Podgorica, (MINA) – Država i strukovne medijske organizacije treba da ulože više napora kako bi unaprijedili položaj i slobodu novinara, ocijenili su iz nevladine organizacije Juventas i dodali da je zabrinjavajuće što većina građana smatra da crnogorski mediji nijesu slobodni.

U Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) smatraju da bi se, tek kada bi se omogućilo redakcijama da normalno i bez pritiska funkcionišu, moglo očekivati poboljšanje percepcije javnosti o medijma.

Predstavnik Juventasa, Mićan Andrijašević kazao je agenciji MINA da je potrebno da se poveća transparentnost kada je u pitanju finansiranja medija, a kao jedan od prioriteta vidi distanciranje od političkih i ekonomskih krugova.

Prema riječima Andrijaševića, stanje na medijskom tržištu i ukupni odnos društva u Crnoj Gori ne podstiču medije i novinare da se bore za slobodu.

Prema istraživanju koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), 21,4 odsto ispitanika ocijenilo je da crnogorski mediji informišu slobodno i da ne podliježu bilo kakvim političkim ili ekonomskim uticajima, dok 39,3 odsto smatra suprotno.

Andrijašević je rekao da je veoma zabrinjavajuće što većina građana smatra da crnogorski mediji nijesu slobodni i da bi takav podatak trebalo da natjera vlasnike medija, urednike i novinare da se zapitaju na koji način mogu povratiti povjerenje građana.

»Svi mi moramo da se zapitamo u kakvom su položaju mediji i medijski radnici ako ne mogu da se odupru političkim i ekonomskim uticajima. U prvom redu, potrebno je da država i strukovne medijske organizacije ulože više koordinisanih napora u cilju unaprjeđenja položaja i sloboda novinara«, naveo je on.

Predsjednica SMCG, Marijana Camović, smatra da je neophodno da se pravi razlika između medija (onoga što se zove uređivačka politika koja u Crnoj Gori zavisi isključivo od volje vlasnika medija) i novinara koji su zaposleni u toj redakciji.

Kako je navela, sva istraživanja koja je SMCG sprovodio prethodnih godina pokazuju da su novinari pod velikim pritiskom koji dovodi do autocenzure.

»Jasno je da su novinari pod velikim pritiskom i da nisu u prilici da rade slobodno, poštujući pravila profesije i vodeći se javnim interesom. Mi na taj problem uporno ukazujemo i eksperti evropske komisije i Savjeta Evrope su došli do istih zaključaka i u svojoj analizi naveli da je uticaj vlasnika medija na redakcije i novinare zabrinjavajući i da to treba da se mijenja«, istakla je Camović agenciji MINA.

Andrijašević je dodao da je ipak pozitivno što građani razmišljaju i kritički prosuđuju o nezavisnosti i stepenu slobode crnogorskih medija, kao i o uticaju centara moći na njihove uređivačke politike.

On smatra da je medijima u Crnoj Gori teško da budu slobodni, i da zbog toga često moraju da prave kompromise ili pribjegavaju autocenzuri.

Andrijašević je rekao da je ograničavanje slobode medija velika opasnost za građane i njihovu medijsku pismenost.

»Da bi bili medijski pismeni, moramo imati slobodne medije koji će emitovati kvalitetan sadržaj, gdje ćemo moći da vidimo primjere dobre prakse, kojim ćemo moći da se okrenemo kada želimo tačne, uravnotežene i potpune informacije«, naveo je on.

Prema riječima Andrijaševića, ograničavanje razvoja medijske pismenosti ima još teže posljedice po slobodu medija, jer jedino medijski pismeni građani razumiju značaj slobodnih i nezavisnih medija, zahtijevaju od medija poštovanje standarda i cijene one koji svoj posao obavljaju profesionalno i etično.

Na pitanje da li crnogorski građani mogu da prepoznaju eventualni politički ili ekonomski uticaj koji stoji iza određenog medijskog sadržaja, on je odgovorio da su rezultati istraživanja pokazali da oni kritički razmišljaju o eventualnom postojanju tih uticaja.

»Praksa je pokazala da je značajan broj građana sposoban da procijeni da li je određeni medij nezavisan«, naveo je Andrijašević.

Kako je kazao, politički uticaj lakše je prepoznati jer je vidljiviji, dok je ekonomske za nijansu teže otkriti, ali ipak, pažljivim posmatranjem marketinga ili prikrivenog oglašavanja moguće je izvući određene zaključke.

Andrijašević smatra da je neophodno ekonomske uticaje posmatrati u relaciji sa političkim, jer su veoma često paralelno i udruženo prisutni.

Camović je kazala da SMCG, pošto vlasnici svojevoljno sami sebe neće lišiti neograničenih ovlašćenja koja sada imaju, insistira da se ta samovolja ograniči u Zakonu o medijima čije su izmjene trenutno aktuelne.

»Ako bi smo, makar na teroretskom nivou, uspjeli da omogućimo redakcijama da normalno i bez pritiska funkcionišu, da ne bude kao sada pravilo da javni interes prestaje kada se dođe do ekonomskih ili nekih drugih interesa vlasnika medija, tek tada bi smo mogli da očekujemo da se poboljša percepcija javnosti kada su mediji u pitanju«, ocijenila je Camović.

Tek tada bi bilo normalno očekivati neku promjenu jer, kako dodaje, ukoliko se sistemski problem ne riješi stanje može biti samo gore.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

 

U rješavanju slučaja vršnjačkog nasilja koje se dogodilo u Beranama neophodno je pružiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu, socijalnu i psihološku podršku žrtvi nasilja, utvrditi odgovornost svih koji su učestvovali u nasilju, uz odgovarajući psiho-socijalni tretman koji će prevenirati takva ponašanja u budućnosti.

Mreže NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja i Mreža za borbu protiv nasilja nad djecom je u reagovanju povodom navoda o zlostavljanju dvanaestogodišnje djevojčice od strane petorice vršnjaka u Beranama ocijenili da je taj slučaj da crnogorsko društvo još uvijek ne može da se izbori sa problemom vršnjačkog nasilja i da nisu stvoreni uslovi za bezbedan život djece.

„Nedavni događaji u Beranama su, nažalost, još jedna potvrda da kao društvo još uvijek ne možemo da se izborimo sa problemom vršnjačkog nasilja i da nijesmo stvorili uslove bezbjedan život naše djece. Prebacivanje odgovornosti o kojem čitamo u medijima, potvrda su da još uvijek nema adekvatne podjele odgovornosti i ne postoji adekvatan  sistem koji je u stanju da zaštiti našu djecu od ovakvih slučajeva“, navodi se u reagovanju Mreže.

Iz Mreže su ocijenili da su nadležni u školi, koji su svakodnevno bili u kontaktu sa maloljetnom djevojčicom, kao i osobe obučene za rad sa djecom, morali ranije uočiti višemjesečno zlostavljanje.

„Škola je dužna da, kao vaspitno-obrazovna ustanova reaguje na prve znake poremećaja u ponašanju, nasilnog ponašanja, pojačane agresije, lošeg vladanja i da spriječi da dođe do eskalacije takvih ponašanja. Škola to postiže kroz adekvatan i blagovremen rad sa djecom i njihovim starateljima, uključujući ih u sistem podrške koji prevazilazi uobičajne vaspitne mjere kao što su ukori, loša ocjena iz vladanja i premještanje u drugo odjeljenje“, poručeno je u reagovanju.

Mreža je podsjetila na rezultate nedavnog istraživanja o vršnjačkom nasilju, koje je sprovela nevladina organizacija Juventas, koja ukazuju da je 24 odsto osnovnih i 24.8 odsto učenika/ca srednjih škola navelo da je u prošloj školskoj godini doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja.

„Istovremeno, više od polovine nastavnika/ca osnovnih (56.2 odsto) i srednjih (68.8 odsto) škola koji su učestvovali u Juventasovom istraživanju ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornosti zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju problema vršnjačkog nasilja“, navodi se u reagovanju.

Iz Mreže su ocijenili da u slučajevima vršnjačkog nasilja najčešće izostaje razmatranje uloge zdravstvenog sistema i primarne zdravstvene zaštite.

„Savjetovališta za mlade pri domovima zdravlja kojima bi djeca mogla da se obrate u slučaju da žele da razgovaraju sa psihologom ili nekim drugim ko im može pomoći najčešće ne funkcionišu kako bi trebalo, a porodična savjetovališta gotovo i da ne postoje. Na taj način, djeca koja imaju problem najčešće nemaju kome da se obrate, a to posebno dolazi do izražaja imajući u vidu da su samo škole koje imaju iznad 1.000 učenika dužne da imaju psihologa“, saopštili su iz Mreže.

U reagovanju su istakli da nisu samo institucije zakazale, već cjelokupno crnogorsko društvo.

„Zakazali smo svi kao pojedinci koji kreiraju društvo u kom živi i razvija se mlada grupa aktera ovog događaja. Crnogorsko društvo je i dalje veoma tolerantno na nasilje i ponašanja koja mogu biti upozoravajući faktor na ozbiljnije poremećaje u ponašanju u kasnijoj fazi. Takva ponašanja se obično okarakterišu kao dječija igra, nestašluk, uobičajno zadirkivanje za djecu u tim godinama“, ocijenili su iz Mreže.

U reagovanju su poručili da je neophodno uspostaviti odnos povjerenja sa mladima i sistem podrške koji će im biti lako dostupan.

„Potrebno je obezbijediti i bolju koordinaciju prosvjetnog, zdravstvenog i sistema socijalnog staranja, kao i savjeta roditelja pri školama. U rješavanju ovog slučaja neophodno je, prije svega, pružiti adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu, socijalnu i psihološku podršku žrtvi nasilja i članovima njene porodice, utvrditi odgovornost svih koji su učestvovali u nasilju, uz odgovarajući psiho-socijalni tretman koji će prevenirati takva ponašanja u budućnosti“, naveli su iz Mreže.

Oni su ocijenili da crnogorsko društvo još uvijek nije spremno da kategorično odbaci i osudi sve oblike nasilnog ponašanja, navodeći da građani najčešće ne uviđaju posljedice psihičkog i fizičkog nasilje koje trepe djeca.

Mreža NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja formirana je kroz projekat „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ koji sprovode Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca i Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja. Mrežu čine: NVO Juventas, Udruženje Roditelji, Unija srednjoškolaca Crne Gore, NVO Pandora, Centar za prava djeteta Crne Gore, Pedagoški centar Crne Gore, Udruženje mladih sa hendikepom, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Mladi Romi, Forum mladi i neformalna edukacija, Defendologija, Centar za obuku i obrazovanje, NVO Prima, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omaldine sa smetnjama u razvoju-NARDOS.

Mreža NVO za borbu protiv nasilja nad djecom formirana je u sklopu projekta finansiranog od strane UNICEF-a, a čine je NVO Juventas, Defendologija, Centar za ženska prava, Udruženje Roditelji, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju-NARDOS, Centar za romske inicijative.

Zahvaljujući prilogu emitovanom na Dnevniku RTCG koji se odnosio na rezultate Juventasovog istraživanja o medijskoj pismenosti opšte populacije, javnost je u prilici da vidi školski primjer spinovanja. Tako je umjesto rezultata istraživanja, fokus priloga bio na metodologiji i načinu sprovođenja. Naravno, poželjno je da se svi mediji bave validnošću svih istraživanja koja se plasiraju javnosti, ali to ne znači da rezultate možemo staviti u drugi plan.

Podsjećamo, rezultati Juventasovog istraživanja pokazali su da je za 76,5 odsto građana važno da Javni servis bude nezavisan od bilo kakvih političkih uticaja, ali da svega 25,1 odsto ispitanika smatra da je RTCG zaista nezavisan. S druge strane, čak 36,8 odsto smatra da nije, a 25,1 odsto da je djelimično nezavisan.

Iako su dobijeni podaci važni i istovremeno zabrinjavajući, od menadžmenta, urednika ili članova Savjeta RTCG nismo dobili reakciju, već je u emitovanom prilogu izvršni direktor Ipsos stratedžik marketinga Vladimir Raičević komentarisao validnost istraživanja.

Prema njihovom mišljenju, jedan od upitnih aspekata istraživanja je činjenica da je sprovedeno telefonskom metodom, pri čemu Raičević ocjenjuje da je u pitanju zastarela praksa, koja je bila aktuelna 90-ih godina. Ipak, Ipsosovo istraživanje o položaju mladih u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine realizovano je putem telefonske ankete. Isti metod Ipsos je koristio i u istraživanju  stavova javnog mnjenja o LGBT osobama, koje je sproveo u februaru 2019. godine. Vjerujemo da su u Ipsosu telefonsku anketu koristili mnogo puta, te nam nije jasno zašto sada ocjenjuju da je u pitanju zastarela metoda.

Sljedeći aspekt koji RTCG i Raičević dovode u pitanje je dužina trajanja istraživanja. Tako direktor Ipsosa zaključuje da je loše što je Juventasovo istraživanje trajalo mjesec dana, jer se na taj način „hvataju različiti uticaji i efekti koji se dešavaju na javno mnjenje“. Međutim, poznato je da se stavovi i potrebe ispitanika ne formiraju u trenutku anketiranja, trajalo ono dva ili 30 dana,  već građani razvijaju mišljenje duže vrijeme, u slučaju odnosa prema medijima, kroz dugoročnije i kontinuirano izlaganje medijskom sadržaju.

Neumjesno je dovoditi u pitanje validnost Juventasovog istraživanja, s obzirom da naša organizacija ima decenijsko iskustvo u pripremi istraživanja stavova javnog mnjenja. Osim toga, kao što je rečeno u intervjuu, istraživanje je za potrebe Juventasa realizovao Centar za monitoring i istraživanje. U pitanju je jedna od najkredibilnijih organizacija koje se bave ispitivanjem stavova javnosti, a samu anketu su kreirali, sproveli i nadgledali eksperti i metodolozi sa dugogodišnjim iskustvom.

U prilogu je naglašeno da je ovo prvo istraživanje Juventasa o medijskoj pismenosti i da se ne bavi detaljno RTCG-om. Želimo da napomenemo da je ovo jedno od prvih istraživanja o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori. Istraživanje tretira navike crnogorskih građana o medijima, koje medije prate, kako ocjenjuju rad naših medija, da li prepoznaju prikriveno oglašavanje, govor mržnje, koliko su medijski pismeni itd. Svi rezultati biće prezentovani javnosti prema tematskim cjelinama i shodno zaključcima. Kada je u pitanju RTCG, istraživanjem smo ispitivali stav građana samo u odnosu na nezavisnost Javnog servisa. S obzirom da taj medij finansiraju građani, te da je njima odgovoran, a imajući u vidu da je nezavisnost propisana Zakonom o nacionalnom javnom emiteru i predstavlja preduslov za ostvarenje svih drugih standarda profesionalnosti, smatramo da je značajno što je upravo nezavisnost bila jedan od predmeta našeg istraživanja.

Nažalost, nismo dobili adekvatnu reakciju druge strane, kao ni naznaku na koji način će se odnijeti prema činjenici da tek svaki četvrti ispitanik smatra da je RTCG nezavisan. Umjesto da se ozbiljno analiziraju dobijeni podaci i shodno tome krerira odgovarajuća reakcija koja bi unaprijedila postojeće stanje, iz Javnog servisa smo dobili blijedi pokušaj manipulacije i očigledan primjer spinovanja. Skretanjem pažnje sa onoga što je suštinski bitno, te skraćivanjem i smještanjem izjava u specifičan kontekst, iz RTCG su pokušali ublažiti značaj i alarmantnost dobijenih podataka.

Ako im nije relevatno naše istraživanje, upravo Ipsosovo istraživanje iz decembra prošle godine pokazalo je da svega 22,5 odsto građana najviše povjerenja ima u Javni servis. Po pisanju medija, istraživanje je rađeno za potrebe RTCG, a Vijesti su objavile da je isto plaćeno oko 10 hiljada eura, te da nisu objavljeni svi uporedni podaci- o povjerenju i gledanosti crnogorskih televizija.

Svakako, ovim saopštenjem želimo da stavimo tačku na navedednu temu, uz nadu se da će Javni servis biti nezavisan i zadovoljiti potrebe i zahtjeve građana.

Šta je spinovanje?

Jedan od termina koji se prethodnih godina odomaćio u našem jeziku usled povećanja dijaloga o lažnim vijestima je spinovanje. Potiče od riječi spin, što znači okrenuti ili zavrtjeti, a označava skretanje pažnje javnosti na onu stranu koja odgovara pošiljaocu poruke. Moguće je spinovati tako što će pažnja s važnih događaja biti usmjerena na manje važne ili sa važnih aspekata jedne teme na manje važne aspekte iste teme.

 

 

NVO Juventas pozdravlja odluku Agencije za elektronske medije (AEM) o aktiviranju novih mjera roditeljske kontrole za programske sadržaje koji mogu štetiti razvoju maloljetnika.

Ova odluka naročito je značajna ako imamo u vidu rezultate Juventasovog istraživanja o medijskoj pismenosti opšte populacije na kojem je 73.9 odsto ispitanika odgovorilo da je maloljetnicima potrebno ograničiti pristup medijskim sadržajima koji nisu prilagođeni njihovom uzrastu, na bolji način nego što je to trenutno urađeno.  Svega 4.9 odsto građana smatra da ograničenja nisu potrebna.

Istraživanje je spovedeno od 22. novembra do 21.decembra prošle godine u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ koji sprovode Juventas i agencija MINA uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Podsjećamo, na osnovu odluke AEM-a, operatori medija u Crnoj Gori dužni su da za programske sadržaje koji mogu štetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika, u periodu od 6 do 23 sata, aktiviraju mjere roditeljske kontrole u vidu obaveznog pinovanja tih sadržaja.

Iako smo svjesni da ova mjera nije savršena, te da su često djeca vještija u rukovanju modernim tehnologijama od svojih roditelja, odluka AEM-a predstavlja značajan pomak u zaštiti maloljetnika od neprimjerenih sadržaja. Zbog toga je potrebno objasniti roditeljima zašto i na koji način mogu koristiti PIN zaštitu.

Ona je značajna iz više razloga jer se ovdje prepliću dvije dimenzije medijske pismenosti: pristup i analiza sadržaja. Pri konzumiranju medijskog sadržaja važno je analizirati koje vrijednosti se prikazuju i promovišu. S obzirom da su mediji agensi socijalizacije i da iz njih preuzimamo vrijednosti i stavove neophodno je posvetiti pažnju sadržajima kojima su maloljetnici izloženi. Određeni filmovi, rijaliti šou, pa čak i muzički programi često promovišu društveno nepoželjne i negativne vrijednosti, a djeca veoma lako mogu preuzeti modele ponašanja prezentovane u takvim sadržajima. Zbog toga se uvodi uobičajena mjera isticanja upozorenja da sadržaj nije primjeren određenom uzrastu (12, 14, 16, 18 godina), koji je ovim pristupom Agencije unaprijeđen. Tu dolazimo do drugog koncepta medijske pismenosti- pristupa, koji nije tako jednostavan. I pored upozorenja, djeca su nesmetano mogla pristupiti neprimjerenim sadržajima. Kada su u pitanju rijaliti šou programi, često je televizija uključena, a niko u porodici je ne gleda. Tada dolazi do sekundarne izloženosti sadržaju, odnosno program teče u pozadini dok je fokus djeteta na nečemu drugom. U tim slučajevima, mediji i dalje utiču na djecu, na manje ili više svjesnom nivou.. Pored toga imamo situaciju u kojoj roditelji i djeca zajedno gledaju neprimjerene sadržaje, pa je zbog toga ova mjera AEM-a, značajna i kao podsjetnik za roditelje, kako bi se zapitali da li zaista žele da njihova djeca prate određene programe.

Međutim, važno je naglasiti da je pored ovakvih ograničenja, u cilju ostvarenja dugoročnih efekata, neophodno raditi na edukaciji roditelja i djece, kao i sveukupnog stanovništva o medijskoj pismenosti i vrednovanju različitih medijskih sadržaja.

 Na osnovu Javnog poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviru projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’ raspisanog dana 18. januara 2019. godine, NVO Juventas kao nosilac projektne aktivnosti a u ime ralizatora projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“,  donosi

O D L U K U

o dodjeli finansijskih sredstava OCD

 

 

            I - Dodjelju se sredstva nevladinim organizacijama koje su registrovane u Crnoj Gori, a čiji su projekti učestvovali na Javnom pozivu za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviru projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’, objavljenom dana 18. januara 2019. godine:

 

NVO „Asocijacija Spektra“ – Podgorica

Naziv projekta: Akcija za TRANSformisanje škole

Konačna ocjena projekta: 264

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.750,00 eura

 

NVO „Omladinski kulturni centar Herceg Novi“ – Herceg Novi

Naziv projekta: Afirmativno znakovlje – korišćenje simboličkih znakova u promociji pozitivnih životnih vrijednosti i afirmativne akcije kao alatki za prevenciju vršnjačkog nasilja

Konačna ocjena projekta: 254

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.701,00 eura

 

NVO „SOS telefon za djecu i žene žrtve nasilja - Ulcinj“ – Ulcinj

Naziv projekta: Tolerancija je naš izbor

Konačna ocjena projekta: 248

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.070,00 eura

NVO „TNT“ – Podgorica

Naziv projekta: Imaj u vidu!

Konačna ocjena projekta: 247

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 7.425,00 eura

 

NVO „Djeca Crne Gore“ – Tuzi

Naziv projekta: Upoznajmo i prepoznajmo nasilje

Konačna ocjena projekta: 244

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.380,00 eura

 

NVU „Zinak“ – Podgorica

Naziv projekta: Upoznaj, prepoznaj i prijavi e-nasilje

Konačna ocjena projekta: 241

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 5.751,00 eura

 

NVO „Trening centar Taraba“ – Podgorica

Naziv projekta: Teatrom protiv vršnjačkog nasilja

Konačna ocjena projekta: 237

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 6.647,00 eura

 

NVO „Monitorov centar za medije i demokratiju“ – Podgorica

Naziv projekta: MIROVNO (Medijske i romske organizacije o vršnjačkom nasilju u obrazovanju)

Konačna ocjena projekta: 222

Trajanje projekta: 6 mjeseci

Odobreni iznos finansijskih sredstava: 5.460,00 eura

 

II – Ova Odluka objavljuje se na zvaničnoj web stranici NVO Juventas (www.juventas.co.me)

Obrazloženje

 

NVO Juventas kao nosilac projektne aktivnosti na projektu „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ a koji zajednički realizuje sa Udruženjem Roditelji, Unijom srednjoškolaca Crne Gore i Centrom za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, podržanom od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, dana 18.01.2019. godine raspisala je Javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova. Ciljevi javnog poziva su:  Osnaživanje i izgradnju kapaciteta OCD; Doprinos kreiranju adekvatnih mehanizama za borbu protiv vršnjačkog nasilja i njegovu prevenciju od strane institucija; Podsticanje učešća OCD u procesima kreiranja politika vezanih za temu vršnjačkog nasilja.

Predmet Javnog poziva je raspodjela finansijskih sredstava nevladinim organizacijama radi implementacije projekata u minimum jednoj od prioritetnih oblasti, i to:

  1. Prevencija vršnjačkog nasilja
  2. Učenici kao kreatori sadržaja u borbi protiv vršnjačkog nasilja
  3. Umrežavanje i zajedničko djelovanje OCD i lokalnih zajednica i drugih institucija
  4. Jačanje i promocija postojećih mehanizama
  5. Kvalitetan i efikasan rad sa počiniocima i žrtvama vršnjačkog nasilja

 

Javnim pozivom naznačeno je da ukupan iznos predviđen za sub-grantiranje iznosi 54.000,00 eura te da podnosioci projekata mogu dostaviti projekte sa iznosom budžeta od 5.000 do 9.000 eura. Takođe, javnim pozivom je predviđeno da će biti finansirano minimum šest projekata ili da će biti finansirani projekti do iscrpljena predviđenih sredstava. Na rezervnoj listi za finansiranje projekata nalazi se NVO „Operosa“ sa projektom „Young and opera protiv vršnjačkog nasilja“.

Javnim pozivom propisano je da, uz prijavni obrazaca, nevladine organizacije treba da dostave i kopiju registracije organizacije, kopiju Statuta organizacije i kopiju bilansa stanja i bilans uspjeha organizacije za prethodnu godinu. Takođe, Javnim pozivom je propisano i da nevladina organizacija koja aplicira na isti mora biti registrovana u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama, najmanje godinu dana prije raspisivanja ovog konkursa, da ima sjedište u Crnoj Gori te da je tokom prethodne godine imala ukupan budžet veći od 10 000 EUR.

Organizacije koje su korisnice sredstava u okviru IPA 2016 Programa za civilno društvo (Civil Society Facility) nijesu mogle učestvovati na ovom pozivu. Ovo ograničenje se odnosi na organizacije koje su nosioci projekata podržanih kroz IPA 2016 CSF, kao i na partnerske organizacije.

Svu potrebnu dokumentaciju potrebno je bilo dostaviti lično ili poštom na adresu NVO Juventas (Ulica Omladinskih brigada 6, 81 000 Podgorica) kao i na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Rok za dostavljanje projekata istekao je 18. februara 2019. godine u 12.00h

Komisija za raspodjelu finansijskih sredstava je održala tri sjednice. Na prvoj sjednici Komisije, održanoj 20. 02. 2019. godine Komisija je otvorila blagovremeno pristigle zapečaćene koverte te konstatovala da je ukupno blagovremeno pristiglo 18 projektnih apliakcija. Neblagovremeno pristiglih projektnih aplikacija nije bilo.

Nakon administrativne i tehničke provjere konstatovano je da 3 organizacije ne isunjavaju uslove propisane Javnim pozivom a koje se odnose na minimalni godišnji budžet koji iznosi 10.000 eura, i to:

NVO „Ka zvijezdama – Ad Astra“ – Podgorica; NVO „Udruženje psihologa Crne Gore“ – Podgorica; NVO „Ruka prijateljstva“ – Podgorica.

Na drugoj sjednici Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava, održanoj 24. 02. 2019. godine detaljno su razmatrane pristigle aplikacije i ocjenjivane shodno ranije objavljenim kriterijumima za evaluaciju projekata. Projekti su ocjenjivani na način što su ih članovi komisije pojedinačno razmatrali i ocjenjivali a nakon toga su pojedinačne ocjena sabirane te je zbirna ocjena činila konačnu ocjenu projekta.

Projekti su rangirani na sljedeći način: NVO „Spektra“ – Akcija za TRANSformisanje škole; NVO „Omladinski kulturni centar Herceg Novi“ - Afirmativno znakovlje – korišćenje simboličkih znakova u promociji pozitivnih životnih vrijednosti i afirmativne akcije kao alatki za prevenciju vršnjačkog nasilja;  NVO „SOS telefon za djecu i žene žrtve nasilja - Ulcinj“ -  Tolerancija je naš izbor; NVO „TNT“ – Imaj u vidu;  NVO „Djeca Crne Gore“ – Upoznajmo i prepoznajmo nasilje; NVU „Zinak“ – Upoznaj, prepoznaj i prijavi e-nasilje; NVO „Trening centar Taraba“ – Teatrom protiv vršnjačkog nasilja; NVO „Monitorov centar za medije i demokratiju“ – MIROVNO (Medijske i romske organizacije o vršnjačkom nasilju u obrazovanju);

NVO „Operosa“ – Young and opera protiv vršnjačkog nasilja; NVO „Savez za djecu i mlade Kuća“ - Analiza primjene Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja– prevencija i suzbijanje vršnjačkog nasilja; NVO „Građanski kreativni centar“ – The Klub; NVO „Ante Portas“ – Moja škola bez nasilja; NVO „Multimedijalni studio Bijelo Polje – Ukaži na problem budi hrabar; NVO „Sindikat prosvjete“ – Otvorena škola – bezbjedna zona; NVO „Agora“ - TASK (Tolerancija, Aktivizam, Solidarnost, Kreativnost).

Na trećoj sjednici Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava, održanoj 01 .03. 2019. godine napravljeni su prijedlozi izmjena u pristiglim budžetima i poslati na razmatranje i potvrdu podnosiocima projekata. Komisija za raspodjelu sredstava je Odluku o konačnoj rang listi donijela jednoglasno i kao takvu predložila Juventasu, nosiocu projektne aktivnosti, koji je istu usvojio i na osnovu toga donio ovu Odluku.

Sve nevladine organizacije koje su učestvovale u Javnom pozivu mogu u roku od 7 dana od dana objavljivanja Odluke tražiti uvid u evaluacione liste Komisije za raspodjelu finansijskih sredstava i izjaviti žalbu na bodovanje Komisije.

 

 

 

 

 

Nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način konzumiraju medijski sadržaj, a medijska pismenost treba da postane obavezan predmet za srednjoškolce.

To je, povodom dvodnevnog treninga za nastavnike/ce, koji je organizovala nevladina organizacija Juventas u okviru projekta “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, ocijenila profesorica književnosti Božena Jelušić.

Jelušić, koja je bila jedan od predvača na treningu, kazala je da je situacija Crne Gore specifična, jer predmet medijske pismenosti postoji već 11 godina kao izborni predmet u gimnazijama, ali da nije, kako je ocijenila, napravljen suštinski pomak.

„Za tih deset godina nije se uradilo ono što je suštinski, da to postane obavezan predmet za sve srednjoškolce i da se na prilagođen način uvede u osnovne škole. Crna Gora je propustila stratešku prednost koju je imala u odnosu na sve ostale države, ne samo regiona“, rekla je Jelušić.

Ona je poručila da je kritičko promišljanje, nakon pojave fenomena lažnih vijesti, jedini način da se sačuva integritet.

„Novi mediji i nove medijske tehnologije, koje se nisu se samo pokazali kao sredstvo koje nam olakšava život, što objektivno jesu, već su se pokazali kao mogući oblici kompromitacije bilo kog života u demokratskom društvu, samodemokratskog građanstva, pitanja javnog mnjenja, kredibiliteta svih odlika, a najzad i samih izbora na bilo kom nivou“, navela je Jelušić.

Ona je kazala da je pojam medijske pismenosti širi od sposobnosti čitanja, govorenja i slušanja, i da u sadašnjem trenutku, kako je rekla, podrazumijeva informacionu pismenost.

„U obilju informacija, zapravo je bitna navigacija, odnosno kako doći do informacija, da li su one kredibilne, kako ih koristiti, da li su one plagijat. Zatim su važne digitalne kompetencije, koje će nam omogućiti tu vrstu pretrage i korišćenja. Medijska pismenost je vrlo važna zbog toga što je pitanje transpozicije i reprezentacije suština, nikada ono što nam se plasira putem medija nije empirijska stvarnost“, navela je Jelušić.

Ona je istakla da nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način kozumiraju medijski sadržaj.

„Vi morate da se sprijateljite sa medijima. Ne treba da pobjegnete od činjenice da je smartfon takođe alatka obrazovna. Umjesto da se predstavljate kao neko ko brani i ko se distancira od toga, vi idete u susret tehnološkom izazovu i pokušavate da učenicima, na primjeru novih medija, usadite svijest i da je svaka medijska poruka konstruisana i da je korišćen jezik medija“, poručila je Jelušić.

Ona je kazala da je svaka medijska poruka nosi određen sistem vrijednosti i ideologiju, kao i da ima svoju svrhu, koju učenici, kako je pojasnila, treba da shvate u cilju usvajanja kritičkog pristupa prema medijima.

„Kada se to shvati i kada se učenik na taj način pozicionira, postavljajući uvijek kritička pitanja, dobija ono što je u svim obrazovnim sistemima širom svijeta najbitnije, a to je kritičko mišljenje, učenje za cio život i kako se uči“, rekla je Jelušić.

Ona je ocijenila da uvođenje medijske pismenosti nije značajno samo sa stanovišta te oblasti, već sa aspekta „ozdravljenja i prilagođavanja obrazovnog sistema“.

„Moja je pretpostavka, kao nastavnice koja se time bavila deset godina, da bi PISA rezultati testiranja u Crnoj Gori bili neuporedivo bolji, ukoliko bi imali više predmeta koji na drugačiji način pristupaju bazama znanja i koji koriste simulaciju, predstavljanje, multitasking i sve metode koje koriste moderni mediji. Djeca ne razmišljaju više na način na koji je razmišljala moja generacija, ne misle linearno i upravo zbog toga su im potrebni nastavnici sa drugačijim pristupom“, pojasnila je Jelušić.

Jelušić je kazala da predmet medijske pismenosti predstavlja aktivni odnos prema izazovima koje treba inovirati, a da škola, kako je istakla, mora razvijati etiku kod djece i mladih, jer ta institucija nije samo obrazovna institucija, već i vaspitna.

„Demokratsko građanstvo i demokratsko društvo moraju pokušati da sačuvaju i medije i publiku, kao i publiku koja je u stanju da to prepznaje. Mora se obezbijediti prostor za kredibilnu javnu debatu, koja, bez medijske pismenosti, neće biti moguća. Kada vidite da vam tehnologija pruža mogućnost da od društva napravite zvjerinjak, onda vam je jasno da morate i školom i kućom i vaspitnim radom, da uvodite neku vrstu etičkog imperativa, kada su u pitanju mediji“, rekla je Jelušić.

Nezavisni medijski ekspert, Duško Vuković, koji je bio jedan od predavača na treningu, smatra da svi građani treba da budu medijski pismeni, ukoliko žele da funkcionišu kao slobodni ljudi u demokratskom društvu.

„Da bi mogli da donosimo odluke, koje su važne za nas kao pojedince, za naše porodice, neki naš biznis i zajednicu, mi moramo da imamo dobre informacije. Moramo znati da su te informacije tačne i da su stavljene u odgovarajući kontekst. Mediji moraju biti lojalni svojoj publici, a ne vlasnicima i političkim partijama, koje eventualno finansiraju te medije“, istakao je Vuković.

On je kazao da je važno da građani objektivno sagledaju medije i sadržaj koji distrubuiraju.

„Kroz reklame, kroz razne druge sadržaje, svi oni kojima je stalo do novca, a ne do edukacije djece, nudiće razne vrste šarenih laži, jer je njihov cilj profit. Važno je naučiti djecu da prepoznaju kada im neko nudi nešto, ne zato što je to dobro za njih, već zato što želi da zaradi na njima. Djecu ne možemo odvojiti od igara i svega što nude savremeni mediji, ali ih možemo naučiti da prihvataju sadržaj na jedan drugačiji način“, naveo je Vuković.

On je kazao da crnogorsko društvo mora težiti većem stepenu medijskog opismenjavanja, kako bi građani bili manje podložni manipulacijama.

„Oni koji imaju moć, imaju tendenciju da manipulišu, kako ne bi izgubili tu moć i ne žele da ona bude kontrolisana. Mi, koji želimo da živimo u demokratkom sistemu, moramo težiti ka tome da tu moć ograničimo na ono što je organičeno Ustavom i zakonom i upravo zbog toga su nam potrebni mediji. Ne mediji koji će manipulisati nama, već mediji koji će kontrolisati one koje imaju moć“, rekao je Vuković.

Projekt asistent u NVO Juventas,  Mićan Andrijašević, kazao je da je cilj treninga za nastavnike izgradnja kapaciteta nastavnog osoblja kako bi bili, kako je pojasnio, u mogućnosti da predaju medijsku pismenost kao izborni predmet za drugi ili treći razred gimnazije.

„Cilj obuke je i izgradnja mreže  za promociju medijske pismenosti u sistemu obrazovanja i moguće unapređenje, kao i to da li će to biti medijska pismenost kao obavezni predmet ili medijska pismenost kao izborni predmet u srednjim stručnim školama“, rekao je Andrijašević.

Kako je ukazao, istraživanje NVO Juventas pokazuje da medijska pismenost nije dovoljno zastupljena u školama.

„Svake godine je broj zainteresovanih učenika manji i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se taj stepen zainteresovanosti podigao i kako bi što veći broj učenika, ali i nastavnika shvatili značaj medijske pismenosti“, naveo je Andrijašević.

On je ocijenio da je značaj medijske pismenosti u tome da ta vještina pravi aktivne, odgovorne i zrele građane, a samim tim i, kako je naveo, odgovorne, aktivne medije „koji će svoj posao raditi odgovorno i etično, pa će ti odgovorni i aktivni građani to od njih i zahtijevati“.

„Trenutno je situacija takva da, prema našem istraživanju opšte populacije, njihovim potrebama, građani i građanke nisu u potpunosti zadovoljni medijskom scenom u Crnoj Gori. Ocjena skoro polovine stanovništva je da naši mediji nisu nezavisni, da mediji iskrivljuju stvarnost i biraju događaje“, kazao je Andrijašević.

Zbog toga je, kako je ocijenio, značajno dodatno medijski opismeniti građane kako bi znali na koji način mogu da zahtijevaju i šta da zahtijevaju od medija.

„To je značajno jer ako imate odgovorne građane i odgovorne medije, to znači da idete ka demokratski izgrađenom društvu i to je krajnji cilj svih ovih aktivnosti“, istakao je Andrijašević.

Profesor u Školskom centru ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, Ljubomir Radosavljević, očekuje, kako je kazao, da medijska pismenost bude dosta zastupljenija u školama, jer je ona đacima definitivno potrebna da znaju raščlaniti medijske poruke kojima ih bombarduju medji.

„Iako su mediji dostupni na sve načine i kroz mobilne telefone, internet i stvarno su sveprisutni, time su i daleko izloženiji opasnosti upravo od lažnih vijesti i medijske propagande“, rekao je Radosavljević.

On smatra da bi u školama trebalo uvesti predmet medijske pismenosti i to, kako je rekao,  ne samo u gimnaziji, gdje je već postojao, „već i u stručnim školama jer je mladim ljudima potrebno  da znaju sami raščlaniti pravu istinu, provjeriti informaciju iz više dostupnih medija i aspekata“.

 

Vršnjačko nasilje se ne tiče samo pojedinaca, već ima duboke društvene korjene i zbog toga suzbijanje mora uključivati širu društvenu akciju i napore svih, a kada je o tom problemu riječ, pomoć i edukaciju treba pružiti žrtvi, ali i počiniocu.

To je ocijenjeno na treningu za članice mreže nevladinih organizacija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, koji je organizovan u okviru projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, a koji realizuju Juventas, Udruženje Roditelji, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnom i regionalnom razvoju.

Predavačica na treningu, Ivana Sekol, sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osjeku, smatra da se vršnjačko nasilje ne tiče samo pojedinaca, počinilaca i žrtava, već je, kako je dodala, to problem koji ima duboke društvene korjene.

„Samim tim, njegovo suzbijanje mora uključivati širu društvenu akciju i napore svih nas. Stanje na terenu u Crnoj Gori pokazuje da su u zadnjih 10-ak godina učinjeni značajni koraci, kada je riječ o pokušaju zaštite djece i mladih od nasilja. Čini se da se većina tih napora odnosi na zaštitu djece od nasilja u porodici, a napori preveniranja takvih oblika ponašanja u školama su u začetku“, navela je Sekol.

U Hrvatskoj, kako je dodala, postoje slični napori kao i u Crnoj Gori da se prevenira vršnjačko nasilje.

„Cijela priča je počela sa UNICEF-ovim programima „Stop nasilju među djecom u školama“. Taj program pokušava ciljati na škole kao cjeline, djelovati na školu kao ustanovu, na razred kao grupu, na pojedine počinioce nasilja i žrtve. Taj program je implementiran u brojnim školama i rezultati su pokazali da pozitivnih učinaka ima. Pitanje je koliko i do koje mjere se ti programi, jednom implementirani, nastavljaju primjenjivati sistematski i kontinuirano, kada UNICEF prestane evaluirati taj program“, istakla je Sekol.

Koordinatorka programa u NVO Juventas, Maja Marković, podsjetila je da je istraživanje te organizacije, prije nekoliko mjeseci, pokazalo da je svako četvrto dijete prošle školske godine bilo žrtva vršnjačkog nasilja ukazujući da je taj problem u Crnoj Gori evidentan.

„Civilni sektor je tu da zagovara promjene i da pokuša da ponudi konkretne preporuke. Zbog toga se organizuju ovi treninzi, koji služe za jačanje kapaciteta članica mreže. Jako je bitno da svi koji se bave problemom vršnjačkog nasilja, dobro poznaju osnove, da znaju koji je to razvojni proces djeteta, koje su vrste i posljedice vršnjačkog nasilja“, rekla je Marković.

U borbi protiv vršnjačkog nasilja, kako smatra, civilni sektor može mnogo, ali samo, kako je kazala, u saradnji sa institucijama.

„Tu prije svega mislim na obrazovne institucije. Vršnjačko nasilje nije organičeno samo na škole, ali je činjenica da ga u školama ima u velikoj mjeri i da ga je u školama najlakše identifikovati i prevenirati“, navala ja Marković.

Predsjednik NVO Pandora iz Herceg Novog, Aleksandar Jerotić, ukazao je da vršnjačkog nasilja ima mnogo, da se ono ispoljava na više načina i da je najčešći i „najbrutaliniji“ vid nasilja fizičko.

„Danas je u porastu internet nasilje, koje se dešava u školskoj zajednici, a zapravo se ne dešava u školi kao školi. Djeca budu izvrgnuta porugama. Snimak, na You Tube-u, pregleda mnogo ljudi i to prelazi granice škole i širi se na grad i cijelu okoliniu“, objasnio je Jerotić.

On smatra da je veoma važno raditi na prevenciji vršnjačkog nasilja.

„Održavamo tribine, radionice za djecu, vršnjačke edukacije. Država je sprovela program da se djeca upoznaju sa onim što se smije i onim što se ne smije. Crna Gora ima dobar Zakon, ali implementacija nije na zadovoljavajućem nivou. Borimo se da implementacija bude jača i da napravimo da postoji osvješćenost kod pedagoških radnika i roditelja“, rekao je Jerotić.

Prema njegovim riječima, mora da postoji saradnja škole, roditelja i svih drugih institucija, a potrebno je da se, kako smatra, utvrdi pojedinačna odgovornost.

„Prebacivanje problema sa jednih na druge je stvar kolektivne odgovornosti i tada se gubi individualna odgovornost. Mora se utvrditi lična odgovornost da bismo mogli rješavati problem. Jer, kada se utvrdi odgovornost, onda će tačno da se zna ko šta treba da radi i šta je čiji posao“, rekao je Jerotić.

On smatra da nasilje često proističe iz porodice i da pomoć i edukaciju treba pružiti žrtvi, ali i počiniocu.

„Djeca, u nekim porodicama znaju za fizičko nasilje, kao za jedini način rješavanja problema. Ona to prenose dalje u školsko okruženje. Nakon bilo kog vršnjačkog nasilja pomoć i edukaciju treba pružiti kako žrtvi, tako i počiniocu. Jer ako ne pomogneš onome ko radi nasilje, on će smatrati da je to opravdano i nastavićea sa vršenjem nasilja“, objasnio je Jerotić.

Psiholog, Dušica Dubljević, pojasnila je da vršnjačko nasilje može da ostavi različite posljedice u zavisnosti od toga koliko ono traje i od ličnosti djeteta koje trpi nasilje.

„Nekada se posljedice vršnjačkog nasilja ne vide odmah. Najčešće posljedice su promjene u ponašanju, uznemirenost, povlačenje u sebe, agresivnost. Nažalost, nekad može da dođe do ozbiljnijih posljedica, pada u postignuću u školi, bježanja sa časova i različitih devijantnih ponašanja. A najgori ishod može da bude i samoubistvo“, ukazala je Dubljević.

Ona je objasnila da se uglavnom reaguje kada se desi fizičko nasilje, zbog toga što je ono najvidljivije.

„Ali psiholozi uvijek apeluju na taj nevidljivi dio. Svako nasilje, bilo da je fizičko, verbalno, socijalno, seksualno, ekonomsko, sajber, kojeg je sve više, nosi u sebi psihičko nasilje. I zbog toga se treba mnogo više pozabaviti posljedicama koje se ostavljaju na emocionalni razvoj, a nažalost mi kao sredina reagujemo tek na fizičko nasilje“, rekla je Dubljević.

Mrežu nevladinih organizacija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, koja je formirana u okviru projekta „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“, čine nevladine organizacije iz sve tri crnogorske regije, a ima za cilj koordinisan i starteški pristup rješavanju problema vršnjačkog nasilja.

 

U okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ do sada je u crnogorskim srednjim školama realizovano deset od ukupno 30 planiranih panel diskusija na kojima je učestvovalo preko 290 učenika/ca.

Projekat sprovode Juventas i agencija MINA uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Panel diskusije imaju za cilj da se mladi upoznaju sa konceptom medijske pismenosti, analizom i evaluacijom medijskog sadržaja, tehnikama i aspektima medijske pismenosti, ali i prirodom medija uopšte, kao i da se diskutuje o navikama i potrebama srednjoškolaca kada je u pitanju ova oblast.

Pored toga, učenici su imali priliku da razgovaraju sa novinarima i urednicima agencije MINA o prirodi i značaju agencijskog novinarstva, ali i o medijskoj sceni u Crnoj Gori.

Projektni tim je posjetio sljedeće srednje škole:

  1. Ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica
  2. Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica
  3. Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica
  4. Srednja stručna škola „Sergije Stanić“ Podgorica
  5. Srednja stručna škola Nikšić
  6. Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić
  7. Ekonomsko-ugostiteljska škola Nikšić
  8. Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad
  9. Gimnazija Cetinje
  10. Srednja stručna škola Cetinje

 

Država mora što prije uložiti napore u pravcu jačanja preventivnih navika kod mladih, kao i povećati svijest o mogućim posljedicama rizičnog ponašanja, a neophodno je i pružiti podršku roditeljima, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, kazao je da je 38.1 odsto mladih navelo da se osjeća pod stresom svakodnevno ili više puta nedeljno, u okviru istraživanje o zdravlju mladih i njihovim navikama, sprovedeno među učenicima I, II i III razreda srednjih škola.

„Stručna podrška nije dovoljno prisutna. U prilog tome, ide podatak da se tek jedan odsto srednjoškolaca obraća za pomoć školskom psihologu, a tek se 0,4 odsto nekada obratilo za pomoć Savjetovalištu za mlade koje funkcioniše u okviru primarne zdravstvene zaštite“, kazao je Dašić.

On je rekao da taj podatak ukazuje da su psihološko-pedagoške službe u školama i savjetovališta za mlade, nejednako i nedovoljno razvijene, a da se mladi, kako je naveo, oslanjaju isključivo na podršku porodice i prijatelja.

„Zabrinjava i podatak da šest odsto mladih navodi da su više puta koristili sedative, dok njih 10,8 odsto navodi da je probalo jednom u svom životu neki lijek za snižavanje stresa. Što znači da skoro 17 odsto ispitanika je probalo neki od sedativa. Podatak iz ESPAD istraživanja iz 2015 godine, govori da je deset odsto šesnaestogodišnjaka navelo da je probalo neki od sedativa“, istakao je Dašić.

On je rekao da 43.7 odsto ispitanika, koji su naveli da koriste sedative, a nisu im propisali ljekari, odgovorili su da do te grupe ljekova dolaze iz kućne apoteke, dok 17.6 odsto kupuje od prodavca koji ne traži recept“, rekao je Dašić.

On je poručio da je neophodno da roditelji drže ljekove iz grupe sedativa van domašaja djece, a da bi ustanove koje izdaju te ljekove bez recepta, kako je istakao, trebale poštovati pravne regulative.

Prema njegovim riječima, 7,8 odsto mladih navelo je da je nekada probalo neku psihoaktivnu supstancu, dok nešto više od polovine ispitanika poznaje nekog iz bliskog okruženja ko koristi psihoaktivne supstance.

„75 odsto mladih navelo je da je probalo alkohol, dok je 38 odsto mladih navelo da je probalo neki od duvanskih proizvoda. Svaki deseti učenik svakodnevno aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda. Dok više od polovine korisnika duvana, u populaciji I,II, III razred srednje škole, koristi više od pet cigareta dnevno, što ukazuje na značajnu zavisnost i ozbiljno ugrožavanje zdravlja“, naveo je Dašić.

On je ocijenio da je neophodno što prije uložiti napore u pravcu jačanja preventivnih navika, kao i svijesti o mogućim posljedicama rizičnog ponašanja, jer je prevencija, kako je rekao, mnogo jednostavnija i jeftinija za razliku od liječenja.

„Naša poruka je da se treba mladima posvetiti dužna pažnja, poboljša ponuda za svrsishodnije i zanimljivije korišćenje slobodnog vremena, poboljša učešće mladih u odlučivanju. Potrebno je jačati preventivne i tretmantske službe, ali i dati podršku roditeljima“, poručio je Dašić.

 

 

 

NVO Juventas raspisuje poziv za dostavljanje prijedloga projekata za dodjelu malih grantova u okviu projekta ‘’Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama’’ koji zajednički realizuju Udruženje Roditelji, NVO Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore I Centar za podršku logalnog I regionalnog razvoja.

 

Ciljevi konkursa su:

  1. Osnaživanje i izgradnju kapaciteta OCD;
  2. Doprinos kreiranju adekvatnih mehanizama za borbu protiv vršnjačkog nasilja i njegovu prevenciju od strane institucija;
  3. Podsticanje učešća OCD u procesima kreiranja politika vezanih za ovu temu.

Ukupan iznos sredstava koja će biti distribuirani u okviru ovog poziva iznosi 54.000,00 EUR. Predviđena visina grantova iznosi od 5 000 do 9 000 eura.

 

Rok za predaju prijedloga projekata u štampanoj i elektronskoj formi je 18. februar 2019. godine do 12.00h.

Ukoliko imate neka pitanja vezana za pravila prijavljivanja, oblasti u kojima projekti treba da budu realizovani ili neko drugo pitanje vezano za konkurs, možete ih poslati na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.  najkasnije do 05. februara.

Više informacija o prioritetnim oblastima, ciljevima poziva, načinu prijave I ostalim detaljima možete naći u Vodiču za pijavljivanje na konkursVODIČ

 

 

Within the project ``At-risk Youth Social Empowerment`` supported by the European Union and implemented by following organisations: Juventas (Montenegro)-project coordinator, HOPS (Macedonia), ARSIS (Albania), Prevent (Serbia), Margina (Bosnia and Herzegovina), Labyrinth (Kosovo), Foundation SHL (Germany).

Problems that are analysed through this project and that are dealt with in different policy papers will be further elaborated and adapted for wider audiences, in order to increase public awareness on human rights and social issues of youth at risk (youth in conflict with the law, youth who use drugs, youth leaving alternative care, youth from disadvantaged families, youth with street experience) that need joint engagement of citizens and governmental institutions, as well as CSOs in order to be resolved, possibly with professional actors and real life situations of youth directly. The movie would be translated and broadcasted on televisions with national frequency in each WB country, with possible showings in other events too: festivals, theatres, cultural centres.

The video should be focused on raising awareness about the importance of the social inclusion of the at risk youth using different audio-visual tools. It should, at the same time, be able to provoke higher cognitive and emotional engagement of the audience which is expected to be consisted of young people, state authorities, education institutions, social care institutions, parents, media, civil society organisations and general public.

 

If you are a group of professionals, organisation or company active in the area of video production and you would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in raising awareness about the threat of social exclusion of at-risk youth, please apply with a cover letter, CV of organization or company along with CVs of people involved, maximum one page document describing your idea and financial offer by email quoting the position “Call for submission of offers for the production of a theatre play within At Risk Youth Social Empowerment project” to the following address:

Download Terms of reference for the production of a video

 

Fax: +3820657098

 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

 

Terms of reference for the production of a theatre play

 

Within the project ``At-risk Youth Social Empowerment`` supported by the European Union and implemented by following organisations: Juventas (Montenegro)-project coordinator, HOPS (Macedonia), ARSIS (Albania), Prevent (Serbia), Margina (Bosnia and Herzegovina), Labyrinth (Kosovo), Foundation SHL (Germany).

The theatre play should be focused on raising awareness about the importance of the social inclusion of the at risk youth using different audio-visual tools of the performance art. It should, at the same time, be able to provoke higher cognitive and emotional engagement of the audience which is expected to be consisted of young people, state authorities, education institutions, social care institutions, parents, media, civil society organisations, etc. The final product should be quality produced play with the capacities to raise awareness about the treat of social exclusion of at risk youth and to put focus to the necessity of dealing with this issue in a more determined way.

Download: Terms of reference for the production of a theatre play

If you are a group of professionals, organisation or company active in the area of theatre art and you would like to contribute to delivering of long-lasting, positive changes in raising awareness about the threat of social exclusion of at-risk youth, please apply with a cover letter, CV organization/company along with CVs of people involved, proposed methodology, script and financial offer by email quoting the position “Call for submission of offers for the production of a theatre play within At Risk Youth Social Empowerment project” to the following address:

Fax: +3820657098

 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

Svaki deseti učenik prvog, drugog i trećeg razreda srednje škole aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, a 75,5 odsto ih je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje je sprovedeno među učenicima prvog, drugog i trećeg razreda 41 srednje škole u 16 crnogorskih opština od 1. oktobra do 1. novembra na uzorku od 2.371 učenika i učenice, a predstavljeno je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, koji je NVO Juventas, organizovao uz podršku Ministarstva sporta.

Saradnik na javno-zdravstvenim programima u NVO Juventas, Jovan Dašić, ocijenio je da rezultati istraživanja ukazuju na zabrinutost u domenu zdravlja mladih.

„Nadam se da će istraživanje biti snažan apel na zdravstveni sistem u cilju pojačanog ulaganja u preventivne programe iz zdravstvene brige o mladima“, istakao je Dašić.

On je kazao da su se, kada su u pitanju faktori rizika po zdravlje mladih, posebno osvrnuli na konzumaciju duvana, alkohola i narkotika.

„Tako svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, dok više od polovine mladih korisnika duvana popuši više od pet cigareta dnevno. Ukoliko se osvrnemo na upotrebu alkohola, 75,5 odsto mladih navodi da je probalo alkohol u prosjeku sa 13 godina, dok 7,8 odsto učenika navodi da je probalo neku psihoaktivnu supstancu“, rekao je Dašić.

On je kazao da više od polovine učenika poznaje nekoga iz bliskog okruženja mladog ko je korisnik određenih psihoaktivnih supstanci.

„Istraživanje je pokazalo da se više od jedne trećine mladih, 38,1 odsto, osjeća pod stresom svakodnevno, a nezanemarljiv je broj mladih koji imaju iskustva sa ljekovima za snižavanje anksioznosti, stresa i napetosti“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, mladi se o temama koje ih interesuju najčešće informišu putem interneta, društvenih mreža i televizije.

„Njihovu pažnju treba usmjeriti putem tih komunikacionih kanala, ali i obučenih vršnjačkih edukatora, na odabir predmeta Zdravi stilovi života i na postojeće službe podrške u domovima zdravlja“, ocijenio je Dašić.

On je ukazao da su, u okviru projekta, radili na promociji savjetovališta koja funkcionišu u okviru domova zdravlja, i zajedno sa srednjoškolcima, kako je pojasnio, izradili preporuke za unapređenje rada programa savjetovališta za mlade.

Šefica Odjeljenja za empirijska istraživanja u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Milena Nikolić, kazala je da podaci istraživanja ukazuju na to da 67,8 odsto učenika prvog, drugog i trećeg razloga srednjih škola najčešće svoje slobodno vrijeme provodi tako što koristi internet ili društvene mreže.

„Na drugom mjestu, kao najčešća aktivnost koju upražnjavaju u svoje slobodno vrijeme, jeste druženje sa vršnjacima van škole, što najčešće podrazumijeva odlaske u kafiće. Da u svoje slobodno vrijeme najčešće čitaju knjige navodi svaki deseti učenik, a da u svoje slobodno vrijeme najčešće posjećuju kulturne događaje, navodi svega 1,8 odsto učenika“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da više od tri sata dnevno na internetu provodi skoro polovina anketiranih učenika, a više od pet sati dnevno provodi svaki četvrti učenik, odnosno 24,7 odsto ispitanika.

„Da više puta nedeljno ili svakodnevno ostaje budno do kasno, navodi više od polovine ispitanika, odnosno 56,7 odsto“, kazala je Nikolić.

Istraživanje je, kako je rekla, pokazalo da 38,1 odsto ispitanika navodi da je više puta nedeljno ili svakodnevno pod stresom, a da skoro nikada nije pod stresom, kako je kazala, navodi svaki četvrti ispitanik.

„Najčešći razlozi zbog kojeg učenici navode da se osjećaju da su pod stresom odnose se na obaveze u školi, njih 61,1 odsto, emotivni ili ljubavni problemi 23 odsto, 11 odsto navodi da se osjećaju pod stresom zbog porodičnih odnosa“, navela je Nikolić.

Ona je kazala da je istraživanje pokazalo da, ukoliko im je potrebna psihološka i emocionalna podrška, ukoliko osjećaju da su pod stresom, ispitani učenici/ce najčešće navode da se za pomoć obraćaju roditeljima.

„Ovaj odgovor daje 47,5 odsto ispitanika. 27,1 odsto ispitanika navodi da se u slučaju ovakvih problema najčešće za pomoć obraća drugu ili drugarici, dok 0,4 odsto navodi da se obraća za pomoć Savjetovalištu za mlade ili domu zdravlja“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da skoro polovina anketiranih učenika/ca ne zna da savjetovalište postoji, a da 93 odsto navodi da nikad nije posjetilo savjetovalište za mlade pri domovima zdravlja.

„Da su nekad koristili tablete za smirenje navodi 16,8 odsto ispitanika. Među onima koji navode da su nekad koristili ovu vrstu ljekova, gotovo polovina kaže da ih nabavlja tako što ih uzima iz kućne apoteke, jer ih koristi neko od porodice, a 17,6 odsto navodi da ih kupuju kod prodavca koji ne zahtjeva recept“, navela je Nikolić.

Prema njenim riječima, 39 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neki duvanski proizvod, „a prvu cigaretu najčešće u prosjeku probaju sa 13 godina“.

„Svaki deseti učenik aktivno konzumira neki od duvanskih proizvoda, i više od polovine onih koji su aktivni konzumenti duvanskih proizvoda, zapale više od pet cigareta dnevno“, rekla je Nikolić.

 75 odsto ispitanika, kako je kazala, navodi da su probali alkohol.

„Anketirani učenici su u prosjeku probali alkohol prvi put sa 13 godina. Svaki deseti učenik navodi da konzumira alkohol više puta nedeljno ili svakodnevno. 7,8 odsto ispitanika navodi da je nekad probalo neku psihoaktivnu supstancu, dok više od polovine ispitanika navodi da poznaje nekog u svom okruženju od vršnjaka koji koriste neku od psihoaktivnih supstanci“, kazala je Nikolić.

Ona je kazala da 31 odsto ispitanika navodi da su seksualno aktivni.

„Prvi seksualni odnos su imali sa 14 godina. 30,8 odsto ispitanika navode da pri prvom seksualnom odnosu nisu koristili zaštitu, a gotovo jedna trećina ispitanika navode da ne koristi zaštitu prilikom seksualnog odnosa“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da, kada govore o tome koje teme bi željeli da dobijaju u školi u većoj mjeri, tri najznačajnije teme koje se izdvajaju su načini zdrave ishrane, važnost i način upražnjavanja fizičke aktivnosti, kao i kontrola emocija i upravljanje stresom.

„Jedna trećina ispitanika navodi da uglavnom ne dobija savjete o tome kako da unaprijede svoje zdravlje od izabranog ljekara, a jedna trećina ih navodi da se ne osjećaju slobodnim da svog ljekara pitaju pitanja koja imaju veze sa svojim zdravljem“, rekla je Nikolić.

Kako je pojasnila, neke od najčešćih razloga koje navode zašto je to tako, ispitanici navode neljubaznost i nepristupačnost medicinskog osoblja.

„Više od polovine ispitanika navodi da nikad nije prisustvovalo predavanjima koje Savjetovalište za mlade organizuje u školi iz razloga što nisu znali da se takva savjetovališta organizuju“, rekla je Nikolić.

Ona je kazala da više od polovine učenika  navode da su pohađali predmet Zdravi stilovi života u školi od čega je više od polovine ovih učenika zadovoljno nastavom, a 76 odsto ispitanika, kako je ukazala, navode da bi preporučilo ovaj predmet drugom učeniku.

Savjetnica u Direktoratu za Mlade Ministarstva sporta, Andrea Popović, podsjetila je da je taj resor, kroz Strategiju za mlade, prepoznao segment koji se odnosi na zdravlje i bezbjednost mladih.

Ona smatra da je porazan podatak iz istraživanja koliko je mladih posjetilo savjetovališta, „jer smo vidjeli da se 30 odsto mladih susreće sa svakodnevnim stresom“.

„Veliki procenat mladih konzumira psihoaktivne supstance, alkohol i duvan, tako da mislim da i nastavnici treba da porade na informisanju mladih o postojanju savjetovališta“, kazala je Popović.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja, Miro Knežević, kazao je da su rezultati istraživanja koje je predstavljeno „donekle zabrinjavajući“.

„Mladi i djeca su jedna od najrizičnijih populacija u zdravstvenom sistemu, i dosta se vodi računa o toj populaciji. Počevši od Svjetovališta za mlade, koje je organizvano u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i svim domovima zdravlja. U skoro svim domovima zdravlja postoje savjetovališta za mlade i treba te potencijale mladi da iskoriste“, istakao je Knežević.

On je rekao da iz više perspektiva gleda na podatak iz istraživanja da mladi nisu upoznati da postoje savjetovališta za tu populaciju.

„Trebali smo i mi da radimo na tome, da približimo to djeci, ali ne može samo jedna strana da radi na tom polju. Ako se interesuje samo Ministarstvo zdravlja za to, a ne interesuju se djeca ili druge institucije, nećemo doći do nekog uspjeha. Moramo tu da uključimo sve strane, samo zajednički možemo da dođemo do cilja, a naš cilj je zdrava populacija“, smatra Knežević.

Glavna sestra u Svjetovalištu za mlade pri Domu zdravlja Andrijevica, Ivana Miketić Vasović, predstavila je dobar primjer prakse tog savjetovališta, navodeći da je cilj savjetovališta da mladi osnaže svoje samopouzdanje, i da izgrade pozitivnu sliku kako o sebi, tako i o drugima.

„Cilj je da izgrade osjećaj odgovornosti za svoje postupke, da znaju da pravo izbora još uvijek postoji, ali ga treba samo pravilno prepoznati“, istakla je Miketić Vasović.

Ona je pojasnila da Savjetovalište za mlade u Andrijevici, u skladu sa brojem osiguranika, ima predviđene tri sesije rada, navodeći da ne obrađuju samo te teme, „jer bismo se prosto osjećali bespotrebno“.

Miketić Vasović je kazala da problem predstavlja nedostatak kadra, koji je uzrokovan izostankom finansijske podrške.

„Nedostatak kadra, mali broj sesija, nerazvijenost Opštine, finansijska ograničenost, nije bila prepreka da moje Savjetovalište ne zaživi u praksi. Potrebna je volja i ljubav za posao. Da bi zaživjelo jedno savjetovalište, komunikacija u tim savjetovalištima sa obrazovnim ustanovama je od velike važnosti“, ocijenila je Miketić Vasović.

Ona smatra da bi, u radu savjetovališta, trebalo uvesti psihologe, kao i osigurati tehničku podršku za rad na terenu.

Vršnjačka edukatorka, Tara Tomanović, kazala je da je u septembru završila Juventasovu obuku za vršnjačkog edukatora, navodeći da su tom prilikom proširili znanja na teme seksualnog i reproduktivnog zdravlja, polno prenosivih bolesti, nasilja, narkotika i zdravih stilova života.

Ona smatra da je vršnjačka edukacija značajna u prenošenju tačnih informacija.

„Kada sam držala radionice u svojoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom, i kada sam razgovarala sa svojim vršnjacima i dok razmjenjujemo znanja o određenim temama, prolazimo kroz istu životnu fazu i imamo ista ili slična shvatanja. Mislim da se bliža komunikacija ostvari između vršnjaka, nego kad su odrasli u pitanju. Naš odnos je prisniji i informacije se lakše dijele“, istakla je Tomanović.

 

Rights Reporter Foundation (RRF) je u novembru 2018. godine u Budimpešti organizovala trening video zastupanja za aktiviste centralne i istočne Evrope. Trening je za 5 dana uspješno pripremio aktiviste iz 12 zemalja (Rumunija, Crna Gora, Češka, Slovačka, Poljska, Austrija, Belorusija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska i Estonija) da proizvode i uređuju video zapise i koriste ih za zagovaranje  smanjenja štete i za reformu politike o drogama. Među njima i naš kolega , Mladen Vujović, čime je NVO Juventas postala član mreže Fondacije Reportera za ljudska prava.

Rights Reporter Foundation (RRF) je učesnicima ovog treninga obezbijedila I mini-grantove za ostvarivanje i realizaciju njihovog prvog filma na jednu od pomenutih i aktuelnih tema u zemljama iz kojih dolaze. Izrada i objava ovog kratkog filma će biti realizovana do Marta, 2019. godine.

 

U toku prošle sedmice, zapošljeni u Drop-in centru za osobe koje koriste droge, odnijeli su na uništenje 30 kutija kontaminiranog pribora za injektiranje. U okviru Kliničko-bolničkog Centra Crne Gore biće uništeno 26 kilograma iskorišćenih igala i špriceva, koje su zapošljeni prikupili u periodu od tri mjeseca, kroz projekat Ministarstva Zdravlja „Prevencija infekcije HIV-om kod osoba koje koriste droge u Crnoj Gori“, koji NVO Juventas sprovodi od jula do decembra 2018.godine.

Podsjećamo da je prikupljanje kontaminiranog pribora jedna od aktivnosti koja se u okviru programa smanjenja štete sprovodi u Drop in centru NVO Juventas još od 2004.godine, i pozivamo sve gradjane da nas nazovu na brojeve telefona 020/624-608 i 067/632-245 ukoliko na javnim površinama primijete odbačene igle i špriceve, kako bi naši terenski radnici izašli na lokaciju i uklonili iste.