siromastvoStrategija za smanjenje sirmoaštva i socijalne isključenosti je istekla 2012. i nikada nije inovirana. Nije urađena ni adekvatna procjena o njenom učinku, niti su predviđene nove mjere za naredni period. I pored niza aktivnih strateških dokumenata u oblasti socijalne i dječje zaštite, prava osoba s invaliditetom, prava izbjeglica, zdravlja, zapošljavanja koje su još uvijek aktivne, veliki broj mjera koje tretiraju ekonomski i socijalno najugroženije grupe stanovništva, nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Podaci MONSTATA pokazuju da je procenat siromašnih porastao od 9,3% u 2011, na 11,3% in 2014, dok je oštrina siromaštva uvećana duplo u istom periodu, od 0,7% u 2011, na 1,4% u 2014. U 2013, procenat nezaposlenih je dostigao 20%. I pored ovakvih rezultata, svjedoci smo da se usvaja još niz novih zakona, kao što su Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o radu i podzakonskih akata kojima se uvećavaju troškovi života, obaveze građana prema državi i koji će direktno imati negativne posljedice na ekonomski najugroženiji i socijalno najisključeniji sloj stanovništva.

Ujedinjene nacije su još 2013. zaključile da Crna Gora do 2015. neće dostići prvi Milenijumski cilj-smanjenje siromaštva. Tada su naglasili da je posebno zabrinjavajuće to što se nivo siromaštva povećava i što se produbljuju socijalne nejednakosti: nivo siromaštva u seoskim područjima i na sjeveru je gotovo dva puta veći od nacionalnog prosjeka. Gotovo polovina stanovništva u Crnoj Gori je siromašna, kao i većina stanovništva u ruralnim oblastima. Romi i Egipćani su najranjivija kategorija stanovništva, a praćeni su izbjeglicama, raseljenim licima korisnicima materijalne pomoći, penzionerima, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom. Procenat nezaposlenosti mladih je jako visok i veliki broj je mladih ljudi koji nisu u obrazovnom sistemu, ali nisu ni zaposleni, niti traže zaposlenje.

Ovakvi podaci, kao i niz legislativnih poteza kojima se pokazuje socijalna neosjetljivost države, ilustruju potpuni fijasko strateškog okvira i preduzetih mjera u ovoj oblasti.

Ovim putem, Koalicija za društvene promjene predlaže hitnu prioritizaciju oblasti smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti na sljedeći način:

Usvajanje krovnog dokumenta - Strategije za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti i Akcionog plana za njenu implementaciju

Uspostavljanje tijela za praćenje sprovođenja Strategije i povezanih strategija iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne inkluzije

Evaluaciju socio-ekonomskog uticaja postojećih nacrta i prijedloga Zakona u oblastima zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne inkluzije i njihova izmjena u skladu sa milenijumskim ciljevima smanjenja siromašta i socijalne isključenosti.

Sa trenutnim zakonskim okvirom i izmjenama koje se pripremaju, a o kojima smo govorili u prethodnim saopštenjima, postoji osnovana bojazan da će procenat siromašnih, ovom dinamikom, u narednih dvije godine iznositi petinu stanovništva Crne Gore, a da će četvrtina stanovništva (i to primarno žene) biti nezaposlena. Iz gore navedenih razloga, smatramo da relevantne institucije moraju hitno preduzeti mjere da bi se spriječilo pretvaranje Crne Gore u zemlju trećeg svijeta.

Članice Koalicije za društvene promjene: Juventas, SOS telefon Podgorica, Centar za građansko obrazovanje, Centar za romske inicijative, CeMI, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, AD Centar Ekvista, Queer Montenegro, „Naše doba" i CAZAS.

2590493

Strategija za smanjenje sirmoaštva i socijalne isključenosti je istekla 2012. i nikada nije inovirana. Nije urađena ni adekvatna procjena o njenom učinku, niti su predviđene nove mjere za naredni period. I pored niza aktivnih strateških dokumenata u oblasti socijalne i dječje zaštite, prava osoba s invaliditetom, prava izbjeglica, zdravlja, zapošljavanja koje su još uvijek aktivne, veliki broj mjera koje tretiraju ekonomski i socijalno najugroženije grupe stanovništva, nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Podaci MONSTATA pokazuju da je procenat siromašnih porastao od 9,3% u 2011, na 11,3% in 2014, dok je oštrina siromaštva uvećana duplo u istom periodu, od 0,7% u 2011, na  1,4% u 2014. U 2013, procenat nezaposlenih je dostigao 20%. I pored ovakvih rezultata, svjedoci smo da se usvaja još niz novih zakona, kao što su Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o radu i podzakonskih akata kojima se uvećavaju troškovi života, obaveze građana prema državi i koji će direktno imati negativne posljedice na ekonomski najugroženiji i socijalno najisključeniji sloj stanovništva.

Ujedinjene nacije su još 2013. zaključile da Crna Gora do 2015. neće dostići prvi Milenijumski cilj-smanjenje siromaštva. Tada su naglasili da je posebno zabrinjavajuće to što se nivo siromaštva povećava i što se produbljuju socijalne nejednakosti: nivo siromaštva u seoskim područjima i na sjeveru je gotovo dva puta veći od nacionalnog prosjeka. Gotovo polovina stanovništva u  Crnoj Gori je siromašna, kao i većina stanovništva u ruralnim oblastima. Romi i Egipćani su najranjivija kategorija stanovništva, a praćeni su izbjeglicama, raseljenim licima korisnicima materijalne pomoći, penzionerima, dugotrajno nezaposlenima i osobama s invaliditetom. Procenat nezaposlenosti mladih je jako visok  i veliki broj je mladih ljudi koji nisu u obrazovnom sistemu, ali nisu ni zaposleni, niti traže zaposlenje.

Ovakvi podaci, kao i niz legislativnih poteza kojima se pokazuje socijalna neosjetljivost države, ilustruju potpuni fijasko strateškog okvira i preduzetih mjera u ovoj oblasti.

 Ovim putem, Koalicija za društvene promjene predlaže hitnu prioritizaciju oblasti smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti na sljedeći način:

  1. Usvajanje krovnog dokumenta - Strategije za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti i Akcionog plana za njenu implementaciju
  2. Uspostavljanje tijela za praćenje sprovođenja Strategije i povezanih strategija iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne inkluzije
  3. Evaluaciju socio - ekonomskog uticaja postojećih nacrta i prijedloga Zakona u oblastima  zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne inkluzije i njihova izmjena u skladu sa milenijumskim ciljevima smanjenja siromašta i socijalne isključenosti.

Sa trenutnim zakonskim okvirom i izmjenama koje se pripremaju, a o kojima smo govorili u prethodnim saopštenjima, postoji osnovana bojazan da će procenat siromašnih, ovom dinamikom, u narednih dvije godine iznositi petinu stanovništva Crne Gore, a da će četvrtina stanovništva (i to primarno žene) biti nezaposlena. Iz gore navedenih razloga, smatramo da relevantne institucije moraju hitno preduzeti mjere da bi se spriječilo pretvaranje Crne Gore u zemlju trećeg svijeta.

Članice Koalicije za društvene promjene:  Juventas, SOS telefon Podgorica, Centar za građansko obrazovanje, Centar za romske inicijative, CeMI, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore,  AD Centar Ekvista, Queer Montenegro,  „Naše doba“ i CAZAS.

Mladi LPJuventas Kotor

Danas je u Kotoru u okviru kampanje „Pruži podršku, a ne kažnjavaj“ održan sastanak aktivista NVO Juventas i Mladih Liberalne partije iz ovog grada. Kampanja „Podrži, a ne kažnjavaj“, prioritizuje zdravstvenu i socijalnu zaštitu korisnika psihoaktivnih supstanci, njihovih porodica i zajednica u kojima žive, nasuprot ustaljenog modela pravnog kažnjavanja ove kategorije stanovništva. Oni su ranije u drugim gradovima analizirali probleme narkomanije među mladima, što donosi legalizacija marihuane i kako se može sanirati posljedice zloupotrebe droga.

Mladih LP su ukazali na postojanje velikog problema zloupotrebe droga među mladima u Kotoru, gradu „u kojem je važnije da okolina ne sazna da neko ima takav problem, nego liječenje, zdravlje i na kraju život te mlade osobe“. Kotor je grad čiji je Dom zdravlja posljednjih mjeseci imao problema u snadbijevanju medikamenata za liječenje bolesti zavisnosti, konkretno kod opijatskih zavisnika.

Usluge koje se nude opijatskim zavisnicima su veoma organičene. Korisnicima droga je na raspolaganju samo jedna vrsta supstitucione terapije, iako je uvođenje buprenofina planirano crnogorskim strateškim dokumentima od 2010. godine U proteklih pola godine dolazilo je do zastoja u snadbijevanju metadona. Besplatne špriceve i igle moguće je na adekvatan način dobiti jedino u specijalizovanim nevladinim organizacijama Juventas i CAZAS. Psihološku, socijalnu i vršnjačku pomoć aktivni korisnici droga dobijaju prije svega u ovim nevladinim organizacijama, koje imaju svoje programe samo u Podgorici i Baru. Održivost servisa koje pružaju nevladine organizacije je upitna.

Crna Gora nema odgovarajući program za prevenciju predoziranja, tretmanska ponuda takođe nije dovoljno široka, a nedostatak podrške je posebno vidljiv kod maloljetnih korisnika.

Droga je relativno lako dostupna, a nedovoljn učinkovitost preventivnih programa ne treba da se slama na odrasle korisnike droga koji su sa korišćenjem narkotika počeli dok su bili maloljetni, djeca. Zato, umjesto politike kažnjavanja korisnika droga treba jačati politike smanjenja ponude, potražnje i tretmana, ali i smanjenja štete kod aktivnih korisnika.

Uz učešće brojnih institucija države u Crnoj Gori se od 2006. godine sprovodi projekat “Podrška implementaciji Nacionalne AIDS strategije”, a uz finansijsku podršku Globalnog fonda za tuberkulozu, AIDS i malariju, te nacionalne kancelarije UNDP-ja. U okviru pomenutog projekta funkcionišu centri za liječenje opijatskih zavisnika pri domovima zdravlja, ali i preventivni servisi za kategorije stanovništva koje su u povećanom riziku u odnosu na infekciju HIVom i one koje već žive sa ovom infekcijom.

Međutim, finansiranje pomenutog projekta od strane međunarodnih donatora, završava 30. juna 2015. godine, a kao posljedica toga što je u međuvremenu Crna Gora postala zemlja sa kategorijom viših srednjih primanja i kao takva ne ispunjava potrebne uslove za nastavak finansiranja projekta, odnosno smatra se da sama ima dovoljno kapaciteta da pokrije troškove i obezbijedi održivost servisa.

Servisi namijenjeni aktivnim korisnicima droga u Crnoj Gori,  koji se primarno bave prevencijom prenosa HIVa i Hepatitisa C, te upućivanjem korisnika droga u institucije sistema zdravstvene i socijalne zaštite, nijesu prepoznati kao prioritetni u Crnoj Gori, pa je njihovo funkcionisanje direktno ugroženo u potpunom nedostatku podrške države i pored toga što je jedan od ciljeva desetogodišnjeg projekta upravo bio obezbjeđivanje njihove održivosti.

Juventas je samo tokom 2014. godine pružio podršku za preko 1000 osoba koje koriste droge i/ ili su u tom periodu boravile u zatvoru. Pored preventivnih aktivnosti, klijentima je pružena i psiho-socijalna podrška i medicinsko savjetovanje. U istom periodu smo 1/3 njih uputili na servise zdravstvene i socijalne zaštite u zajednici, što je u skladu sa prioritetom postojanja naših servisa: povezati osobe iz populacija onih u najvećem riziku sa zdravstvenim i sistemom socijalne zaštite.

Crna Gora nije odgovorila na pitanje finansiranje servisa namijenjenih aktivnim korisnicima droga. Izostanak ovih servisa prestavlja gubitak kako za same korisnike, tako i za javno zdravlje opšteg stanovništva, jer usljed nedostatka dostupne sterilne opreme, hitne podrške socijalnih radnika i ljekara, može doći do brzog porasta krvlju prenosivih infekcija među populacijom korisnika droga.

SDP Eng Hi Res RGB1

Danas u Baru pokrenuta je prva kampanja „Podrži, a ne kažnjavaj“, koja se u svijetu obilježava kao suprotnost tradicionalnom načinu obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga, koji zastupa na prvom mjestu borbu protiv zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Sa druge strane, kampanja „Podrži, a ne kažnjavaj“, prioritizuje zdravstvenu i socijalnu zaštitu korisnika psihoaktivnih supstanci, njihovih porodica i zajednica u kojima žive.  Na ovaj način, organizacijom aktivnosti u više gradova, Crna Gora se pridružila globalnoj kampanji, koja se organizuje već četvrta godina za redom. Akcija koju je pokrenuo NVO Juventas, a uz podršku Mladih Liberalne partije ima za cilj da podigne svijest o izazovima koje korišćenje droga predstavlja za naše društvo sa posebnom pažnjom na mlade ljude.

Predstavnici NVO Juventas razgovarali su tom prilikom sa članovima Mladih LP koji su analizirali stanje u ovoj oblasti u Baru, kao najvećem primorskom i lučkom gradu. Oni su ukazali na postojanje problema zloupotrebe droga među mladima, ali i neažurnost i neefikasnost politike nadležnih organa, zdravstvenih i organa javnog reda i mira. Poseban problem na koji su ukazali jeste i nizak nivo edukacije kroz školske i neformalne sisteme obrazovanja i nepostojanje zainteresovanosti i animiranosti mladih da se informišu o šteti koja nastaje zloupotrebom droga.

Ono što je posebno naglašeno jeste ideja i inicijativa Mladih Liberala i LPCG za legalizacijom marihuane u medicinske svrhe, ali i dekriminalizacijom upotebe kanabisa. Iskustva država EU, ali i zemalja regiona pokazala su pozitivne pomake nakon legalizacije medicinskog kanabisa i ohrabruje što je baš danas takva odluka donešena i u Hrvatskoj. Dodatno, sve to bi relaksiralo društvo i državni sistem koji bi demokrimalizovanjem kanabisa doprinio smanjenju zloupotreba ove biljke, od čijeg prometa trenutno profitiraju samo nezakoniti i sumnjivi krugovi u sivoj zoni društva i ekonomije. Prohibicija, odnosno zabrana, znači samo prolongiranje problema i njegovo ignorisanje koje će dodatno pospješiti zloupotrebe i jačanje kriminalne aktivnosti što u konačnom najviše košta mlade ljude.

NVO Juventas i Mladi Liberali nastaviće ovakve akcije i narednih dana u drugim gradovima Crne Gore dok će se u četvrtak 25. juna dan prije obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga, simbolično održati centralni događaj i pres konferencija u Podgorici, sa porukom da je Crnoj Gori potrebno da se pridruži pokretima za stvaranje politike o drogama koje kao jedan od prioriteta, pored smanjenja ponude i potražnje psihoaktivnih supstanci, imaju zdravstvenu zaštitu i psiho-socijalnu podršku onima koji su najpogođeniji ovom problematikom.

Tijana Žegura, NVO Juventas

Ammar Borančić, Mladi liberali Crne Gore

2590493

NVO Juventas smatra da su ovakve i slične inicijative političkih partija od velike važnosti, posebno jer se tiču mladih ljudi često zapostavljenih u programima aktera na crnogorskoj političkoj sceni, kao i seksualnog i reproduktivnog zdravlja koje je jedna od najznačajnijih komponenti fizičkog i mentalnog zdravlja kod mladih, dok zdravstvene komplikacije vezane za seksualno prenosive bolsti i neželjene trudnoće spadaju u najznačajnije zdravstvene rizike u uzrastu od 15 do 29 godina.

Pored jasnog benefita u vidu prevencije seksualno prenosivih infekcija i učenja o planiranju porodice, u obzir treba uzeti i da su mladi od veoma ranog uzrasta izloženi seksualnom vizuelnom sadržaju, ali i jeziku. Njihova radoznalost je neizbježna, te je potrebno da odgovori na pitanja koja imaju, objasne, ne zakomplikuju, sve nedoumice koje u vezi sa istim mogu imati. Seksualnost je neodvojov dio čovjekove prirode, te značajan dio iskustva u odnosima sa drugima, pa je posebno važno da ti odnosi budu zdravi i sigurni. 

Važnost uvođenja seksualnog obrazovanja u zvaničan sistem dodatno potvrđuje i činjenica da je seksualnost širi pojam koji podrazumijeva sve ono što nas čini osobama koje jesmo. Oblikovana kulturom, istorijom, obrazovanjem, iskustvom i vrijednostima, utiče na naše poglede na jedinstvenost, različitost, porodicu i zajednicu. Otuda, školsko okruženje jeste pravo okruženje u kojem mlade osobe mogu na bezbjedan i neosuđujući način razvijati praktične vještine kako bi očuvali sopstveno zdravlje, te učiti o seksualnosti u pozitivnom i zdravom kontekstu.

Juventas je podnio inicijativu za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole još 2003. godine kada je peticiju upućenu Ministarstvu prosvjete potpisalo nekoliko hiljada građana. Na osnovu rezultata istraživanja koje je sprovedeno među mladima i NVO Anima je 2013. tražila uvođenje pomenutog predmeta. 

Iskustva iz zemalja u kojima se seksualno obrazovanje uvodi još od najranijeg perioda pokazuje da se informisanjem djece i mladih o važnom aspektu njihovog zdravlja preveniraju neželjene trudnoće, seksualno nasilje i seksualno prenosive bolesti. 

Pozdravljamo postojanje predmeta Zdravi stilovi života, u nadi da će u budućnosti ovaj predmet postati obavezan, ali smatramo da bi postojanje zasebnog predmeta na kom se izučava samo seksualno i reproduktivno zdravlje dovelo do značajnijih rezultata u prevenciji stanja koja nastaju uslijed nedovoljne informisanosti mladih.

2590493

Obavještavamo Vas da su dolje potpisane nevladine organizacije, uzimajući učešće u javnoj raspravi, pozvale Ministarstvo zdravlja da izmijeni tekst Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i propise:

a) obaveznu isplatu naknade zarade trudnicama koje su, zbog održavanja trudnoće, privremeno spriječene za rad  u visini od 100% od osnova za naknadu;

b) da se isplaćene naknade zarada refundaju  poslodavcu u visini od 100% i to od prvog dana privremene spriječenosti za rad.

Naime, odredbe Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđaju da isplaćene naknade zarada trudnicama za prva dva mjeseca (tj. 60 dana) trudničkog odsustva zbog održavanja trudnoće, neće biti refundirana poslodavcu.  Novina je da u slučaju privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće Fond isplaćuje naknadu zarade tek od 60-og dana odobrene spriječenosti za rad. Novina je i da naknada koju Fond refundira poslodavcu iznosi 70% od osnova za naknadu a ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Konačno ostavljena je mogućnost poslodavcu da isplatu naknade zarade trudnici smanji na 70%, iako se, prema važećem rješenju, naknada zarade u ovom slučaju obezbjeđuje u visini od 100% od osnova za naknadu. Ovaj stav se odnosi i na naknade u slučaju drugih privremenih spriječenosti za rad.

Napominjemo, važećim Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Sl. list RCG", br. 39/2004 i "Sl. list CG", br. 14/2012) je predviđeno da ”Naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad ... za vrijeme održavanja trudnoće ... obezbjeđuje se u visini od 100% od osnova za naknadu” (čl. 28, st. 3), i “Naknada zarade po osnovu privremene spriječenosti za rad za vrijeme održavanja trudnoće obezbjeđuje se od prvog dana privremene spriječenosti za rad iz sredstava Fonda namijenjenih za obavezno zdravstveno osiguranje” (čl. 28, st. 4).

Posljednji stav (čl. 28, st. 4) je izostavljen iz Nacrta novog zakona, dok je predložena promjena čl. 28, st. 3 Zakona tako da se slučaj održavanja trudnoće svrsta u ostale osnove spriječenosti za rad po kojima se zarada nadoknađuje u visini od 70% od osnova za nakadu, a ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori (čl. 27, st. 3).

Predlažemo – da se odustane od promjene važećeg rješenja o isplaćivanju naknade ženama koje su spriječene da rade zbog održavanja trudnoće – da se naknada u punom iznosu isplaćuje trudnicama koje održavaju trudnoći, kao i da se isplaćeni iznos i dalje refundira poslodavcu od prvog dana, u iznosu od 100% i bez ograničenja da naknada ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Predlažemo dakle, da  član 35. glasi:

Naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad poslije isteka 60 dana obračunava i isplaćuje poslodavac, a Fond je refundira poslodavcu, u roku od 90 dana  od dana podnošenja zahtjeva.

Naknada koju Fond refundira poslodavcu iznosi 70 % od osnova za naknadu.

         Naknada zarade po osnovu privremene spriječenosti za rad za vrijeme održavanja trudnoće obezbjeđuje se od prvog dana privremene spriječenosti za rad iz sredstava Fonda namijenjenih za obavezno zdravstveno osiguranje

        Naknada iz stava 2 ovog člana ne refundira se potrošačkim jedinicama budžeta Crne Gore i državnim fondovima kojima se isplaćuje zarada.

U odnosu na originalni tekst Zakona izbrisan je dio: „a ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike, osim za privremene spriječenosti za rad.“, a dodat stav važećeg zakona “Naknada zarade po osnovu privremene spriječenosti za rad za vrijeme održavanja trudnoće obezbjeđuje se od prvog dana privremene spriječenosti za rad iz sredstava Fonda namijenjenih za obavezno zdravstveno osiguranje” (čl. 28, st. 4).

Takođe, predlaže se izmjena člana 37 u stavu 3 tako da glasi:

”Naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed održavanja trudnoće (liječenja prijetećeg abortusa), profesionalne bolesti, povrede na radu, osim za posledice profesionalne bolesti i povrede na radu, medicinskog ispitivanja, kao i dobrovoljnog davanja krvi, tkiva i organa, obezbjeđuje se u visini od 100% od osnova za naknadu.”

Podsjećamo da je država je obavezna da preduzima mjere postizanja rodne ravnopravnosti koja u Crnoj Gori nije postignuta prema ocjenama svih relevantnih međunarodnih organizacija. Sporne odredbe Nacrta nisu usklađene sa mjerama predviđenim Programom sprovođenja Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti (2013-2017) za 2015 – 2016 godinu, koji je Vlada Crne Gore usvojila 13. 03. 2015. godine, čiji je strateški cilj povećanje zaposlenosti žena i uklanjanje svih oblika diskriminacije žena.

Zaključujemo da Vlada mora promijeniti politiku stvaranja ušteda preko djece i njihovih roditelja ukoliko želi da se Crna Gora ekonomski i socijalno razvija. Udar na trudnice i porodilje, može imati dalekosežne posljedice na natalitet i standard generacija koje dolaze, pa stoga apelujemo na Ministarstvo da uvaži predložene izmjene teksta Nacrta zakona.

Inicjativa sa obrazloženjem se nalazi u dodatku ovog saopštenja.

docNacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, refundacija trudnickog

 

S poštovanjem,

Ivana Vujović, Juventas

Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava, HRA

Kristina Mihailović, Udruženje Roditelji

Maja Raičević, Centar za ženska prava

Ljupka Kovačević, ANIMA

Ljiljana Raičević, Sigurna ženska kuća

Aida Perović  Ivanović, PRIMA

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje, CGO

Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, UMHCG

Vladan Golubović, CAZAS

Biljana Zeković, SOS za ženu i djecu žrtve nasilja, Podgorica

Milan Šaranović, Centar za antidiskriminaciju - Ekvista

Danijel Kalezić, Kvir Montenegro

Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje, CeMI

2590493

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Centar za ženska prava i Juventas podnijeli su potpredsjedniku Vlade za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, Dušku Markoviću, inicijativu za izmjenu Uredbe o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija.

Predloženo je brisanje posjedovanja državljanstva i prebivališta kao uslova za članstvo predstavnika nevladinih organizacija u radnim tijelima Vlade iz člana 11 Uredbe, kojom je do sada bilo onemogućeno da stručnjaci/kinje koje bi kandidovale NVO učestvuju u radu tih tijela samo zbog toga što nijesu državljani/ke Crne Gore.

Smatramo da diskriminacija kvalifikovanih i iskusnih ljudi koji su spremni da daju svoj doprinos razvoju države, njihovim isključivanjem iz rada radnih grupa, nanosi štetu Crnoj Gori i uskraćuje joj bitan resurs za razvoj.

Crna Gora, iako je jedna od država članica Savjeta Evrope sa najmanjim brojem stanovnika, mora da obezbijedi sve funkcije države, uključujući i kvalitetne zakone i podzakonske akte. Učešće NVO predstavnika/ca u radnim grupama je do sada značajno doprinijelo ovom cilju i vjerujemo da posjedovanje pasoša Crne Gore nije preduslov za posjedovanje stručnih kapaciteta i znanja neophodnog za njen dalji napredak.

Inicijativa je dostupna pdfovdje.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica NVO Centar za građansko obrazovanje

Zlatko Vujović, predsjednik upravnog odbora NVO Centar za monitoring i istraživanje

Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava

Ivana Vujović, izvršna direktorica NVO Juventas

 

 

 

istock 000015514519xsmall

Zbog izuzetno loše situacije i gotovo svakodnevnog kršenja ljudskih prava osjećamo potrebu da javnost obavijestimo o brojnim problemima sa kojima srijeću osobe koje žive sa HIV-om, kako u medicinskom tretmanu te infekcije, tako i u svakodnevnom životu. Cijenimo da je ovakva situacija nedopustiva u zemlji koja je kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji.

U periodu od kraja januara do polovine aprila 2015. godine pojavio se problem u redovnom snabdijevanju anti-retrovirusnim ljekovima koji služe za tretiranje HIV infekcije. Tokom ovih mjeseci veliki broj pacijenata se javljao Crnogorskoj HIV fondaciji, Savjetovalištu za HIV i Klinici za infektivne bolesti zbog nestašice ljekova u apoteci. U februaru 2015. godine je poslije jedne od epizoda nestašice ovih ljekova u apoteci izvršena hitna nabavka ljekova, među kojima je bilo i ovih iz ART grupe o čemu je javnost bila obaviještena putem medija.

U cilju rješavanja nastale situacije, Crnogorska HIV fondacija obratila se Nacionalnoj Komisiji za HIV pri Ministarstvu zdravlja Crne Gore. Na tom sastanku je traženo da se hitno definiše i omogući kontinuirana nabavka ove terapije koja je po mnogo čemu specifična u odnosu na terapiju za druge bolesti. Tom prilikom donešen je zaključak o pokretanju inicijative Nacionalne komisije za HIV kao stručnog i savjetodavnog tijela Ministarstva zdravlja za obavezivanjem donosioca odluka (Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje, AU Montefarm, KCCG) da kontinuirano vrše nabavku i distribuciju ART i da riješe administrativne i druge prateće probleme u postupku nabavke i dostupnosti ART. Odgovorna služba za sprovođenje ove inicijative je Ministarstvo zdravlja Crne Gore. Niko od odgovornih, do danas, nije uputio zvaničan odgovor.

U maju mjesecu došlo je do nove nestašice ljekova.

Napredak ostvaren u domenu razvoje medikamenata, koji služe za borbu protiv HIV infekcije, omogućio je da osobe koje u ranoj fazi otkriju da su nosioci virusa i započnu sa terapijom na vrijeme, i istu koriste na adekvatan način uz redovno praćenje svih potencijalnih neželjenih dejstava, mogu da imaju gotovo isti očekivani životni vijek kao u slučaju osoba koje nisu inficirane. Ne manje važna je i činjenica da se uz pomoć terapije značajno smanjuje mogućnost daljeg širenja HIV-a, čime se postiže osnovni javno zdravstveni efekat, a to je smanjenje epidemije. Dakle, HIV je hronična infekcija koja se uz adekvatan medicinski tretman može držati pod kontrolom. HIV pozitivne osobe su mahom radno sposobne, mogu dobiti zdravo potomstvo i gotovo ni u čemu se ne razlikuju od ostatka populacije.

Nažalost, problem nedostatka ljekova je samo ''vrh ledenog brijega''. Tretman HIV infekcije nije samo obezbjeđivanje terapije i kontrolisanje parametara krvi vezanih za HIV, na šta je sveden u okviru crnogorskog zdravstvenog sistema. Nasuprot praksi u gotovo cijelom regionu, a posebno u odnosu na onu u razvijenim evropskim zemljama, u Crnoj Gori ne postoji klinički psiholog i terapijsko savjetovalište pri krajnje neuslovnoj Klinici za infektivne bolesti u Podgorici. Neuslovnost Klinike nije posljedica samo tehničkih karakteristika zgrade već i nedostatka prostora i kadra.

Postojanje stigme i diskriminacije prema HIV pozitivnim osobama dokazano je u brojnim ispitivanjima diskriminacije i stavova javnosti. Problem stigme i diskriminacije, prema svjedočenjima HIV pozitivnih osoba, posebno je izražen u tretmanu medicinskih problema koji nisu (usko) vezani za HIV, tj. kod liječenja koje nije vezano za Kliniku za infektivne bolesti (liječenje koje spada u domen dermatovenerologije, ginekologije, hematologije i dr.). Nerijetko su posljedice takve situacije neadekvatno liječenje, izbjegavanje liječenja ili upućivanje na liječenje u zdravstvene centre izvan Crne Gore.

Nevladin sektor se godinama bavi ovom problematikom, ali uprkos naporima i višegodišnjoj podršci Globalnog fonda za AIDS, tuberkulozu i malariju, sistem još uvijek ne prepoznaje potrebu da se rješavanju gore navedenih problema pristupi na sistematičan i održiv način.

Poseban problem sa kojim će se Crna Gora suočiti 30. juna ove godine je i zatvaranje svih preventivnih servisa namijenjenim grupama u visokom riziku u odnosu na HIV poput korisnika droga, seksualnih radnica, muškaraca koji imaju seks sa muškarcima i pomoraca, a usljed činjenice da Vlada nije uspjela da obezbijedi održivi rad ovih servisa, kako je to bilo planirano prethodnom Nacionalnom strategijom za HIV/AIDS.

Dolje potpisane nevladine organizacije obraćaju se ovim pismom medijima u cilju upoznavanja opšte javnosti sa potrebom za uvođenjem kontinuiranog snadbijevanja ljekovima i unapređenjem zdravstvene njege osobama koje žive sa HIVom.

10845696 1618463851773164 5552020592848058229 o

U maju 2015.godine započela je studentska praksa u našoj organizaciji za studente Fakulteta političkih nauka u Podgorici smjera Socijalni rad i socijalna politika.  Grupa se sastoji do 21og studenta koji će u periodu od dva mjeseca biti uključeni u aktivnosti koje Juventas sprovodi.  Studentska praksa će se ogledati u aktivnom učešću studenata u administrativnom i terenskom radu organizacije. Studenti će imati priliku da se kroz rad uz socijalne radnike zaposlene u organizaciji upoznaju sa načinima na koje mogu praktično primjeniti znanja stečena na fakultetu iz pojedinih predmeta.

U toku prakse biće organizovane prezentacije naših programa, sastanci kroz koje će se upoznati sa aktulenim aktivnostima, dok je poseban akcenat na uključivanju studenata u pružanje socijalnog savjetovanja na terenu i to tri puta nedjeljno tokom trajanja prakse. Terenski rad će se obavljati prvenstveno u romskom naselju Kamp Konik I i Kamp Konik II gdje će studenti imati priliku da posmatraju proces pružaja usluga socijalnog savjetovanja i posredovanja, te organizovanja radionica i informativnih sesija, a nekima od njih će biti pružena mgućnost da se volonterski uključe u dalje aktivnosti „Programa pomoći za integraciju i povratak RAE i drugih I/RL-a koji žive u naselju Konik” a koji sprovode HELP, sa partnerima Juventas, Romski edukativni fond, Pravni centar, Crveni krst Crne Gore i Danski savjet za izbjeglice.

Podsjećamo i da u kampovima na Koniku i okolini živi 1800 Roma i Egipćana (300 domaćinstava) od čega je 300 žena i 567 djece, kao i oko 500 drugih veoma ranjivih raseljenih lica koji stanuju na području Konika. Stanovništvo je suočeno sa brojnim izazovima te je podrška trenutnih i budućih socijalnh radnika koji razumiju poziciju i potrebe ove populacije, veoma značajna.

Važno je istaći i da je organizacija stručne prakse za studente Fakultetu političkih nauka, koja je vrednovana ECTS poenima, primjer dobre prakse koju treba da slijede i ostale fakultetske jedinice na Univerzitetu Crne Gore u cilju unaprijeđenja znanja ali i poslovnih vještina studenata. Na žalost, mnoge fakultetske jedinice nisu uložile dovoljan napor da svim studentima omoguće neki od mogućih vidova studentskih praksi – plaćene/neplaćene, obavezne/neobavezne, prakse u okviru nekog od semestara ili prakse tokom ljetnjih mjeseci, odnosno prakse kao obavezan dio specijalističkog rada.

Nadamo se da će se program stručnih praksi za studente nastaviti, proširiti i dalje unapređivati u cilju omogućavanja studentima sticanja potrebnih informacija ali i znanja o realnim poslovnim okruženjima, pospješivanja odgovornosti, te razvoja tzv. “mekih vještina”.

2590493

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Centar za ženska prava i Juventas podnijele su 28.4.2015. inicijativu potpredsjedniku Vlade za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, Dušku Markoviću, da se izmjenom Uredbe o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija omogući nevladinim organizacijama da za članove/ice radnih tijela Vlade (npr. radne grupe za izradu propisa) predlažu i osobe koje nemaju crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Crnoj Gori.

Potpredsjednik Vlade je proslijedio incijativu Ministru unutrašnjih poslova, Rašku Konjeviću, koji je na nju odgovorio (odgovor je dostupan ovdje). On je rekao da se radi o legitimnom ograničenju, jer se kod radnih grupa radi o „neposrednom vršenju poslova državne uprave za koje je neophodno da postoji minimum pravne veze između države Crne Gore i člana radne grupe (državljanstvo i prebivalište)“. Podsjetio je da je moguće angažovanje stranih eksperata da pomognu i rad radnih grupa, ali ne kao njihovi članovi koje mogu da predlažu crnogorske NVO.

Organizacije koje su podnijele inicijativu su u petak, 15.5.2015, uputile pismo potpredsjedniku Vlade za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, Dušku Markoviću, u kojem su istakle:

„Smatramo da ministar Konjević odgovara sa pozicije moći bez iznošenja argumenata kojima bi se odgovorilo na argumente iz inicijative. Za razliku od ministra Konjevića, smatramo da državljanstvo, a i prebivalište koje se u Crnoj Gori takođe teže stiče, predstavljaju maksimum, a ne minimum pravne veze između Crne Gore i člana radne grupe. Smatramo da ministar nije objasnio javni interes koji može da opravda spriječavanje NVO-a da za rad u radnim grupama Vlade kandiduju osobe bez crnogorskog državljanstva, koje npr. borave na teritoriji Crne Gore godinama, koje su radom već dokazale da su posvećene njenom boljitku, koje nesumnjivo posjeduju znanja i potrebno iskustvo. Smatramo očiglednim da Vlada ovakvim stavom, postavljajući nepotrebne barijere, građane/ke lišava ljudskih resursa sa kojima Crna Gora de facto raspolaže. Koristimo priliku da podsjetimo i da zakon koji reguliše sticanje crnogorskog državljanstva spada u restriktivne zakone i da je opšte poznato da mnoge osobe koje već dugo žive u Crnoj Gori, rade i doprinose našoj zemlji još uvijek nisu stekle pravo na državljanstvo. Apelujemo na Vladu da sagleda ovu inicijativu još jednom i da se ne odriče olako ljudskih kapaciteta podizanjem neopravdanih administrativnih barijera.“

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica NVO Centar za građansko obrazovanje

Zlatko Vujović, predsjednik upravnog odbora NVO Centar za monitoring i istraživanje

Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava

Ivana Vujović, izvršna direktorica NVO Juventas

Član radne grupe za izradu Predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskim medijima, Goran Đurović i nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Institut Alternativa (IA) i Juventas, dostavili su Ministrastvu kulture prijedloge amandmana na ovaj zakonski tekst. Ti prijedlozi se odnose na mjere kojima se uvodi red na tržištu elektronskih medija i ostvaruje interes javnosti da bude kvalitetnije informisana o pitanjima koja su značajna za život građana.

1 3 20150512 1410147890Terenski radnici NVO Juventas su tokom prvih deset dana mjeseca maja organizovali 4 akcije čišćenja kontaminiranog pribora za injektiranje droga. Ovom prilikom čistili su lokacije u Glavnom gradu- šetačku zonu i groblje na brdu Gorica, atomsko sklonište u naselju Stari aerodrom, napuštene vojne objekte na pruzi između naselja Drač i Stari aerodrom i suteren zgrade u strogom centru grada.

Tokom akcije čišćenja sakupljene su četiri specijalizovane kutije kontaminiranog pribora koja će biti odnijete u Klinički centar Crne Gore radi uništenja po propisanoj proceduri.

U okviru programa smanjenja štete Juventasa, čije su aktivnosti usmjerene na podizanje kvaliteta života korisnika droga, organizuju se periodične akcije čišćenja lokacija u lokalnoj zajednici, dok su dvije od pomenute četri lokacije očišćene nakon što su građani obavijestili Juventas o postojanju istih.

Koristimo priliku da pozovemo građane da nas informišu ukoliko primijete odbačene špriceve i igle, kako bi pribor sakupile osobe koje su obučene za ovu vrstu aktivnosti.

Našoj organizaciji se možete obratiti pozivom na sljedeće brojeve telefona - 067/ 350-264 i 067/ 350-364, kao i slanjem e.mail-a na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Neobična, i na momente komična scena u kojoj ministar ljudskih i manjinskih prava ili njegov vozač mijenja tablice na službenom automobilu na čije korišćenje ima pravo tokom 24h dnevno prijeti da se pretvori u dramu ministrovog ličnog vozača koji je preuzeo na sebe krivicu.

Lični vozač ministra Numanovića tvrdi da je on mijenjao tablice jer je htio da zaštiti državnu imovinu, službeno vozilo od vandala, koji automobilu prijete jer je Ministar učestvovao u Povorci ponosa. S tim u vezi nameće se nekoliko pitanja.

Koliko dugo je ministar Numanović bio izložen prijetnjama, odnosno u kom periodu mu je bila ugrožena sigunost? Da li su nadležne instiucije o tome obaviještene? Ako nisu, zašto su izostale prijave nadležnim institucijama, jer lični vozač ministra tvrdi da su i u martu 2015. kada su uslikane poslednji put lažne tablice na ministrovom autu, postojale prijetnje. Ako jesu, zašto je izostala reakcija nadležnih organa, pa je vozač morao sam da "kamuflira" automobil?

Da li je ministar Numanović pokrenuo disciplinski postupak, nakon što se upoznao sa medijskim navodima o mijenjaju tablica na službenom automobilu? Ako jeste, zašto nije o tome obavijestio javnost? Ako nije, zašto je prikrivao odgovornost svog vozača i da li ga to čini i dalje dostojnim funkcije koju obavlja?

Zašto je, zapravo, vozač mijenjao tablice i da li je o tome obavijestio ministra? Ako jeste, onda je ministar saučesnik u ovom djelu. Ako nije, onda ministar nema autoritet nad svojim ličnim vozačem, što je zabrinjavajuće.

Da li je vozač pominjanjem Povorke htio da ukaže na nivo homofobije u Crnoj Gori? Ako jeste, očekujemo ga na novoj Povorci i potrudićemo se da sa insitutucijama ispregovaramo garantovanje potpune bezbjednosti. Ako nije, odnosno ako Povorka za njega zbog ličnog animoziteta prema LGBT osobama predstavlja razlog zbog kog bi on rado vršio vandalstvo nad imovinom onog ko je dio Povorke, onda je odgovornost ministrova što je osobu sa takvim vrijednosnim stavovima angažovao na poziciji ličnog vozača.

2590493

U svijetlu događaja na Filozofskom fakultetu koji je predstavio negativnu stranu dijela akademske, prije svega, studentske zajednice u Crnoj Gori NVO Juventas smatra da je neophodno ukazati na sljedeće:

Pored poraznog stava dijela budućih nastavnika/profesora da fakultet može biti mjesto na kom se mogu dogoditi “nemile scene”, te činjenice da su juče fasada ove institucije osvanula “ukrašena” grafitima koji predstavljaju jedan od najočiglednijih primjera govora mržnje, zaboravlja se da su, u drugim zemljama, upravo studenti ovog fakulteta bili pokretači promjena za vrijednosno bolje društvo.

Stav o važnosti studentskog aktivizma ka kreiranju boljeg i inkluzivnijeg društva dodatno je podržan u izjavi rektorke Radmile Vojvodić koja je povodom 4. aprila tj. Dana studenata izjavila da “Dan studenata koji obilježavamo sjeća na studentsko žrtvovanje za ideale antifašizma, slobodne misli i pravednog društva i upućuje na aktivistički studentski duh, kao i mar za opšte društvene vrijednosti”.

Postavlja se pitanje, da li se izgubio mar za opšte društvene vrijednosti na Filozofskom fakultetu, za poštovanje drugog i drugačijeg, za poštovanje slobode misli, prava na informaciju, razmjenu mišljenja isl. na kojem se, a to posebno ne smijemo zaboraviti, svoja osnovna i specijalistička znanja stiče 80% budućih nastavnika i profesora koji će predavati u osnovnim i srednjim školama. Želimo vjerovati da poštovaoci principa jednakosti i antidiskriminacije nisu uspjeli dovoljno da se u ovoj situaciji izbore za svoj stav, ali jesu brojni ili brojniji. U isto vrijeme očekujemo reakciju Rektorata u pravcu podrške inicijativama za uspostavljanje sigurnog univerzitetskog okruženja koji neće morati čuvati policija pri pojavi različiog stava, uvjeravanja ili pri ispoljavanju seksualne orijentacije različite od heteroseksualne.

Uspostavljanje osnovnih preventivnih mehanizama je od velike važnosti kako bi ova i sve ostale univerzitetske jedinice imale mogućnost da grade kulturu zdravlja, dobrobiti, mira, tolerancije, bezbjednosti i poštovanja. Jedan od svijetlih primjera uspješne saradnje između nevladinog sektora i obrazovne institucije jeste saradnja između NVO Juventas i Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. U oktobru 2014. godine ovaj fakultet je usvojio Antidiskriminacionu politiku u kojoj se nedvosmisleno posvetio zaštiti sadašnjih i budućih studenata/kinja, akademskog i neakademskog osoblja od diskriminacije, uznemiravanja i/ili zlostavljanja po bilo kom osnovu, te jasno naglasio obavezu da se zaštite temelji akademskih sloboda kao i sloboda izražavanja i udruživanja, na način na koji će podržavati okruženje u kojem studenti i akademsko i neakademsko osoblje mogu ostvariti pristup svim informacijama i učestvovati u otvorenoj raspravi o svim pitanjima.

Pored svega navedenog, ipak vjerujemo da je vrijeme za drugačije promatranje sebe i drugih i vrijeme za obrazovanje sazdano na vrijednostima demokratije, ljudskih prava i jednakih mogućnosti, te da je i na Filozofskom, kao i na drugim fakultetima veliki broj studenata koji ove pojmove istinski razumiju i slijede.

S poštovanjem,

JELENA ČOLAKOVIĆ

PROGRAMSKA DIREKTORICA

NVO JUVENTAS

2590493

Nestašice ljekova u Crnoj Gori su neuobičajeno česta pojava, što ugrožava zdravlje ljudi i osnovna prava pacijenata.Ovom je doprinio i krajnje neodgovoran odnos donosilaca odluka u zdravstvenom sistemu. U više navrata, nestašica ljekova je bila uzrokovana poništavanjem postupaka javnih nabavki. Naime, zbog nepoznavaja Zakona o javnim nabavkama, neadekvatnog planiranja nabavki, neblagovremenog pokretanja postupaka nabavki, diskriminatorskih uslova koji se postavljaju u zahtjevima za dodjelu ugovora,  naručioci prave ozbiljne propuste prilikom sprovođenja nabavki, zbog kojih se cio postupak nabavke obustavlja.  S druge strane, sami naručioci se žale na komplikovane tenderske procedure, duge rokove za podnošenje žalbi i duge procese rješavanja po žalbama u svakoj fazi postupka javne nabavke.

No, danas imamo i dodatni izazov. Za ljekove koji su nabavljeni – nema novca. Budžet predviđa jedan euro za izmirenje višemilionskog duga prema veledrogerijama, koje sasvim opravdano prijete da će obustaviti isporuku svih ljekova.

Dakle u situaciji smo da država  vrlo teško nabavlja lijekove, a kada ih i nabavi ne predviđa dovoljno sredstava da ih plati. Čija je to odgovornost? Ministarstva zdravlja koje je predlagalo budžet? Ministarstva finansija koje je kontrolisalo prijedlog? Skupštinskog odbora ili poslanika koji podižu ruku da odobre dokument sa kojim nisu u potpunosti upoznati? U svakom slučaju, znamo ko će ovaj dug da plati. Montefarm će sa kamatnom stopom od 3% podići kredit da isplati veledrogerije, što znači novih pola miliona iz džepa građana odlazi zbog nepažnje nadležnih institucija.

Kao zemlja sa vrlo malim izdvajanjima za zdravstvo po glavi stanovnika, gorućim problemom nedostatka sredstava za obezbjeđivanje adekvatne zdravstvene zaštite, ovakvi skupi propusti su nedopustivi. Što je još važnije, potrebno je prekinuti sa praksom „nestašica“ ljekova  iz različitih razloga – zdravlje crnogorskih građana nije nešto što se poklanja uz mandat.

Kao Koaliciija NVO za društvene promjene, koja se okupila oko pitanja od važnosti za smanjenje siromaštva, posebno naglašavamo da problem nestašice ljekova koji je već realnost za pojedine pacijente posebno pogađa siromašnije slojeve društva, koji nemaju mogućnost obezbjeđivanja potrebnih ljekova putem privatnih nabavki.

S toga apelujemo na sistemsko rješavanje probleme nedostatka ljekova sa posebnom pažnjom prema pojedinim posebno osjeljivim grupama pacijenata.

Članice Koalicije za društvene promjene: NVO Juventas, SOS telefon, NVO Centar za građansko obrazovanje, NVO Centar za romske inicijative, NVO CeMI, NVO Udruženje mladih sa hendikepom, NVO Ekvista, Queer Montenegro, NVO „Naše doba“ i NVO CAZAS