnim izvorima da bi kritički vrednovala sadržaj”, kazala je Ružić.

Ona je rekla da je medijski opismenjeno društvo upoznato sa informacijskim i medijskim pravima, da podržava razvoj slobodnih medija i unaprijeđuje ih jer traži kvalitet, a ne kvantitet.

“Nekvalitetni mediji rezultat su političkih, ekonomskih pritisaka, ali i medijski neopismenjenog društva”, navela je Ružić.

Ona je objasnila da je politički uticaj vidljiv kroz medijski frejming, odnosno odabir sagovornika za kojeg se unaprijed zna šta će reći, kroz način na koji je upakovana priča, odnosno akcenat se stavlja na nešto pozitivno u priči, koja je loša po neku instituciju ili osobu.

Ružić je kazala da je agenda setting, kao jedna vrsta manipulacije medija, zastupljena plasiranjem informacije u određenom trenutku da bi se skrenula pažnja sa bitne teme.

„Manipuliše se građanima i kroz grafičku opremu, odnosno fotografije, ali vizuelna pismenost u mnogim zemljama svijeta je još na prilično niskom nivou“, navela je ona.

Prema riječima Ružić, ekonomski uticaj vidljiv je kroz advertorijals, odnosno reklamu koja je upakovana u informativni sadržaj.

„Na primjer, vijest o otvaranju neke poslovnice ili intervju bez povoda koji se pretvara u hvalospjev neke kompanije“, navela je ona.

Ružić je kazala da su neki mediji počeli otvoreno da naglašavaju da je u pitanju promo sadržaj, što je pohvalno.

„Nažalost, u pojedinim situacijama još se prećutkuju informacije koje nisu u interesu određene kompanije koja se oglašava u nekom mediju“, rekla je ona.

Ružić smatra da će mediji prije ili kasnije zbog takvog odnosa snositi posljedice, jer na prvo mjesto treba staviti interese publike.

„Savremeni mediji više ne žive od oglašavanja, već od crowdfundinga, odnosno od projekata i priloga publike, a ona neće podržati medij u koji nema povjerenja“, poručila je ona.

Na pitanje da li ima slobodnih medija u Crnoj Gori, Ružić je odgovorila da nezavisni i slobodni mediji ne postoje nigdje u svijetu, izuzev u skandinavskim zemljama.

Ona je navela da u jednim zemljama preovlađuju politički pritisci, a u drugim ekonomski, koji su u sprezi sa političkim.

Ružić je kazala da je u zemljama istočne i jugoistočne Evrope napravljen otklon od komunističkog medijskog sistema, odnosno osnovani su privatni mediji, ali stepen medijskih sloboda nije povećan.

„Zadovoljena je forma, ali ne i suština. Novinari su u najgorem položaju jer su najslabija karika u medijskom lancu, pa im je svejedno da li ih pritiska država ili vlasnik sa političkim ambicijama“, dodala je ona.

Na globalnom tržištu, kako je navela Ružić, dominiraju ekonomski pritisci, jer moćni pojedinci upravljaju medijskim konglomeratima što je rezultiralo monopolom na tržištu.

Prema njenim riječima, čak 90 odsto američkog tržišta kontrolišu šest medijskih konglomerata.

„Medijski tajkuni, kao što sarkastično opisuje francuska ekonomistkinja Žilija Kaže, percipiraju savremene medije kao prilično skupe „ljubavnice“ koje im donose status i političke veze, ali ne i profit“, zaključila je Ružić.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

 

Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u crnogorskom parlamentu bio bi važan početni korak u odnosu na ostvarivanje jednakosti, koja je ključna u odnosu na sve građane Crne Gore, ocijenila je programska direktorica nevladine organizacije (NVO) Juventas Jelena Čolaković.

Ona je, u intervju za PR Centar, istakla da očekuje da će crnogorski poslanici sjutra usvojiti Predlog Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola i da će to, kako je pojasnila, biti kruna cijelog procesa.

„Proces je dug i više godina se o tome govori i ovo je sada kruna kompletne priče. Jedino što očekujemo jeste da poslanici imaju sluha za potrebe građana, koji nisu heteroseksualni i da samim tim pokažu da vode računa o potrebama svih, bez obzira na njihove karakteristike, seksualnu orjentaciju, rodni identitet“, kazala je Čolaković.

Ključna stvar u odnosu na usvajanje Zakona je, kako smatra, postizanje jednakosti.

„Jasno je da je ovaj Zakon samo početna osnova na kojoj će se jednakost postizati. Zakon donosi određena prava, koja se odnose na socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, nasljeđivanje po osnovu partnerstva. Međutim, Zakon ne nosi sva prava koja imaju parovi različitog pola, koji su u braku ili vanbračnoj zajednici“, rekla je Čolaković.

Prema njenim riječima, potrebno je da se Zakon unapređuje i da se „stvarno u nekom trenutku možemo pohvaliti da su svi građani ove države jednaki u pravu i obavezama“.

„Situacija trenutno nije takva i računamo da će Zakon da bude polazna osnova i da će ga kao takvog i zakonodavac posmatrati.“, ocijenila je Čolaković.

LGBT osobe u Crnoj Gori su, kako je rekla, sve vidljivije i naklonjene tome da žive kako bi trebalo a to, kako je pojasnila, znači otvoreno, bez straha i bez sakrivanja onoga što je jedan dio njihove ličnosti.

„Usvajanje Zakona će uticati na ljudska  prava svih građana, ne samo onih koji su pripadnici LGBT zajednice. Unapređivanje prava jedne grupe utiče na prava svih nas.“, objasnila je Čolaković.

Da bi građani prihvatili drugog i drugačijeg moraju, kako smatra, pitati, i biti otvoreni da saznaju više o onome što im nije poznato.

„One o kojima baš ništa ne znamo treba da pitamo da nam pričaju o sebi, jer na taj način možemo da budemo bolji. Ne moramo nužno da se volimo, ali moramo da se poštujemo, a to poštovanje dolazi iz razumijevanja“, objasnila je Čolaković.

LGBT osobe su, kako je rekla, uglavnom raspoložene da govore o sebi i da pričaju sa ljudima koji su voljni da čuju.

Crna Gora je na putu koji, kako je rekla, podrazumijeva „da unapređujemo sebe i našu državu“.

„Ako smo demokratija, kako tvrdimo, ako je ovo multietnička, multikulturalna država, zašto onda ne bismo bili najpoštujuća država u odnosu na različitosti u regionu i šire? Neću da razmišljam o scenariju u kome ovaj Zakon nije usvojen, posebno zbog toga što smo, bar deklarativno, na putu gdje želimo da budemo bolji“, kazala je Čolaković.

Usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola Crna Gora bi, kako smatra, dala podsticaj državama regiona da pođu u istom smjeru.

„To bi bila prekretnica i za države u okruženju“, navela je Čolaković.

 

U Crnoj Gori se ne primjenjuje legislativa u oblasti alkoholizma i često maloljetne osobe kupuju alkohol u maloprodajnim objektima, a i konzumiraju ga u ugostiteljskim objektima, rekao je Jovan Dašić, predstavnik NVO Juventas, gostujući na Televiziji „Vijesti“.

On je rekao da je zabrinjavajuća prodaja alkohola maloljetnim licima, na šta upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija.

„Juventas je sproveo istraživanje sa učenicima prvog, drugog i trećeg razreda srednjih škola o zdravlju mladih i njihovim navikama. To istraživanje je pokazalo da je 75,5 odsto mladih probalo alkohol, dok svaki deseti učenik aktivno konzumira alkohol“, rekao je Dašić.

On je istakao da je značajno da akcize budu usklađene sa tekovinama Evropske unije i da se . propisi usklade sa Direktivom 92/84 Evropske komisije.

„Ako povećamo akcize i pojačamo implementaciju zakona koji ograničavaju prodaju maloljetnim licima, tako ćemo ograničiti upotrebu alkohola i uticaćemo na prevenciju alkoholizma na duge staze“, kazao je Dašić.

Prvi korak je, kako je rekao, djelovati na vrijeme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Dašić je istakao da je značajno što u Crnoj Gori postoje dnevne bolnice za liječenje alkoholizma, ali da nedostaju klubovi liječenih alkoholičara.

Subspecijalista za bolesti zavisnosti u kotorskoj Psihijatrijskoj bolnici, Marina Roganović, kazala je da preko 72 odsto učenika smatra da im je alkohol lako dostupan, a da je veliki broj mladih konzumirao alkohol prvi put u porodici.

„Alkohol je društveno prihvatljiva droga. On utiče na frontalni dio mozga, sivu masu koju smanjuje i onda djeca fizički odrastaju, a intelektualno zaostaju“, rekla je Roganović.

Ona je navela da je konzumiranje alkohola kod mladih daleko opasnije neko kod starijih.

„Mladi piju ekscesno, u većim količinama, bez razmišljanja i karakteristična je politoksikomanija, a to je uzimanje više supstanci. To je miješanje tableta, energetskih pića, pa i marihuane sa alkoholom. To može dovesti do tragičnih stanja“, rekla je Roganović.

Ona je zaključila da je period adolescencije kritičan za ovu bolest zavisnosti, jer pojedinac tada traži svoj identitet, sigurnost i udružuje se u grupe u kojima je sastavni dio alkohol.

 

 

Podgorica, (MINA) – Država i strukovne medijske organizacije treba da ulože više napora kako bi unaprijedili položaj i slobodu novinara, ocijenili su iz nevladine organizacije Juventas i dodali da je zabrinjavajuće što većina građana smatra da crnogorski mediji nijesu slobodni.

U Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) smatraju da bi se, tek kada bi se omogućilo redakcijama da normalno i bez pritiska funkcionišu, moglo očekivati poboljšanje percepcije javnosti o medijma.

Predstavnik Juventasa, Mićan Andrijašević kazao je agenciji MINA da je potrebno da se poveća transparentnost kada je u pitanju finansiranja medija, a kao jedan od prioriteta vidi distanciranje od političkih i ekonomskih krugova.

Prema riječima Andrijaševića, stanje na medijskom tržištu i ukupni odnos društva u Crnoj Gori ne podstiču medije i novinare da se bore za slobodu.

Prema istraživanju koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), 21,4 odsto ispitanika ocijenilo je da crnogorski mediji informišu slobodno i da ne podliježu bilo kakvim političkim ili ekonomskim uticajima, dok 39,3 odsto smatra suprotno.

Andrijašević je rekao da je veoma zabrinjavajuće što većina građana smatra da crnogorski mediji nijesu slobodni i da bi takav podatak trebalo da natjera vlasnike medija, urednike i novinare da se zapitaju na koji način mogu povratiti povjerenje građana.

»Svi mi moramo da se zapitamo u kakvom su položaju mediji i medijski radnici ako ne mogu da se odupru političkim i ekonomskim uticajima. U prvom redu, potrebno je da država i strukovne medijske organizacije ulože više koordinisanih napora u cilju unaprjeđenja položaja i sloboda novinara«, naveo je on.

Predsjednica SMCG, Marijana Camović, smatra da je neophodno da se pravi razlika između medija (onoga što se zove uređivačka politika koja u Crnoj Gori zavisi isključivo od volje vlasnika medija) i novinara koji su zaposleni u toj redakciji.

Kako je navela, sva istraživanja koja je SMCG sprovodio prethodnih godina pokazuju da su novinari pod velikim pritiskom koji dovodi do autocenzure.

»Jasno je da su novinari pod velikim pritiskom i da nisu u prilici da rade slobodno, poštujući pravila profesije i vodeći se javnim interesom. Mi na taj problem uporno ukazujemo i eksperti evropske komisije i Savjeta Evrope su došli do istih zaključaka i u svojoj analizi naveli da je uticaj vlasnika medija na redakcije i novinare zabrinjavajući i da to treba da se mijenja«, istakla je Camović agenciji MINA.

Andrijašević je dodao da je ipak pozitivno što građani razmišljaju i kritički prosuđuju o nezavisnosti i stepenu slobode crnogorskih medija, kao i o uticaju centara moći na njihove uređivačke politike.

On smatra da je medijima u Crnoj Gori teško da budu slobodni, i da zbog toga često moraju da prave kompromise ili pribjegavaju autocenzuri.

Andrijašević je rekao da je ograničavanje slobode medija velika opasnost za građane i njihovu medijsku pismenost.

»Da bi bili medijski pismeni, moramo imati slobodne medije koji će emitovati kvalitetan sadržaj, gdje ćemo moći da vidimo primjere dobre prakse, kojim ćemo moći da se okrenemo kada želimo tačne, uravnotežene i potpune informacije«, naveo je on.

Prema riječima Andrijaševića, ograničavanje razvoja medijske pismenosti ima još teže posljedice po slobodu medija, jer jedino medijski pismeni građani razumiju značaj slobodnih i nezavisnih medija, zahtijevaju od medija poštovanje standarda i cijene one koji svoj posao obavljaju profesionalno i etično.

Na pitanje da li crnogorski građani mogu da prepoznaju eventualni politički ili ekonomski uticaj koji stoji iza određenog medijskog sadržaja, on je odgovorio da su rezultati istraživanja pokazali da oni kritički razmišljaju o eventualnom postojanju tih uticaja.

»Praksa je pokazala da je značajan broj građana sposoban da procijeni da li je određeni medij nezavisan«, naveo je Andrijašević.

Kako je kazao, politički uticaj lakše je prepoznati jer je vidljiviji, dok je ekonomske za nijansu teže otkriti, ali ipak, pažljivim posmatranjem marketinga ili prikrivenog oglašavanja moguće je izvući određene zaključke.

Andrijašević smatra da je neophodno ekonomske uticaje posmatrati u relaciji sa političkim, jer su veoma često paralelno i udruženo prisutni.

Camović je kazala da SMCG, pošto vlasnici svojevoljno sami sebe neće lišiti neograničenih ovlašćenja koja sada imaju, insistira da se ta samovolja ograniči u Zakonu o medijima čije su izmjene trenutno aktuelne.

»Ako bi smo, makar na teroretskom nivou, uspjeli da omogućimo redakcijama da normalno i bez pritiska funkcionišu, da ne bude kao sada pravilo da javni interes prestaje kada se dođe do ekonomskih ili nekih drugih interesa vlasnika medija, tek tada bi smo mogli da očekujemo da se poboljša percepcija javnosti kada su mediji u pitanju«, ocijenila je Camović.

Tek tada bi bilo normalno očekivati neku promjenu jer, kako dodaje, ukoliko se sistemski problem ne riješi stanje može biti samo gore.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

 

U rješavanju slučaja vršnjačkog nasilja koje se dogodilo u Beranama neophodno je pružiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu, socijalnu i psihološku podršku žrtvi nasilja, utvrditi odgovornost svih koji su učestvovali u nasilju, uz odgovarajući psiho-socijalni tretman koji će prevenirati takva ponašanja u budućnosti.

Mreže NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja i Mreža za borbu protiv nasilja nad djecom je u reagovanju povodom navoda o zlostavljanju dvanaestogodišnje djevojčice od strane petorice vršnjaka u Beranama ocijenili da je taj slučaj da crnogorsko društvo još uvijek ne može da se izbori sa problemom vršnjačkog nasilja i da nisu stvoreni uslovi za bezbedan život djece.

„Nedavni događaji u Beranama su, nažalost, još jedna potvrda da kao društvo još uvijek ne možemo da se izborimo sa problemom vršnjačkog nasilja i da nijesmo stvorili uslove bezbjedan život naše djece. Prebacivanje odgovornosti o kojem čitamo u medijima, potvrda su da još uvijek nema adekvatne podjele odgovornosti i ne postoji adekvatan  sistem koji je u stanju da zaštiti našu djecu od ovakvih slučajeva“, navodi se u reagovanju Mreže.

Iz Mreže su ocijenili da su nadležni u školi, koji su svakodnevno bili u kontaktu sa maloljetnom djevojčicom, kao i osobe obučene za rad sa djecom, morali ranije uočiti višemjesečno zlostavljanje.

„Škola je dužna da, kao vaspitno-obrazovna ustanova reaguje na prve znake poremećaja u ponašanju, nasilnog ponašanja, pojačane agresije, lošeg vladanja i da spriječi da dođe do eskalacije takvih ponašanja. Škola to postiže kroz adekvatan i blagovremen rad sa djecom i njihovim starateljima, uključujući ih u sistem podrške koji prevazilazi uobičajne vaspitne mjere kao što su ukori, loša ocjena iz vladanja i premještanje u drugo odjeljenje“, poručeno je u reagovanju.

Mreža je podsjetila na rezultate nedavnog istraživanja o vršnjačkom nasilju, koje je sprovela nevladina organizacija Juventas, koja ukazuju da je 24 odsto osnovnih i 24.8 odsto učenika/ca srednjih škola navelo da je u prošloj školskoj godini doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja.

„Istovremeno, više od polovine nastavnika/ca osnovnih (56.2 odsto) i srednjih (68.8 odsto) škola koji su učestvovali u Juventasovom istraživanju ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornosti zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju problema vršnjačkog nasilja“, navodi se u reagovanju.

Iz Mreže su ocijenili da u slučajevima vršnjačkog nasilja najčešće izostaje razmatranje uloge zdravstvenog sistema i primarne zdravstvene zaštite.

„Savjetovališta za mlade pri domovima zdravlja kojima bi djeca mogla da se obrate u slučaju da žele da razgovaraju sa psihologom ili nekim drugim ko im može pomoći najčešće ne funkcionišu kako bi trebalo, a porodična savjetovališta gotovo i da ne postoje. Na taj način, djeca koja imaju problem najčešće nemaju kome da se obrate, a to posebno dolazi do izražaja imajući u vidu da su samo škole koje imaju iznad 1.000 učenika dužne da imaju psihologa“, saopštili su iz Mreže.

U reagovanju su istakli da nisu samo institucije zakazale, već cjelokupno crnogorsko društvo.

„Zakazali smo svi kao pojedinci koji kreiraju društvo u kom živi i razvija se mlada grupa aktera ovog događaja. Crnogorsko društvo je i dalje veoma tolerantno na nasilje i ponašanja koja mogu biti upozoravajući faktor na ozbiljnije poremećaje u ponašanju u kasnijoj fazi. Takva ponašanja se obično okarakterišu kao dječija igra, nestašluk, uobičajno zadirkivanje za djecu u tim godinama“, ocijenili su iz Mreže.

U reagovanju su poručili da je neophodno uspostaviti odnos povjerenja sa mladima i sistem podrške koji će im biti lako dostupan.

„Potrebno je obezbijediti i bolju koordinaciju prosvjetnog, zdravstvenog i sistema socijalnog staranja, kao i savjeta roditelja pri školama. U rješavanju ovog slučaja neophodno je, prije svega, pružiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu, socijalnu i psihološku podršku žrtvi nasilja i članovima njene porodice, utvrditi odgovornost svih koji su učestvovali u nasilju, uz odgovarajući psiho-socijalni tretman koji će prevenirati takva ponašanja u budućnosti“, naveli su iz Mreže.

Oni su ocijenili da crnogorsko društvo još uvijek nije spremno da kategorično odbaci i osudi sve oblike nasilnog ponašanja, navodeći da građani najčešće ne uviđaju posljedice psihičkog i fizičkog nasilje koje trepe djeca.

Mreža NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja formirana je kroz projekat „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ koji sprovode Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja. Mrežu čine: NVO Juventas, Udruženje Roditelji, Unija srednjoškolaca Crne Gore, NVO Pandora, Centar za prava djeteta Crne Gore, Pedagoški centar Crne Gore, Udruženje mladih sa hendikepom, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Mladi Romi, Forum mladi i neformalna edukacija, Defendologija, Centar za obuku i obrazovanje, NVO Prima, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omaldine sa smetnjama u razvoju-NARDOS.

Mreža NVO za borbu protiv nasilja nad djecom formirana je u sklopu projekta finansiranog od strane UNICEF-a, a čine je NVO Juventas, Defendologija, Centar za ženska prava, Udruženje Roditelji, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju-NARDOS, Centar za romske inicijative.

Zahvaljujući prilogu emitovanom na Dnevniku RTCG koji se odnosio na rezultate Juventasovog istraživanja o medijskoj pismenosti opšte populacije, javnost je u prilici da vidi školski primjer spinovanja. Tako je umjesto rezultata istraživanja, fokus priloga bio na metodologiji i načinu sprovođenja. Naravno, poželjno je da se svi mediji bave validnošću svih istraživanja koja se plasiraju javnosti, ali to ne znači da rezultate možemo staviti u drugi plan.

Podsjećamo, rezultati Juventasovog istraživanja pokazali su da je za 76,5 odsto građana važno da Javni servis bude nezavisan od bilo kakvih političkih uticaja, ali da svega 25,1 odsto ispitanika smatra da je RTCG zaista nezavisan. S druge strane, čak 36,8 odsto smatra da nije, a 25,1 odsto da je djelimično nezavisan.

Iako su dobijeni podaci važni i istovremeno zabrinjavajući, od menadžmenta, urednika ili članova Savjeta RTCG nismo dobili reakciju, već je u emitovanom prilogu izvršni direktor Ipsos stratedžik marketinga Vladimir Raičević komentarisao validnost istraživanja.

Prema njihovom mišljenju, jedan od upitnih aspekata istraživanja je činjenica da je sprovedeno telefonskom metodom, pri čemu Raičević ocjenjuje da je u pitanju zastarela praksa, koja je bila aktuelna 90-ih godina. Ipak, Ipsosovo istraživanje o položaju mladih u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine realizovano je putem telefonske ankete. Isti metod Ipsos je koristio i u istraživanju  stavova javnog mnjenja o LGBT osobama, koje je sproveo u februaru 2019. godine. Vjerujemo da su u Ipsosu telefonsku anketu koristili mnogo puta, te nam nije jasno zašto sada ocjenjuju da je u pitanju zastarela metoda.

Sljedeći aspekt koji RTCG i Raičević dovode u pitanje je dužina trajanja istraživanja. Tako direktor Ipsosa zaključuje da je loše što je Juventasovo istraživanje trajalo mjesec dana, jer se na taj način „hvataju različiti uticaji i efekti koji se dešavaju na javno mnjenje“. Međutim, poznato je da se stavovi i potrebe ispitanika ne formiraju u trenutku anketiranja, trajalo ono dva ili 30 dana,  već građani razvijaju mišljenje duže vrijeme, u slučaju odnosa prema medijima, kroz dugoročnije i kontinuirano izlaganje medijskom sadržaju.

Neumjesno je dovoditi u pitanje validnost Juventasovog istraživanja, s obzirom da naša organizacija ima decenijsko iskustvo u pripremi istraživanja stavova javnog mnjenja. Osim toga, kao što je rečeno u intervjuu, istraživanje je za potrebe Juventasa realizovao Centar za monitoring i istraživanje. U pitanju je jedna od najkredibilnijih organizacija koje se bave ispitivanjem stavova javnosti, a samu anketu su kreirali, sproveli i nadgledali eksperti i metodolozi sa dugogodišnjim iskustvom.

U prilogu je naglašeno da je ovo prvo istraživanje Juventasa o medijskoj pismenosti i da se ne bavi detaljno RTCG-om. Želimo da napomenemo da je ovo jedno od prvih istraživanja o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori. Istraživanje tretira navike crnogorskih građana o medijima, koje medije prate, kako ocjenjuju rad naših medija, da li prepoznaju prikriveno oglašavanje, govor mržnje, koliko su medijski pismeni itd. Svi rezultati biće prezentovani javnosti prema tematskim cjelinama i shodno zaključcima. Kada je u pitanju RTCG, istraživanjem smo ispitivali stav građana samo u odnosu na nezavisnost Javnog servisa. S obzirom da taj medij finansiraju građani, te da je njima odgovoran, a imajući u vidu da je nezavisnost propisana Zakonom o nacionalnom javnom emiteru i predstavlja preduslov za ostvarenje svih drugih standarda profesionalnosti, smatramo da je značajno što je upravo nezavisnost bila jedan od predmeta našeg istraživanja.

Nažalost, nismo dobili adekvatnu reakciju druge strane, kao ni naznaku na koji način će se odnijeti prema činjenici da tek svaki četvrti ispitanik smatra da je RTCG nezavisan. Umjesto da se ozbiljno analiziraju dobijeni podaci i shodno tome krerira odgovarajuća reakcija koja bi unaprijedila postojeće stanje, iz Javnog servisa smo dobili blijedi pokušaj manipulacije i očigledan primjer spinovanja. Skretanjem pažnje sa onoga što je suštinski bitno, te skraćivanjem i smještanjem izjava u specifičan kontekst, iz RTCG su pokušali ublažiti značaj i alarmantnost dobijenih podataka.

Ako im nije relevatno naše istraživanje, upravo Ipsosovo istraživanje iz decembra prošle godine pokazalo je da svega 22,5 odsto građana najviše povjerenja ima u Javni servis. Po pisanju medija, istraživanje je rađeno za potrebe RTCG, a Vijesti su objavile da je isto plaćeno oko 10 hiljada eura, te da nisu objavljeni svi uporedni podaci- o povjerenju i gledanosti crnogorskih televizija.

Svakako, ovim saopštenjem želimo da stavimo tačku na navedednu temu, uz nadu se da će Javni servis biti nezavisan i zadovoljiti potrebe i zahtjeve građana.

Šta je spinovanje?

Jedan od termina koji se prethodnih godina odomaćio u našem jeziku usled povećanja dijaloga o lažnim vijestima je spinovanje. Potiče od riječi spin, što znači okrenuti ili zavrtjeti, a označava skretanje pažnje javnosti na onu stranu koja odgovara pošiljaocu poruke. Moguće je spinovati tako što će pažnja s važnih događaja biti usmjerena na manje važne ili sa važnih aspekata jedne teme na manje važne aspekte iste teme.

 

 

NVO Juventas pozdravlja odluku Agencije za elektronske medije (AEM) o aktiviranju novih mjera roditeljske kontrole za programske sadržaje koji mogu štetiti razvoju maloljetnika.

Ova odluka naročito je značajna ako imamo u vidu rezultate Juventasovog istraživanja o medijskoj pismenosti opšte populacije na kojem je 73.9 odsto ispitanika odgovorilo da je maloljetnicima potrebno ograničiti pristup medijskim sadržajima koji nisu prilagođeni njihovom uzrastu, na bolji način nego što je to trenutno urađeno.  Svega 4.9 odsto građana smatra da ograničenja nisu potrebna.

Istraživanje je spovedeno od 22. novembra do 21.decembra prošle godine u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji sprovode Juventas i agencija MINA uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Podsjećamo, na osnovu odluke AEM-a, operatori medija u Crnoj Gori dužni su da za programske sadržaje koji mogu štetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika, u periodu od 6 do 23 sata, aktiviraju mjere roditeljske kontrole u vidu obaveznog pinovanja tih sadržaja.

Iako smo svjesni da ova mjera nije savršena, te da su često djeca vještija u rukovanju modernim tehnologijama od svojih roditelja, odluka AEM-a predstavlja značajan pomak u zaštiti maloljetnika od neprimjerenih sadržaja. Zbog toga je potrebno objasniti roditeljima zašto i na koji način mogu koristiti PIN zaštitu.

Ona je značajna iz više razloga jer se ovdje prepliću dvije dimenzije medijske pismenosti: pristup i analiza sadržaja. Pri konzumiranju medijskog sadržaja važno je analizirati koje vrijednosti se prikazuju i promovišu. S obzirom da su mediji agensi socijalizacije i da iz njih preuzimamo vrijednosti i stavove neophodno je posvetiti pažnju sadržajima kojima su maloljetnici izloženi. Određeni filmovi, rijaliti šou, pa čak i muzički programi često promovišu društveno nepoželjne i negativne vrijednosti, a djeca veoma lako mogu preuzeti modele ponašanja prezentovane u takvim sadržajima. Zbog toga se uvodi uobičajena mjera isticanja upozorenja da sadržaj nije primjeren određenom uzrastu (12, 14, 16, 18 godina), koji je ovim pristupom Agencije unaprijeđen. Tu dolazimo do drugog koncepta medijske pismenosti- pristupa, koji nije tako jednostavan. I pored upozorenja, djeca su nesmetano mogla pristupiti neprimjerenim sadržajima. Kada su u pitanju rijaliti šou programi, često je televizija uključena, a niko u porodici je ne gleda. Tada dolazi do sekundarne izloženosti sadržaju, odnosno program teče u pozadini dok je fokus djeteta na nečemu drugom. U tim slučajevima, mediji i dalje utiču na djecu, na manje ili više svjesnom nivou.. Pored toga imamo situaciju u kojoj roditelji i djeca zajedno gledaju neprimjerene sadržaje, pa je zbog toga ova mjera AEM-a, značajna i kao podsjetnik za roditelje, kako bi se zapitali da li zaista žele da njihova djeca prate određene programe.

Međutim, važno je naglasiti da je pored ovakvih ograničenja, u cilju ostvarenja dugoročnih efekata, neophodno raditi na edukaciji roditelja i djece, kao i sveukupnog stanovništva o medijskoj pismenosti i vrednovanju različitih medijskih sadržaja.

 Na osnovu Javnog poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviru projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’ raspisanog dana 18. januara 2019. godine, NVO Juventas kao nosilac projektne aktivnosti a u ime ralizatora projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“,  donosi

O D L U K U

o dodjeli finansijskih sredstava OCD

 

 

            I - Dodjelju se sredstva nevladinim organizacijama koje su registrovane u Crnoj Gori, a čiji su projekti učestvovali na Javnom pozivu za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviru projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’, objavljenom dana 18. januara 2019. godine:

 

NVO „Asocijacija Spektra“ – Podgorica

Naziv projekta: Akcija za TRANSformisanje škole

Konačna ocjena projekta: 264

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.750,00 eura

 

NVO „Omladinski kulturni centar Herceg Novi“ – Herceg Novi

Naziv projekta: Afirmativno znakovlje – korišćenje simboličkih znakova u promociji pozitivnih životnih vrijednosti i afirmativne akcije kao alatki za prevenciju vršnjačkog nasilja

Konačna ocjena projekta: 254

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.701,00 eura

 

NVO „SOS telefon za djecu i žene žrtve nasilja - Ulcinj“ – Ulcinj

Naziv projekta: Tolerancija je naš izbor

Konačna ocjena projekta: 248

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.070,00 eura

NVO „TNT“ – Podgorica

Naziv projekta: Imaj u vidu!

Konačna ocjena projekta: 247

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 7.425,00 eura

 

NVO „Djeca Crne Gore“ – Tuzi

Naziv projekta: Upoznajmo i prepoznajmo nasilje

Konačna ocjena projekta: 244

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.380,00 eura

 

NVU „Zinak“ – Podgorica

Naziv projekta: Upoznaj, prepoznaj i prijavi e-nasilje

Konačna ocjena projekta: 241

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 5.751,00 eura

 

NVO „Trening centar Taraba“ – Podgorica

Naziv projekta: Teatrom protiv vršnjačkog nasilja

Konačna ocjena projekta: 237

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.647,00 eura

 

NVO „Monitorov centar za medije i demokratiju“ – Podgorica

Naziv projekta: MIROVNO (Medijske i romske organizacije o vršnjačkom nasilju u obrazovanju)

Konačna ocjena projekta: 222

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 5.460,00 eura

 

II – Ova Odluka objavljuje se na zvaničnoj web stranici NVO Juventas (www.juventas.co.me)

Obrazloženje

 

NVO Juventas kao nosilac projektne aktivnosti na projektu „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ a koji zajednički realizuje sa Udruženjem Roditelji, Unijom srednjoškolaca Crne Gore i Centrom za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, podržanom od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, dana 18.01.2019. godine raspisala je Javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova. Ciljevi javnog poziva su:  Osnaživanje i izgradnju kapaciteta OCD; Doprinos kreiranju adekvatnih mehanizama za borbu protiv vršnjačkog nasilja i njegovu prevenciju od strane institucija; Podsticanje učešća OCD u procesima kreiranja politika vezanih za temu vršnjačkog nasilja.

Predmet Javnog poziva je raspodjela finansijskih sredstava nevladinim organizacijama radi implementacije projekata u minimum jednoj od prioritetnih oblasti, i to:

  1. Prevencija vršnjačkog nasilja
  2. Učenici kao kreatori sadržaja u borbi protiv vršnjačkog nasilja
  3. Umrežavanje i zajedničko djelovanje OCD i lokalnih zajednica i drugih institucija
  4. Jačanje i promocija postojećih mehanizama
  5. Kvalitetan i efikasan rad sa počiniocima i žrtvama vršnjačkog nasilja

 

Javnim pozivom naznačeno je da ukupan iznos predviđen za sub-grantiranje iznosi 54.000,00 eura te da podnosioci projekata mogu dostaviti projekte sa iznosom budžeta od 5.000 do 9.000 eura. Takođe, javnim pozivom je predviđeno da će biti finansirano minimum šest projekata ili da će biti finansirani projekti do iscrpljena predviđenih sredstava. Na rezervnoj listi za finansiranje projekata nalazi se NVO „Operosa“ sa projektom „Young and opera protiv vršnjačkog nasilja“.

Javnim pozivom propisano je da, uz prijavni obrazaca, nevladine organizacije treba da dostave i kopiju registracije organizacije, kopiju Statuta organizacije i kopiju bilansa stanja i bilans uspjeha organizacije za prethodnu godinu. Takođe, Javnim pozivom je propisano i da nevladina organizacija koja aplicira na isti mora biti registrovana u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama, najmanje godinu dana prije raspisivanja ovog konkursa, da ima sjedište u Crnoj Gori te da je tokom prethodne godine imala ukupan budžet veći od 10 000 EUR.

Organizacije koje su korisnice sredstava u okviru IPA 2016 Programa za civilno društvo (Civil Society Facility) nijesu mogle učestvovati na ovom pozivu. Ovo ograničenje se odnosi na organizacije koje su nosioci projekata podržanih kroz IPA 2016 CSF, kao i na partnerske organizacije.

Svu potrebnu dokumentaciju potrebno je bilo dostaviti lično ili poštom na adresu NVO Juventas (Ulica Omladinskih brigada 6, 81 000 Podgorica) kao i na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Rok za dostavljanje projekata istekao je 18. februara 2019. godine u 12.00h

Komisija za raspodjelu finansijskih sredstava je održala tri sjednice. Na prvoj sjednici Komisije, održanoj 20. 02. 2019. godine Komisija je otvorila blagovremeno pristigle zapečaćene koverte te konstatovala da je ukupno blagovremeno pristiglo 18 projektnih apliakcija. Neblagovremeno pristiglih projektnih aplikacija nije bilo.

Nakon administrativne i tehničke provjere konstatovano je da 3 organizacije ne isunjavaju uslove propisane Javnim pozivom a koje se odnose na minimalni godišnji budžet koji iznosi 10.000 eura, i to:

NVO „Ka zvijezdama – Ad Astra“ – Podgorica; NVO „Udruženje psihologa Crne Gore“ – Podgorica; NVO „Ruka prijateljstva“ – Podgorica.

Na drugoj sjednici Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava, održanoj 24. 02. 2019. godine detaljno su razmatrane pristigle aplikacije i ocjenjivane shodno ranije objavljenim kriterijumima za evaluaciju projekata. Projekti su ocjenjivani na način što su ih članovi komisije pojedinačno razmatrali i ocjenjivali a nakon toga su pojedinačne ocjena sabirane te je zbirna ocjena činila konačnu ocjenu projekta.

Projekti su rangirani na sljedeći način: NVO „Spektra“ – Akcija za TRANSformisanje škole; NVO „Omladinski kulturni centar Herceg Novi“ - Afirmativno znakovlje – korišćenje simboličkih znakova u promociji pozitivnih životnih vrijednosti i afirmativne akcije kao alatki za prevenciju vršnjačkog nasilja;  NVO „SOS telefon za djecu i žene žrtve nasilja - Ulcinj“ -  Tolerancija je naš izbor; NVO „TNT“ – Imaj u vidu;  NVO „Djeca Crne Gore“ – Upoznajmo i prepoznajmo nasilje; NVU „Zinak“ – Upoznaj, prepoznaj i prijavi e-nasilje; NVO „Trening centar Taraba“ – Teatrom protiv vršnjačkog nasilja; NVO „Monitorov centar za medije i demokratiju“ – MIROVNO (Medijske i romske organizacije o vršnjačkom nasilju u obrazovanju);

NVO „Operosa“ – Young and opera protiv vršnjačkog nasilja; NVO „Savez za djecu i mlade Kuća“ - Analiza primjene Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja– prevencija i suzbijanje vršnjačkog nasilja; NVO „Građanski kreativni centar“ – The Klub; NVO „Ante Portas“ – Moja škola bez nasilja; NVO „Multimedijalni studio Bijelo Polje – Ukaži na problem budi hrabar; NVO „Sindikat prosvjete“ – Otvorena škola – bezbjedna zona; NVO „Agora“ - TASK (Tolerancija, Aktivizam, Solidarnost, Kreativnost).

Na trećoj sjednici Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava, održanoj 01 .03. 2019. godine napravljeni su prijedlozi izmjena u pristiglim budžetima i poslati na razmatranje i potvrdu podnosiocima projekata. Komisija za raspodjelu sredstava je Odluku o konačnoj rang listi donijela jednoglasno i kao takvu predložila Juventasu, nosiocu projektne aktivnosti, koji je istu usvojio i na osnovu toga donio ovu Odluku.

Sve nevladine organizacije koje su učestvovale u Javnom pozivu mogu u roku od 7 dana od dana objavljivanja Odluke tražiti uvid u evaluacione liste Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava i izjaviti žalbu na bodovanje Komisije.

 

 

 

 

 

Nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način konzumiraju medijski sadržaj, a medijska pismenost treba da postane obavezan predmet za srednjoškolce.

To je, povodom dvodnevnog treninga za nastavnike/ce, koji je organizovala nevladina organizacija Juventas u okviru projekta “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, ocijenila profesorica književnosti Božena Jelušić.

Jelušić, koja je bila jedan od predvača na treningu, kazala je da je situacija Crne Gore specifična, jer predmet medijske pismenosti postoji već 11 godina kao izborni predmet u gimnazijama, ali da nije, kako je ocijenila, napravljen suštinski pomak.

„Za tih deset godina nije se uradilo ono što je suštinski, da to postane obavezan predmet za sve srednjoškolce i da se na prilagođen način uvede u osnovne škole. Crna Gora je propustila stratešku prednost koju je imala u odnosu na sve ostale države, ne samo regiona“, rekla je Jelušić.

Ona je poručila da je kritičko promišljanje, nakon pojave fenomena lažnih vijesti, jedini način da se sačuva integritet.

„Novi mediji i nove medijske tehnologije, koje se nisu se samo pokazali kao sredstvo koje nam olakšava život, što objektivno jesu, već su se pokazali kao mogući oblici kompromitacije bilo kog života u demokratskom društvu, samodemokratskog građanstva, pitanja javnog mnjenja, kredibiliteta svih odlika, a najzad i samih izbora na bilo kom nivou“, navela je Jelušić.

Ona je kazala da je pojam medijske pismenosti širi od sposobnosti čitanja, govorenja i slušanja, i da u sadašnjem trenutku, kako je rekla, podrazumijeva informacionu pismenost.

„U obilju informacija, zapravo je bitna navigacija, odnosno kako doći do informacija, da li su one kredibilne, kako ih koristiti, da li su one plagijat. Zatim su važne digitalne kompetencije, koje će nam omogućiti tu vrstu pretrage i korišćenja. Medijska pismenost je vrlo važna zbog toga što je pitanje transpozicije i reprezentacije suština, nikada ono što nam se plasira putem medija nije empirijska stvarnost“, navela je Jelušić.

Ona je istakla da nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način kozumiraju medijski sadržaj.

„Vi morate da se sprijateljite sa medijima. Ne treba da pobjegnete od činjenice da je smartfon takođe alatka obrazovna. Umjesto da se predstavljate kao neko ko brani i ko se distancira od toga, vi idete u susret tehnološkom izazovu i pokušavate da učenicima, na primjeru novih medija, usadite svijest i da je svaka medijska poruka konstruisana i da je korišćen jezik medija“, poručila je Jelušić.

Ona je kazala da je svaka medijska poruka nosi određen sistem vrijednosti i ideologiju, kao i da ima svoju svrhu, koju učenici, kako je pojasnila, treba da shvate u cilju usvajanja kritičkog pristupa prema medijima.

„Kada se to shvati i kada se učenik na taj način pozicionira, postavljajući uvijek kritička pitanja, dobija ono što je u svim obrazovnim sistemima širom svijeta najbitnije, a to je kritičko mišljenje, učenje za cio život i kako se uči“, rekla je Jelušić.

Ona je ocijenila da uvođenje medijske pismenosti nije značajno samo sa stanovišta te oblasti, već sa aspekta „ozdravljenja i prilagođavanja obrazovnog sistema“.

„Moja je pretpostavka, kao nastavnice koja se time bavila deset godina, da bi PISA rezultati testiranja u Crnoj Gori bili neuporedivo bolji, ukoliko bi imali više predmeta koji na drugačiji način pristupaju bazama znanja i koji koriste simulaciju, predstavljanje, multitasking i sve metode koje koriste moderni mediji. Djeca ne razmišljaju više na način na koji je razmišljala moja generacija, ne misle linearno i upravo zbog toga su im potrebni nastavnici sa drugačijim pristupom“, pojasnila je Jelušić.

Jelušić je kazala da predmet medijske pismenosti predstavlja aktivni odnos prema izazovima koje treba inovirati, a da škola, kako je istakla, mora razvijati etiku kod djece i mladih, jer ta institucija nije samo obrazovna institucija, već i vaspitna.

„Demokratsko građanstvo i demokratsko društvo moraju pokušati da sačuvaju i medije i publiku, kao i publiku koja je u stanju da to prepznaje. Mora se obezbijediti prostor za kredibilnu javnu debatu, koja, bez medijske pismenosti, neće biti moguća. Kada vidite da vam tehnologija pruža mogućnost da od društva napravite zvjerinjak, onda vam je jasno da morate i školom i kućom i vaspitnim radom, da uvodite neku vrstu etičkog imperativa, kada su u pitanju mediji“, rekla je Jelušić.

Nezavisni medijski ekspert, Duško Vuković, koji je bio jedan od predavača na treningu, smatra da svi građani treba da budu medijski pismeni, ukoliko žele da funkcionišu kao slobodni ljudi u demokratskom društvu.

„Da bi mogli da donosimo odluke, koje su važne za nas kao pojedince, za naše porodice, neki naš biznis i zajednicu, mi moramo da imamo dobre informacije. Moramo znati da su te informacije tačne i da su stavljene u odgovarajući kontekst. Mediji moraju biti lojalni svojoj publici, a ne vlasnicima i političkim partijama, koje eventualno finansiraju te medije“, istakao je Vuković.

On je kazao da je važno da građani objektivno sagledaju medije i sadržaj koji distrubuiraju.

„Kroz reklame, kroz razne druge sadržaje, svi oni kojima je stalo do novca, a ne do edukacije djece, nudiće razne vrste šarenih laži, jer je njihov cilj profit. Važno je naučiti djecu da prepoznaju kada im neko nudi nešto, ne zato što je to dobro za njih, već zato što želi da zaradi na njima. Djecu ne možemo odvojiti od igara i svega što nude savremeni mediji, ali ih možemo naučiti da prihvataju sadržaj na jedan drugačiji način“, naveo je Vuković.

On je kazao da crnogorsko društvo mora težiti većem stepenu medijskog opismenjavanja, kako bi građani bili manje podložni manipulacijama.

„Oni koji imaju moć, imaju tendenciju da manipulišu, kako ne bi izgubili tu moć i ne žele da ona bude kontrolisana. Mi, koji želimo da živimo u demokratkom sistemu, moramo težiti ka tome da tu moć ograničimo na ono što je organičeno Ustavom i zakonom i upravo zbog toga su nam potrebni mediji. Ne mediji koji će manipulisati nama, već mediji koji će kontrolisati one koje imaju moć“, rekao je Vuković.

Projekt asistent u NVO Juventas,  Mićan Andrijašević, kazao je da je cilj treninga za nastavnike izgradnja kapaciteta nastavnog osoblja kako bi bili, kako je pojasnio, u mogućnosti da predaju medijsku pismenost kao izborni predmet za drugi ili treći razred gimnazije.

„Cilj obuke je i izgradnja mreže  za promociju medijske pismenosti u sistemu obrazovanja i moguće unapređenje, kao i to da li će to biti medijska pismenost kao obavezni predmet ili medijska pismenost kao izborni predmet u srednjim stručnim školama“, rekao je Andrijašević.

Kako je ukazao, istraživanje NVO Juventas pokazuje da medijska pismenost nije dovoljno zastupljena u školama.

„Svake godine je broj zainteresovanih učenika manji i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se taj stepen zainteresovanosti podigao i kako bi što veći broj učenika, ali i nastavnika shvatili značaj medijske pismenosti“, naveo je Andrijašević.

On je ocijenio da je značaj medijske pismenosti u tome da ta vještina pravi aktivne, odgovorne i zrele građane, a samim tim i, kako je naveo, odgovorne, aktivne medije „koji će svoj posao raditi odgovorno i etično, pa će ti odgovorni i aktivni građani to od njih i zahtijevati“.

„Trenutno je situacija takva da, prema našem istraživanju opšte populacije, njihovim potrebama, građani i građanke nisu u potpunosti zadovoljni medijskom scenom u Crnoj Gori. Ocjena skoro polovine stanovništva je da naši mediji nisu nezavisni, da mediji iskrivljuju stvarnost i biraju događaje“, kazao je Andrijašević.

Zbog toga je, kako je ocijenio, značajno dodatno medijski opismeniti građane kako bi znali na koji način mogu da zahtijevaju i šta da zahtijevaju od medija.

„To je značajno jer ako imate odgovorne građane i odgovorne medije, to znači da idete ka demokratski izgrađenom društvu i to je krajnji cilj svih ovih aktivnosti“, istakao je Andrijašević.

Profesor u Školskom centru ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, Ljubomir Radosavljević, očekuje, kako je kazao, da medijska pismenost bude dosta zastupljenija u školama, jer je ona đacima definitivno potrebna da znaju raščlaniti medijske poruke kojima ih bombarduju medji.

„Iako su mediji dostupni na sve načine i kroz mobilne telefone, internet i stvarno su sveprisutni, time su i daleko izloženiji opasnosti upravo od lažnih vijesti i medijske propagande“, rekao je Radosavljević.

On smatra da bi u školama trebalo uvesti predmet medijske pismenosti i to, kako je rekao,  ne samo u gimnaziji, gdje je već postojao, „već i u stručnim školama jer je mladim ljudima potrebno  da znaju sami raščlaniti pravu istinu, provjeriti informaciju iz više dostupnih medija i aspekata“.

 

Vršnjačko nasilje se ne tiče samo pojedinaca, već ima duboke društvene korjene i zbog toga suzbijanje mora uključivati širu društvenu akciju i napore svih, a kada je o tom problemu riječ, pomoć i edukaciju treba pružiti žrtvi, ali i počiniocu.

To je ocijenjeno na treningu za članice mreže nevladinih organizacija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, koji je organizovan u okviru projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, a koji realizuju Juventas, Udruženje Roditelji, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnom i regionalnom razvoju.

Predavačica na treningu, Ivana Sekol, sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osjeku, smatra da se vršnjačko nasilje ne tiče samo pojedinaca, počinilaca i žrtava, već je, kako je dodala, to problem koji ima duboke društvene korjene.

„Samim tim, njegovo suzbijanje mora uključivati širu društvenu akciju i napore svih nas. Stanje na terenu u Crnoj Gori pokazuje da su u zadnjih 10-ak godina učinjeni značajni koraci, kada je riječ o pokušaju zaštite djece i mladih od nasilja. Čini se da se većina tih napora odnosi na zaštitu djece od nasilja u porodici, a napori preveniranja takvih oblika ponašanja u školama su u začetku“, navela je Sekol.

U Hrvatskoj, kako je dodala, postoje slični napori kao i u Crnoj Gori da se prevenira vršnjačko nasilje.

„Cijela priča je počela sa UNICEF-ovim programima „Stop nasilju među djecom u školama“. Taj program pokušava ciljati na škole kao cjeline, djelovati na školu kao ustanovu, na razred kao grupu, na pojedine počinioce nasilja i žrtve. Taj program je implementiran u brojnim školama i rezultati su pokazali da pozitivnih učinaka ima. Pitanje je koliko i do koje mjere se ti programi, jednom implementirani, nastavljaju primjenjivati sistematski i kontinuirano, kada UNICEF prestane evaluirati taj program“, istakla je Sekol.

Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Marković, podsjetila je da je istraživanje te organizacije, prije nekoliko mjeseci, pokazalo da je svako četvrto dijete prošle školske godine bilo žrtva vršnjačkog nasilja ukazujući da je taj problem u Crnoj Gori evidentan.

„Civilni sektor je tu da zagovara promjene i da pokuša da ponudi konkretne preporuke. Zbog toga se organizuju ovi treninzi, koji služe za jačanje kapaciteta članica mreže. Jako je bitno da svi koji se bave problemom vršnjačkog nasilja, dobro poznaju osnove, da znaju koji je to razvojni proces djeteta, koje su vrste i posljedice vršnjačkog nasilja“, rekla je Marković.

U borbi protiv vršnjačkog nasilja, kako smatra, civilni sektor može mnogo, ali samo, kako je kazala, u saradnji sa institucijama.

„Tu prije svega mislim na obrazovne institucije. Vršnjačko nasilje nije organičeno samo na škole, ali je činjenica da ga u školama ima u velikoj mjeri i da ga je u školama najlakše identifikovati i prevenirati“, navala ja Marković.

Predsjednik NVO Pandora iz Herceg Novog, Aleksandar Jerotić, ukazao je da vršnjačkog nasilja ima mnogo, da se ono ispoljava na više načina i da je najčešći i „najbrutaliniji“ vid nasilja fizičko.

„Danas je u porastu internet nasilje, koje se dešava u školskoj zajednici, a zapravo se ne dešava u školi kao školi. Djeca budu izvrgnuta porugama. Snimak, na You Tube-u, pregleda mnogo ljudi i to prelazi granice škole i širi se na grad i cijelu okoliniu“, objasnio je Jerotić.

On smatra da je veoma važno raditi na prevenciji vršnjačkog nasilja.

„Održavamo tribine, radionice za djecu, vršnjačke edukacije. Država je sprovela program da se djeca upoznaju sa onim što se smije i onim što se ne smije. Crna Gora ima dobar Zakon, ali implementacija nije na zadovoljavajućem nivou. Borimo se da implementacija bude jača i da napravimo da postoji osvješćenost kod pedagoških radnika i roditelja“, rekao je Jerotić.

Prema njegovim riječima, mora da postoji saradnja škole, roditelja i svih drugih institucija, a potrebno je da se, kako smatra, utvrdi pojedinačna odgovornost.

„Prebacivanje problema sa jednih na druge je stvar kolektivne odgovornosti i tada se gubi individualna odgovornost. Mora se utvrditi lična odgovornost da bismo mogli rješavati problem. Jer, kada se utvrdi odgovornost, onda će tačno da se zna ko šta treba da radi i šta je čiji posao“, rekao je Jerotić.

On smatra da nasilje često proističe iz porodice i da pomoć i edukaciju treba pružiti žrtvi, ali i počiniocu.

„Djeca, u nekim porodicama znaju za fizičko nasilje, kao za jedini način rješavanja problema. Ona to prenose dalje u školsko okruženje. Nakon bilo kog vršnjačkog nasilja pomoć i edukaciju treba pružiti kako žrtvi, tako i počiniocu. Jer ako ne pomogneš onome ko radi nasilje, on će smatrati da je to opravdano i nastavićea sa vršenjem nasilja“, objasnio je Jerotić.

Psiholog, Dušica Dubljević, pojasnila je da vršnjačko nasilje može da ostavi različite posljedice u zavisnosti od toga koliko ono traje i od ličnosti djeteta koje trpi nasilje.

„Nekada se posljedice vršnjačkog nasilja ne vide odmah. Najčešće posljedice su promjene u ponašanju, uznemirenost, povlačenje u sebe, agresivnost. Nažalost, nekad može da dođe do ozbiljnijih posljedica, pada u postignuću u školi, bježanja sa časova i različitih devijantnih ponašanja. A najgori ishod može da bude i samoubistvo“, ukazala je Dubljević.

Ona je objasnila da se uglavnom reaguje kada se desi fizičko nasilje, zbog toga što je ono najvidljivije.

„Ali psiholozi uvijek apeluju na taj nevidljivi dio. Svako nasilje, bilo da je fizičko, verbalno, socijalno, seksualno, ekonomsko, sajber, kojeg je sve više, nosi u sebi psihičko nasilje. I zbog toga se treba mnogo više pozabaviti posljedicama koje se ostavljaju na emocionalni razvoj, a nažalost mi kao sredina reagujemo tek na fizičko nasilje“, rekla je Dubljević.

Mrežu nevladinih organizacija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, koja je formirana u okviru projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, čine nevladine organizacije iz sve tri crnogorske regije, a ima za cilj koordinisan i starteški pristup rješavanju problema vršnjačkog nasilja.

 

U okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ do sada je u crnogorskim srednjim školama realizovano deset od ukupno 30 planiranih panel diskusija na kojima je učestvovalo preko 290 učenika/ca.

Projekat sprovode Juventas i agencija MINA uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Panel diskusije imaju za cilj da se mladi upoznaju sa konceptom medijske pismenosti, analizom i evaluacijom medijskog sadržaja, tehnikama i aspektima medijske pismenosti, ali i prirodom medija uopšte, kao i da se diskutuje o navikama i potrebama srednjoškolaca kada je u pitanju ova oblast.

Pored toga, učenici su imali priliku da razgovaraju sa novinarima i urednicima agencije MINA o prirodi i značaju agencijskog novinarstva, ali i o medijskoj sceni u Crnoj Gori.

Projektni tim je posjetio sljedeće srednje škole:

  1. Ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica
  2. Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica
  3. Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica
  4. Srednja stručna škola „Sergije Stanić“ Podgorica
  5. Srednja stručna škola Nikšić
  6. Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić
  7. Ekonomsko-ugostiteljska škola Nikšić
  8. Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad
  9. Gimnazija Cetinje
  10. Srednja stručna škola Cetinje